Crna Gora
Srpski problem
U očekivanju izbora, za koje zvanična Podgorica tvrdi da ih neće priznati, tenzije rastu
Sudeći
prema prvim informacijama iz Rima (koje su stigle u vrijeme pisanja ovog
teksta), ni američki državni sekretar Medlin Olbrajt nije uspjela da
nagovori predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da zvanična Podgorica
promijeni odluku o neizlasku na savezne parlamentarne i predsjedničke
izbore. Istina, predsjednik Đukanović je rekao da je crnogorski
parlament donio Rezoluciju i da će se zvanična odluka oko saveznih
izbora saopštiti kada se o tome izjasne nadležni organi vladajuće
koalicije. Đukanović je još dodao da Crna Gora neće dozvoliti da trpi
Miloševićevo ustavno pravno nasilje, jer da je htjela, uradila bi to
nekoliko godina ranije pa ne bi bila izložena svemu onome što je
uslijedilo.
Sve to što je rekao Đukanović u Crnoj Gori nije bilo nimalo neočekivano, bez obzira na to što je na sva zvona objavljeno da Amerika i zapadne zemlje kao i opozicija Srbije vrše pritisak na zvaničnu Crnu Goru da izađe na Miloševićeve izbore zakazane za 24. septembar.
Uostalom, to se znalo i dan uoči Đukanovićevog odlaska u Rim. Zasijedalo je, naime, u Miločeru predsjedništvo Demokratske partije socijalista, nije izdato nikakvo saopštenje, ali je jedan od učesnika saopštio da nijednog momenta nije bilo dilema oko neizlaska na Miloševićeve izbore, te da je vrh DPS-a više debatovao o finiširanju državnog odgovora Crne Gore na ono što pokušava nametnuti Beograd. Taj odgovor će se učiniti javnim poslije dogovora sa strankama vladajuće crnogorske koalicije, bio je kategoričan isti sagovornik.
Predsjednik Izvršnog odbora DPS-a i savjetnik predsjednika Crne Gore Miodrag Vuković kaže da zvaničnu Crnu Goru i demokratsku opoziciju Srbije vezuje isti cilj – delegitimisanje Miloševićevog režima, ali se radi o različitim statusima koji determinišu ponašanje: "Opozicija Srbije izlaskom na izbore samo rizikuje da ih izgubi, a izlazak vladajuće koalicije Crne Gore značio bi gubitak crnogorske države, na šta niko pa ni mi nemamo pravo". Tada bi se, po Vukoviću, u potpunosti ozvaničio sva Miloševićeva ustavna pravna nasilja i Crna Gora bi se pretvorila u jedan od regiona Miloševićeve države: "Mi želimo da opozicija Srbije pobijedi i time otvori šansu za očuvanje zajedničke države, jer te države sa Miloševićem ne može biti, ali činjenica je da toj opoziciji nedostaje jedinstvo ideje, te da neće da shvati kako je sada Milošević njihov problem", zaključio je Miodrag Vuković.
Predrag Popović, potpredsjednik Narodne stranke, kaže da će jedino ubjeđivati predstavnike srpske opozicije da ne izlaze na savezne izbore, i da nema govora o tome da će opozicija Srbije privoljeti crnogorsku vladajuću koaliciju da izađe na izbore.
Potpredsjednik SDP-a Ranko Krivokapić još je radikalniji, i kaže da bi 24. septembra Crna Gora trebalo da izađe na referendum, ali taj predlog nije istovremeno i zvanični predlog SDP-a. Liberali takođe zagovaraju referendum, a dvije albanske partije su se izjasnile za bojkot.
Učešće na saveznim izborima prijavila je samo Socijalistička narodna partija, koja je uz to podržala i kandidaturu Slobodana Miloševića za predsjednika SRJ. Cure i glasine kako se Milošević dogovorio sa Bulatovićem da mu obnovi mandat, te da je upravo zbog toga Momir Bulatović blagonaklon prema kadrovskoj politici u saveznoj vladi, kojom se smanjuje participacija Crnogoraca u ministarskim foteljama.
SNP je jedina parlamentarna stranka iz Crne Gore koja će učestvovati na saveznim izborima. Za sada se ne zna decidirano da li će ona ići samostalno na izbore ili u koaliciji sa partijama koje su činile koaliciju "Jugoslavija" na nedavnim lokalnim izborima u Podgorici i Herceg-Novom. Potpredsjednik SNP-a Zoran Žižić u izjavi za "Vreme" tvrdi da će SNP sasvim izvjesno izaći samostalno, što znači da bi se moglo desiti da Crna Gora u saveznom parlamentu bude zastupljena samo poslanicima SNP-a jer za to bi, s obzirom na savezni izborni zakon, bilo dovoljno da pristalice SNP-a izađu na birališta.
Na drugoj strani pitanje je kako će se organizovati izbori u Crnoj Gori i gdje će biti biračka mjesta. Tipuje se da će to biti prepušteno Vojsci Jugoslavije i aktivistima SNP-a. Na to pitanje nije, međutim, htio direktno da odgovori Zoran Žižić, tako da je za "Vreme" rekao da je za sprovođenje izbora nadležna samo savezna izborna komisija.
No, kampanja je već počela, o čemu najbolje svjedoči sadržaj dnevnika "Dan" glasila Socijalističke narodne partije. Simptomatično je da ovaj dnevnik prilježno bilježi svaki apel za zajednički izlazak crnogorske vladajuće koalicije i srpske opozicije na izbore, a najveći dio lista rezervisan je za razne afere i optužbe crnogorske vlasti, posebno policije, da se priprema rat, pa čak i neke crnogorske Markale samo da bi se međunarodni faktor primorao da još koji put izbombarduje Jugoslaviju. Veliki publicitet ima Vojska Jugoslavije, koja se predstavlja kao nepremostiv bedem svakom osvajaču, ali i unutrašnjem neprijatelju. U te neprijatelje dnevnik "Dan" prvenstveno ubraja crnogorsku vlast i policiju. I tako iz dana u dan. Tenzije rastu u isčekivanju izbora za koje zvanična Crna Gora tvrdi da ih neće priznati – ni po koju cijenu.
Velizar Brajović
