Politika

Vreme broj 479, 11. mart 2000.

SAD protiv Milo�evi�a

Predsedni�ka poternica

�ta Va�ington posti�e pretnjom da �e Srbiju oblepiti plakatima na kojima se nudi pet miliona dolara za pomo� u hap�enju jugoslovenskog predsednika

Kad su SAD bez vidljivog povoda u jeku NATO bombardovanja Jugoslavije u maju 1999. ponudile pet miliona dolara za glave Karad�i�a i Mladi�a � vest je �ivela jedan dan. Bosanske ulice i trgovi nisu oki�eni poternicama sa njihovim slikama i porukom "tra�i se", gra�ani nisu pohrlili da obaveste najbli�u ameri�ku ambasadu da su Mladi� i Karad�i� tamo gde su bili i svih prethodnih godina, a SFOR, kao ni dotad, nije prstom mrdnuo da ih uhapsi. Dejvid �efer, ameri�ki diplomatski predsednik za ratne zlo�ine, obe�ao je 2. marta da �e ovoga puta biti mnogo druga�ije: BiH �e biti izlepljena sa desetak hiljada poternica na kojima �e se, pored pomenute dvojice na�i i predsednik SRJ Slobodan Milo�evi�. "Fokusira�emo se na njih trojicu, jer je vreme da budu privedeni pred lice pravde zbog zlo�ina za koje su optu�eni", odlu�an je bio �efer. I ne samo to. Tajanstveno je nagovestio da �e iste poternice sti�i i u Srbiju: "Ne mogu vam opisati na�in na koji �emo to uraditi, ali �e se to jednostavno desiti", rekao je.

Zanimljivo je za trenutak razmotriti mogu�nosti ilegalnog ubacivanja u Srbiju ameri�kih poternica za jugoslovenskim �efom dr�ave.

Mogu ih doturati preko Drine, ali je lako pretpostaviti da �e ih odeljenja srpske tajne policije zadu�ene za pra�enje Amerikanaca ba� tu o�ekivati. Mo�da poku�aju da prebace pakete poternica preko spornog novootvorenog grani�nog prelaza Bo�aj izme�u Albanije i Crne Gore, �to bi bilo divno za beogradski re�im koji bi imao nov materijal za optu�be protiv crnogorskih vlasti. Naravno, doma�i izdajnici bi morali �ekati po�iljku sa poternicama negde kod Prijepolja i pod okriljem no�i je uneti u Srbiju. Zatim bi �urno, dok ne svane, po�eli da ih lepe po mesnim zajednicama, trgovima ili zgradama okru�nih odbora SPS-a. Mo�da se SAD odlu�e za neku ma�tovitu varijantu ubacivanja poternica preko granice sa Rumunijom, Bugarskom ili Ma�arskom, priklju�uju�i ih tovarima �vercovanih cigareta ili nafte. Ako ni�ta od toga ne uspe, ili im se u�ini komplikovanim, uvek mogu da se odlu�e da iz vazduha zaspu Srbiju me�avom poternica za Milo�evi�em, Karad�i�em i Mladi�em.

DRA�A I TA�I: Po Srbiji, ina�e, odavno nisu lepljene poternice. Izuzmemo li pro�logodi�nji mart na Kosovu, kad je dr�ava pompezno izdala poternice za vo�ama kosovskih Albanaca Ha�imom Ta�ijem, Ramom Bujeom i Jakupom Krasni�ijem ba� u trenutku kad su se sva trojica, sa paso�ima iste te dr�ave i nao�igled brojne milicije spremali u Pariz na pregovore sa predsednikom Srbije, zadnji put su na srpskom drve�u i zidovima poternice osvanule negde 1942/43. godine. Na njima su zajedno bili drugi Tito i �eneral Dra�a, a Nema�ka je nudila 100.000 rajhsmaraka u zlatu onom ko ih uhvati, �ive ili mrtve.

Me�utim, ova ameri�ka akcija �e � koliko je poznato � i za iskusne ameri�ke slu�be biti pionirski poduhvat. Mada su poternice popularno ameri�ko sredstvo gonjenja kriminalaca jo� iz vremena Divljeg zapada, �to je poznato iz stripova o Vajatu Erpu i filmske produkcije vesterna, dosad nisu pisali "Wanted" iznad imena stranih �efova dr�ava, ma kakvi zlo�inci bili, pa jo� nastojali da im to lepe po kom�iluku.

Iz najnovije ameri�ke produkcije poternica zanimljiv je zatoj detektiv iz stripa Dik Trejsi koji zahvaljuju�i zajedni�koj akciji FBI, "Tribjun medija servisa" koji �tampa strip i crta�a Majka Kilijana odnedavno juri prave kriminalce. Jedan od takvih je Viktor Manuel Gerena, po�inilac oru�ane plja�ke u jednoj osiguravaju�oj kompaniji u Konektikatu, za koga FBI nudi nagradu od 50.000 dolara. Prema informaciji koju prenosi "Glas javnosti", cilj je da se milionima �ita�a stripa obznane podaci o beguncima kako bi ih eventualno prepoznali i prijavili policiji. Likove kriminalaca za kojima tragaju FBI i Dik Trejsi crta�e Dik Loker.

MLADI� I BIN LADEN: Kad je re� o nagradi, ameri�ka vlada je u novije vreme ponudila pet miliona dolara jo� i za saudijskog teroristu Osamu bin Ladena koji je u avgustu 1998. godine organizovao dizanje u vazduh ameri�kih ambasada u Keniji i Tanzaniji, ubiv�i pri tome nekih 200 ljudi. Ameri�ka centralna obave�tajna agencija na internetu (CIA) naziva Bin Ladena "ludakom iz pe�ine", dok je poternica Federalnog istra�nog biroa (FBI) konkretnija (ro�en 1957, mu�kog pola, braon o�i i kosa, tamna put, mr�av, hoda sa �tapom, naoru�an i vrlo opasan, ako imate bilo kakve podatke molimo kontaktirajte najbli�u kancelariju FBI-ja ili najbli�u ameri�ku ambasadu ili konzulat). Crta�i na stranu, za�to se Va�ington odlu�io na cirkus sa poternicama kad mu na raspolaganju stoje i ozbiljnija sredstva (hvale se, na primer, da odavno prislu�kuju sve Milo�evi�eve razgovore)?

Ukratko, ovo je politi�ka a ne policijska poternica, samoinicijativni akt ameri�ke dr�ave da snagom svog autoriteta poja�a ha�ke optu�nice protiv Milo�evi�a, Karad�i�a i Mladi�a. Politi�ki kontekst je u celoj pri�i najbitniji: godi�njica agresije NATO-a na SRJ i presuda od 45 godina hrvatskom generalu Tihofilu Bla�ki�u u Hagu. Agencija AP, uz kratku vest o presudi Bla�ki�u, podse�a da su Milo�evi�, Karad�i� i Mladi� kao najve�i zlo�inci jo� na slobodi, dok poljska "Gazeta Vibor�e" u istom kontekstu objavljuje ameri�ku poternicu � valjda da gra�ani Var�ave ili Gdanjska prepoznaju i prijave srpske zlotvore �im se tamo pojave.

Poternice su, uz to, deo pritiska na beogradski re�im � mali u odnosu na diplomatsku izolaciju i sve �ire spiskove onih koji ne mogu da dobiju vize za SAD i EU � ali ipak pritisak. O�igledno je u Va�ingtonu procenjeno da �e te pretpostavljene koristi prema�iti �tetu od spu�tanja Milo�evi�u pravo u krilo savr�ene prilike da se po jo� jednom osnovu obra�unava sa opozicijom koja sara�uje s izdava�ima poternica protiv legalnih �efova dr�ava. Ma �ta bilo ko drugi o tome mislio.

Roksanda Nin�i�

prethodni sadr�aj naredni

vrh