| Kultura |
Vreme broj 495, 1. jul 2000. |
|
Afro-Cuban All Stars Miris Havane �I �ta �ete sad?�, spontano se otelo pitanje
simpati�nim Kubancima iz grupe Fervet Opus koji su, umorni od puta, �ekali
da ih neko iz organizacije povede u hotel. Tih kasnih osamdesetih,
kubanski svira�i su u svet odlazili samo uz dozvolu svoje vlade i �na
njen tro�ak� � ministarstvo kulture bi dogovorilo koncert i honorar
�negde u svetu�, a onda muzi�arima isplatilo onoliko koliko bi
smatralo da im pripada i to u pezetama
Pametniji od kolega, Paquito d�Rivera je � ka�e legenda koju prepri�avaju ovda�nji jazz afisinadosi � ba� posle svog pan�eva�kog koncerta pre dvadesetak godina odlu�io da mu se to vi�e ne dopada i, umesto na Kubu, seo u avion za Ameriku na aerodromu Sur�in. Mnogi ipak nisu to u�inili, odolevaju�i ponudama njujor�kog latino emigrantskog geta zarad sudbinskog �ivotnog iskustva na ulicama Havane i Santjaga de Kube. Omara Portundo je ovu priliku propustila ranih �ezdesetih, kada se za vreme raketne krize na�la na Floridi sa koleginicama iz popularnog vokalnog kvarteta Las D�Aida. Za ovaj gest deceniju i po kasnije je nagra�ena u�e��em na isto�noblokovskoj varijanti Pesme Evrovizije u Pragu. Pardon, paso�em... U ovakvim okolnostima, latinska sentimentalnost je sticala jo� bolniju boju, a njihov temperament samo �ekao priliku da eksplodira bez ustezanja. Razlog ovakvog uspeha �kubanizma� (kao muzi�ke pomame) treba tra�iti u igranju sa ovim krajnostima � �do daske, ma na koju stranu�, to je recept koji je brzinom svetlosti zapalio Evropu i Ameriku, a kao retko kad ranije i Balkan je uhvatio korak pre nego �to je stvar iza�la iz mode. U Evropi je pogo�en pravi momenat, kada su diskoteke ubijene elektronskim �ikaniranjem vapile za zdravom varijantom uz koju �e mo�i da se ple�e. Ameri�ko-kubanski politi�ki sukob poveo je stotine hiljada ljudi prema Floridi, da se njihov puls i te kako oseti na njujor�kim ulicama, a mesto za uticajnog Ry Coodera u World Circuit projektima omogu�ilo je da se ovi radovi preslu�aju sa druga�ijom pa�njom nego ina�e. A kako je �kubanizam� stekao takvu podr�ku na na�im prostorima? Uz razloge koji su uzdrmali zapadnu Evropu i SAD, ovde jo� treba ukalkulisati i faktor sli�nih �do daske� senzibiliteta, ali i koincidentne istorijske sudbine dva naroda. �udom da jedina aktivna distributerska ku�a u novoj Jugoslaviji Nikad Robom me�u svoja tri-�etiri partnerska dila ima ba� ugovor sa produkcijom World Circuit, na jugoslovenskom tr�i�tu su se na vreme pojavila originalna tri izdanja (Buena Vista Social Club, Introducing... Ruben Gonzales i A Toda Cuba Le Gusta, grupe Afro-Cuban All Stars � u daljem ACAS), a ubrzo zatim i masa piratskih kopija na CD tezgama, za prodaju i kao naj�e��a muzika za skretanje pa�nje prolaznika. Bugari, naravno, nisu �ekali, pa su onda stigle i (jo� jeftinije) njihove kopije, koje su se od originala razlikovale samo po nedostatku bogatih propratnih knji�ica, ali bile desetostruko jeftinije. Putem satelita i jeftine razmene, do muzi�kih urednika na televizijama je do�ao veselo-nostalgi�ni koktel snimaka navedenih bendova, koji je zbog �ivopisnog okru�enja u kom je sniman mogao da se podvede i pod �putopis� ili �dokumentarac�, ga�aju�i �ak tri tipa redakcija, �to je zna�ilo ve�u verovatno�u da �e se probiti kroz dnevno politi�ki program. Posebno je Tre�i kanal pet-�est puta emitovao jedno�asovni dokumentarac o ACAS, a BK je �ak poslao ekipu pravo na Kubu! I jo� je Metro film uz TV Studio B podr�ku lepo najavio njihovog aduta za ovogodi�nji FEST � Wendersov dokumentarac Buena Vista Social Club � a i spretnim kompilatorima u YU advertising agencijama nenapadna a efektna �chan chan� emocija poslu�ila je kao univerzalan muzi�ki �tepih� za reklamiranje proizvoda od donjeg ve�a i cipela, do automobila. Puls (zabave gladnog) Beograda prvi je proverio Centar "Sava", dovode�i Cubanizmo! na West Ritam festival u jesen 1999. godine. Puna sala, jasno, otvorila je put i njihovom novom gostovanju sredinom jula, a jo� vi�e hrabrom kockanju manje iskusnih, ali � pokazalo se odli�nih � organizatora Magna House sa najskupljom kubanskom produkcijom danas, Afro-Cuban All Stars � i to na Ta�majdanu! Pred Beogra�ane je, tako, u utorak uve�e iza�la slavljena ekipa, donose�i miris Havane, strast i ritam za dugo pam�enje. Njihov beogradski koncert pripada svetskoj promotivnoj turneji drugog albuma �Distinto, Diferente�. Bez pet najve�ih zvezda BVSC (koji u�estvuju na plo�ama, ali � naravno � zbog solo obaveza ne mogu i na turneje) ekipa deluje kompaktno i uobli�ava program u kom je improvizacija samo fina nadogradnja na pedantno osmi�ljen plan u glavi njihovog �efa Huan De Markos Gonzalesa. Sa skoro dvadeset muzi�ara (duva�i, ritam sekcija i par peva�a), ovaj sastav evocira istoriju velikih orkestara sa Kube posle Drugog svetskog rata, bacaju�i ipak te�i�te na ples (son, son-montuno, guaranco), umesto na lirsko-stresne harmonije bolera. U najve�em beogradskom otvorenom prostoru takav program je nai�ao na puno odobravanje radosnog skupa i neobuzdanu pomamu tela na lepljivi ritam sa bine. Vojislav Panti� |