Zona sumraka

Vreme broj 498, 22. jul 2000.

Pobeda kao sudbina

Jugoslovenski reprezentativac u vi�eboju Ivan Markovi� deklasirao je Frajmuta Duvea, takmi�ara koji je nastupio u dresu Evropske organizacije za bezbednost, saradnju i slobodu medija: izaziva� je svojim nalogodavcima dojavio da je dve stotine elektronskih medija u Srbiji pred zatvaranjem, jer dr�ava, tobo�e, ne�e da im da dozvole. G. Markovi� se slobodarskim grohotom nasmejao "podatku" do kojeg su nema�ki obave�tajci do�li � pa dr�ava maj�inski strpljivo nutka medije da produ�e dozvole, jer je to u njihovom interesu, da posluju po propisima, pri tome im ne preti i ne po�uruje ih, �eka�e ih dok ne budu stali na zdravu nogu...

Da je na� reprezentativac samo nabrojao sve elektronske medije i sve kanale preko kojih gra�ani Srbije gledaju dnevnik RTS-a, informativnu emisiju bez premca, bez konkurencije � Duve bi bio gotov. A ovako je jo� gotoviji: jugoslovenski reprezentativac poru�io mu je ni pet ni �est nego da pozdravi crnogorskog predsednika Mila �ukanovi�a, premijera Republike Srpske Milorada Dodika i ameri�ke sluge u zemljama koje okru�uju Jugoslaviju. I gle, gre�ni Duve u taj mah posrnu, obraze mu obli grimiz posramljenosti, shvati u kakvom se dru�tvu naopa�kih �aka na�ao, spoznade da je i sam ameri�ko slu�in�e (slu�i�e?), po�e da �upa kosu koja i pre prosvetljenja nije bila ni prineti Markovi�evoj, potom se, gotovo �elav i sav u rojtama, zavetova da �e oti�i u jedan manastir blizu grada Ulma gde �e do kraja �ivota prepisivati "Politiku"...

Desetak dana pre ove pobede odneli smo ustavnu pobedu, u rekordnom roku i ina�e demokrati�an i demokratizovan ustav demokratizovali smo do neslu�enih granica, pripadnici skup�tinskog obezbe�enja pre neki dan odneli su briljantnu pobedu nad paranovinarskim formacijama koje su pod zastavama "Blica", "Glasa", Bete i "Danasa" poku�ale usred bela dana da prodru u skup�tinsko zdanje...

Nisam verovao da �e zaslu�ena i o�ekivana kapitulacija NATO alijanse povu�i toliki lanac pobeda: otkako smo njih pobedili pobeda je postala na� za�titni znak, a mi njen, pobedo, ime ti je Srbija, tako je, same su mi nado�le ove reci, �to one nisu makar na vratima kroz koja se unosi boca sa plinom za Ve�nu vatru?

Bilo mi je prijatno �to smo u ratu pobedili, ali, nekako, falilo mi je jo� pobede. Da smo ameri�ke i francuske gradove ljudski izbombardovali, kao �to su saveznici postupili sa nema�kim gradovima, to bi bio sevap: Klinton putem samoubistva izmi�e pravdi koju mi i na�i saveznici, dobro, mi sami, natenane isterujemo u Americi i drugim dr�avama iz kojih zlo�inci poti�u; Jugoslavija kao pobednica pravi plan obnove pora�enih zemalja, njihovih poru�enih gradova i utamanjenih privreda; u svih pedeset ili koliko ih je ve� ameri�kih dr�ava razme�taju se baze VJ, u zapadnoevropskim zemljama isto, Amerika, Francuska, Engleska i druge potu�ene zemlje primaju pomo� i kredite iz Bor�etovog plana � SR Jugoslavija poma�e pora�enima da se polako pridignu iz jame koju su nama onako poletno kopali... Ali, ispalo je kako je ispalo, mi smo, za razliku od antihitlerovske koalicije, umeli da se zaustavimo, nismo se odali trijumfalizmu, niti odmazdi, �to je lepo od nas i �to mi je drago (ali zato je izostala konferencija na nekom jako lepom ostrvu gde bi SPS, JUL i SRS podelili planetu na tri interesne sfere...).

Otkako smo pobedili u ratu mi ne da idemo, mi takore�i srljamo iz pobede u pobedu. Pobedili smo �egu i povodanj koji su nas pro�log leta sna�li kao posledica klimatskog rata (razuzdani Amerikanci nisu se libili da nasrnu i na samu klimu i na atmosferske prilike). U toku zime pobedili smo grip. Jeste dodu�e u Beogradu umrlo par stotina ljudi, jesu bili malo pothranjeni, malo bez lekova, sa slabim grejanjem, ali smo kao kolektiv odneli pobedu.

Jugoslavija je pobedila na evropskom prvenstvu u fudbalu. Nominalno jeste pobedio prvak, ali to je puka tautologija, osmo mesto ravno je pobedi ako mu se konstruktivno i kreativno pri�e: u utakmici sa Slovencima predstavnik me�unarodne zajednice pokazao je dva �uta kartona na�em igra�u samo zato �to se ovaj, van terena, pre prvenstva, u prisustvu ministra �eri�a sve�ano u�lanio u SPS. Mo�da se �ak nije bio ni u�lanio, mo�da je davao autogram za dete nekog espeesovca, pa je potpis ostao ba� na pristupnici, nije va�no, bila se pronela vest da je potpisao za SPS. Sudiji je to bilo dovoljno, �eri�evca je isterao ostaviv�i nas da u borbi sa broj�ano nadmo�nijim neprijateljem izjedna�avamo kako znamo. Verovatno je od svojih nalogodavaca dobio nare�enje da utakmicu produ�ava dok nam Slovenci ne daju �est golova. Kad je video da je vrag odneo �alu i da su plavi izjedna�ili, br�e bolje je prekinuo utakmicu. Idemo dalje: strani pla�enik koji je plavima sudio protiv �panaca bio je spreman da produ�ava utakmicu dok mu se baterija na satu ne istro�i. I on je na�u ekipu prethodno u�inio broj�ano slabijom, plavi su primili gol u bog te pita kom minutu, i umesto da za protivnika dobiju Francusku, za koju su Bo�kov i Bulatovi� imali perfektnu strategiju, dobili su klete Holandeze.

Pobeda na�ih fudbalera je o�ekivana i zaslu�ena, ali nema spavanja na lovorikama, pred nama su nove pobede, na�i traktoristi u ovom �asu odnose pobedu nad strnjikom, �kaljem i palamidom, dok mi �itamo novine (odnose�i pobedu nad vekovnom nepismeno��u) kombajneri �anju li �anju, dobijaju trku sa vremenom, prvi klas i poslednji otkos grle se u pobedni�kom kolopletu, komitenti na�ih banaka odnose pobedu nad vlastitom gramzivo��u i srebroljubljem i podi�u samo onoliko maraka koliko im je odre�eno i koliko prili�i ovom vremenu, �tedi�e kojima se posre�ilo da povrate deo onoga �to su neko� ulo�ile grle se pred bankama kao fudbaleri kad daju gol, jedna starica, evo, slavi, u trku se baca na kolena i klizi po asfaltu, ruke su joj ra�irene, na njeno krhko telo pada buljuk odu�evljenih �tedi�a, ko��ati starina izlazi iz banke, ljubi dve pedesetice �iji je sve�ani povra�aj do�iveo, �iri ruke, tr�i imitiraju�i letenje, pada pod trolejbus koji ponovo redovno saobra�a otkad je pod nadle�no��u republike...

Pobede, pobede. Mo�da bi nam jedan mali poraz dobro do�ao, koliko da razbije monotoniju ve�itog i sveop�teg pobe�ivanja, ali, ne da nam se. �ega god se latimo, obnove, izgradnje, dogradnje, divlje gradnje, ustava, neustava, sve se zavr�i pobedom! Neke od pobeda priznaju nam i drugi (vaterpolisti iz Be�eja su �ak i po du�manskim ar�inima osvojili prvo mesto u Evropi), a neke, kao �to je ova protiv natovaca, moramo sami sebi da priznamo.

Ljubomir �ivkov

prethodni sadr�aj naredni

vrh