| Vreme u�ivanja |
Vreme broj 478, 4. mart 2000. |
Napojnica
Izraz "napojnica" izveden je iz glagola "napojiti", i predvi�a da osoba kojoj se napojnica daje za taj novac mo�e ne�to da popije. To sasvim dovoljno govori o prirodi ove pojave. Napojnica nije velika, od nje se ne �ivi nego u�iva. Ko nas je dobro slu�io dobar je i da odahne i popije ne�to za svoju du�u. I to kada on ho�e i sa kim on �eli, �to je osnovna razlika izme�u napojnice i "�asti", koja obi�no nije nov�ana, poput kafe ili rakije za majstore, ili loze koju kelner s nogu popije dok donosi novu "isto ovo, i za tebe �ta ho�e�" turu pi�a. Napojnica je u svetu ra�irena pojava. Arapi je zovu "bak�i�", izraz koji je odoma�en i kod nas. Englezi i Amerikanci ka�u "tip" ili "gratjuti", kada �ele da zvu�i malo otmenije. Francuzi ka�u "purboar", to jest "za pi�e". I tako dalje, od jezika do jezika. Gotovo svuda u svetu radnici u uslu�nim delatnostima spadaju u najslabije pla�ene, �to ne zna�i da najmanje zara�uju. Mnogi kelner, sobarica, nosa� kofera, brodski stjuard, pa �ak i muzi�ar ili �ofer prihvati�e bedno pla�eni posao ra�unaju�i na uvi�avnost mu�terija. Napojnica je tako, od malog dara za dobro obavljen posao, evoluirala do osnovnog prihoda za �ivot. Ono �to se odr�alo jeste solidarnost sa slabo pla�enim radnikom i podsticaj tom istom radniku da se izbori za vi�e osmehom, ljubazno��u, predusretljivo��u i sposobno��u da svakom koga uslu�uje u�ini da se ose�a posebno povla��enim. U Americi, gde je sve industrija, i napojnice su industrijalizovane, pretvorene u brojke i procente. Obavezno se daje deset do petnaest odsto (dvadeset ukoliko ste posebno zadovoljni), a upozorenje da se "napojnica rado prihvata" istaknuto je na vidnom mestu. Daje se svuda i svima, bez obzira na kvalitet usluge. Napojnica se ne dovodi u pitanje, potvrdi�e vam to Mister Pink iz Tarantinovih "Uli�nih pasa", koji je hteo da izbegne tu dru�tveno nametnutu normu pokre�u�i malu debatu me�u kompanjonima. Zavr�ilo se tipi�no ameri�ki, on je imao ja�e argumente, ali je na kraju ipak platio. Da ne pomislite da je Amerika jo� uvek obe�ana zemlja pobrinula se poreska slu�ba koja procenjuje koliko se na kom mestu mo�e od napojnica zaraditi, pa se i taj prihod pau�alno oporezuje.
Ko ne voli da mu�i goste matematikom uveo je dopisivanje "servisa" u cenu. U kafanama je to kuver ili "servis komprim" (fran.), koperto (ital.) "servis inkludid" (engl.). U tom slu�aju kusur se vra�a do poslednje pare i od gosta se ne o�ekuje da ostavi napojnicu, izuzev kad on na tome insistira. Ponegde se zara�unava i "muzi�ki dinar", ukoliko �ivi orkestar oplemenjuje atmosferu. Napojnica se daje u skladu s lokalnim obi�ajima, te ako ste se zatekli negde "na strani" nije zgoreg da se malo raspitate. Iskusni putnici ka�u da je dobro prvog dana boravka u hotelu "nagraditi" sobaricu, ostatak boravka bi�e mnogo prijatniji. Ako ste negde bili zadovoljni, ostavite obavezno napojnicu kako bi vas zapamtili i adekvatno uslu�ili kada do�ete ponovo. Napojnica se ne ostavlja tamo gde smatrate da nije zaslu�ena, ali tamo se normalan �ovek i ne vra�a, sem kad mora (tada je dobro nagraditi i nadati se da �e naredni put biti bolje). Napojnica se daje diskretno, te je stvar izme�u vas i onoga koga nagra�ujete. Razmetljivci su dobrodo�li (pare su pare), ali nisu omiljeni i retko �e dobiti ljubav i pa�nju rezervisanu za one koji nagra�uju od srca i sa stilom. Zoran Stanojevi� |