| Kultura |
Vreme broj 488, 13. maj 2000. |
|
Me�unarodni filmski festival u Kanu Ve�i od �ivota Kan tvrdoglavo ide svojim putem spajaju�i nespojivo:
glamur, azijske filmove, Holivud i politiku. Iako se u budu�nosti mo�da
sme�i virtualni Kan, verovatno �e nedostajati ova staromodna smotra, sa
svim svojim manama koje je i dalje �ine neodoljivom i obaveznom za one
koji vole film i filmsku mitologiju
KOMPROMIS SA HOLIVUDOM: Ove godine, osim vetra koji je oduvao umetni�kog direktora Olivjea Baroa, prisutna je �elja da najpresti�nija filmska smotra kona�no zakora�i u novo doba. Dodu�e sa dobrim starim �ilom �akobom na �elu, ali nova energija je vidljiva. Iako se na sam dan otvaranja jo� zakucavaju ekseri i razvla�e tepisi, glamur se vratio na velika vrata, u pompeznoj scenografiji koja prati sve�ani �in otvaranja i koja je blokirala celokupan �ivot u srcu festivala, Paleu. Izbezumljeni novinari vode borbu sa obezbe�enjem, koje u maniru telohranitelja srpskih politi�ara malo govori i �estoko deluje. Festival je i u znaku peglanja zategnutih odnosa s imperijom Holivuda. Sre�an kompromis je na�en u filmu koji otvara 53. Kan � Vatel Rolanda D�ofea. Francusko-britanska koprodukcija sa �erarom Depardjeom u glavnoj ulozi zadovolji�e i doma�ine, iako nacionalni glumac broj jedan govori engleski u filmu koji se de�ava na dvoru Luja, Kralja sunca, sa kojim deli �ari Ume Turman, �ije je prisustvo dodatna injekcija glamura. Da cela stvar bude relatizovana pobrinuo se nepredvidivi �an Lik Godar 17-minutnim kratkim filmom O korenima XXI veka, u poznatom transideolo�kom stilu, koji kroz istoriju filma kombinovanu sa dokumentarnim materijalima XX vek vidi kao vek razaranja od kojeg ovaj novi sigurno ne mo�e biti gori.
Predsednik �irija Lik Beson ve� je napravio mini skandal izjavom da ga ne zanima gledanje ve� pravljenje filmova, iako ne negira uticaj Bunjuela ili Kjubrika na njegove sopstvene filmove. �iri koji sa�injavaju �etiri glumca, dva reditelja i dva pisca ve� je na samom po�etku suo�en sa jednim od velikih kandidata, britanskim filmom Hleb i ru�e, stalnog kanskog gubitnika Kena Lou�a. U �estokoj konkurenciji za najboljeg debitanta bi�e mladi� po imenu Rodrigo Garsija, �ija �ivotna pri�a postaje jasnija kad saznate da se njegov otac zove Gabrijel Garsija Markes. Feministi�ka melodrama Stvari koje mo�e� da ka�e� o njoj donosi pravi buket holivudskih dama: Glen Klouz, Kameron Dijaz, Kalistu Flokhart. Vizuelni kvalitet filma otkriva Garsijinu predistoriju direktora fotografije, odakle je krenuo put rediteljskog debija. FILMSKA MITOLOGIJA: Po Kanu se ve� se�e Brajan DePalma, �ija Misija na Mars dolazi kao melem nakon tretmana tipi�no festivalskim filmovima. Kako ka�e komentator �asopisa "Varijete", ve� nekoliko godina kanski pobednici ostaju u getu festivalske slave bez �anse u bioskopima. Ipak, Kan tvrdoglavo ide svojim putem spajaju�i nespojivo: glamur, azijske filmove, Holivud i politiku. Jugo kolonija je ove godine prili�no brojna, a od doma�ih filmova vidljivo je samo prisustvo Nebeske udice Ljubi�e Samard�i�a, koja �e imati projekciju na festivalskoj pijaci, marketu koji i ove godine nudi fanatasti�nu ponudu od preko 400 naslova. Nebo koje se mr�ti zasad ne kvari planove organizatora, a u Kan je ve� pristiglo 50 000 onih koji misle da film mo�e da bude ve�i od �ivota. Ovde to naj�e��e i jeste slu�aj, �to pokazuje i lik sa plakata koji poku�ava da isko�i sa platna u �ivot. Iako se u budu�nosti mo�da sme�i virtualni Kan, verovatno �e nedostajati ova staromodna smotra, sa svim svojim manama koje je i dalje �ine neodoljivom i obaveznom za one koji vole film i filmsku mitologiju. Dinko Tucakovi� |
|
Dinko Tucakovi�, kao filmski kriti�ar "Vremena", izabran je u Me�unarodni �iri kritike (Jury of FIPRESCI) 53. Kanskog festivala. �iri je sastavljen od jedanaest filmskih kriti�ara iz celog sveta i, osim �to je u�e��e u njegovom radu nesumnjivo �ast, priznanje koje svake godine dodeljuju kriti�ari jedna je od zna�ajnijih nagrada ovog festivala. |
|
Zvani�na selekcija
|