Festival Grad teatar Budva
Sukob stvarnog i sudbinskog
Manifestacija je proteklih godina, uprkos mnogim osporavanjima, a zahvaljuju�i nekolicini istrajnih, profilisala svoj program da bi ovoga puta on bio sastavljen vrlo ambiciozno, sa puno gostiju iz inostranstva. Kratko re�eno, bilo je nekoliko efektnih "pogodaka", nekoliko proma�enih "zicera"
U
protekloj sedmici 14. budvanski letnji festival, koji se odvija pod motom
"Izme�u sudbine i stvarnosti", zakora�io je u drugu polovinu.
Za�eta kao neka vrsta pandana Dubrova�kim letnjim igrama, manifestacija
je proteklih godina, uprkos mnogim osporavanjima, a zahvaljuju�i
nekolicini istrajnih, profilisala svoj program da bi ove godine on bio
sastavljen vrlo ambiciozno, sa puno gostiju iz inostranstva.
Kratko re�eno, bilo je nekoliko efektnih "pogodaka", nekoliko proma�enih "zicera". Naslov ovogodi�njeg festivala, "ilustruje" i autobus dubrova�ke registracije na kojem je veliki crte� Straduna, a koji gotovo svakodnevno sti�e u Budvu dovoze�i �e�ke turiste � sentimentalno podse�anje na Dubrovnik, na ono �to je nekada bilo zajedni�ka domovina, kod mnogih prolaznika, naro�ito Beogra�ana, ovih vrelih letnjih dana budi nostalgiju. Nostalgiju su potakli i megazvezda Dunja Vejzovi� i pijanista �or�e Staneti, koji je na pro�logodi�njem budvanskom festivalu bio prvi gost koji je stigao iz Hrvatske, po onoj staroj trasi "bratstva-jedinstva". Matja� Pograjc, jedan od vode�ih slovena�kih reditelja mla�e generacije, ka�e da svi �alimo za onom Jugoslavijom, ali se stidimo da to javno priznamo jer to vi�e nije u trendu: "Ali, �im se okupimo, odmah krenu se�anja kako nam je nekada bilo mnogo lep�e dok nismo �iveli zaklju�ani u sopstvenim stanovima."
BEZ EUFORIJE: Ipak, euforije nije bilo. Nisu eufori�ni organizatori Festivala jer im, izme�u ostalog, kamioni sa dekorom za predstave koji dolaze iz Srbije uz velike probleme prolaze u Crnu Goru; u�esnici programa su naporno probali i nastupali u tempu koji nije dozvoljavao opu�tenost dokonog turiste, dok je publici �ula uznemiravao Festival (pozitivno), ali i "ova situacija" (negativno). Otud i pri�a o "te�koj ki�i": ki�a jeste posle dugo vremena stigla u Budvu i otkazala jedno igranje Divljeg meda Ateljea 212, koncert Ramba Amadeusa (mada je on uporno tvrdio da njegov motiv za nastup raste sa ja�inom pljuska) i odlo�ila performans Olega Kulika, ali je sumornom raspolo�enju umnogome doprinelo i saznanje o tome kako �ivimo.
Po mi�ljenju ljudi iz sveta pozori�ta sa kojima smo razgovarali, bilo bi te�ko odrediti �ta je u dosada�njem delu dramskog programa XIV Grada teatra, po izboru selektora Branislave Lije�evi�, bilo najuzbudljivije � ponovni susret, posle bezmalo deset godina, s Nadom Kokotovi� i Ne�om Osmanom, s glumcima Slovenskog mladinskog gledali��a, pravi emotivni "sudar" s italijanskim Teatrom "Nukleo" ili "lete�im" pozori�tem australijske trupe "Strange Fruit" � da nije tri budvanske premijere, od kojih su dve prvorazredni kulturni doga�aji. Pipi Dugu �arapu je, po dramatizaciji romana Astrid Lindgren (koprodukcija Grada teatra i podgori�kog Dje�jeg pozori�ta), re�irao Nikola Vuk�evi�, Pad (zajedni�ki projekat Grada teatra, Bitef teatra i festivala Austrijska jesen iz Graca) re�irao je Gor�in Stojanovi� kao prvo izvo�enje komada Biljane Srbljanovi�, jednog od najtra�enijih evropskih dramskih pisaca danas, a Antigona u Njujorku Janu�a Glavackog je, osim kao jugoslovensko praizvo�enje velike drame, zna�ajna i kao povratak Bore Dra�kovi�a pozori�noj re�iji posle samoizolacije koja je trajala tridesetak godina. Kokotovi�eva i Osman su se predstavili produkcijama nastalim u Teatru TKO, koreodramama Julija (po Strindbergovoj Gospo�ici Juliji u re�iji Nade Kokotovi�, i Joneskovim Stolicama u Osmanovoj postavci; uzbudljiv je bio i susret s glumcima SMG-a te njihovom predstavom Ko se boji Tenesi Vilijamsa, parafrazom najpoznatijih komada ovog spisatelja, sagledanom iz perspektive njegove neobi�ne sudbine.
TRG
PJESNIKA: O programu "Trg pjesnika" Radomir Uljarevi�,
njegov urednik, ka�e: "Ovogodi�nji program je druga�iji od
programa ranijih godina utoliko �to je ve�ina u�esnika iz inostranstva
i �to je prete�ni dio bio posve�en stranim knji�evnostima. Program je
samo prividno izmijenjen u dijelu koji se ti�e u�e��a doma�ih autora.
Naime, 'Trg pjesnika' je ove godine u sredi�te interesovanja postavio
knji�evnu kritiku. Ranijih godina je uglavnom bilo rije�i o poeziji ili
prozi i, u skladu sa takvom koncepcijom, u�esnici su bili pjesnici ili
prozni pisci, a kriti�ari su se pojavljivali u drugostepenoj ulozi
prikaziva�a knjiga o kojima je ovdje bilo rije�i ili predgovara�a
autorima �ije su knji�evne ve�eri organizovane. Mi smo ove godine
organizovali knji�evne ve�eri knji�evnih kriti�ara, a sredi�te pa�nje
pomjerili na knji�evnu kritiku kao �anr, kao knji�evnost o knji�evnosti.
Iz dosada�njih razgovora na 'Trgu' moglo bi se ista�i nepodijeljeno
uvjerenje da je povod za nastajanje knji�evnokriti�kog teksta sporedan,
�esto neva�an, tekst valja posmatrati kao autonomno umjetni�ko
djelo." Razgovore na "Trgu pjesnika" o knji�evnoj kritici
zapo�eli su akademik Novo Vukovi� i Ivan Negri�orac, a nastavili Milo
Lompar, Gojko Bo�ovi� i drugi. S druge strane, na "Trgu" je
dosad u�estvovalo desetak stranih pisaca, me�u kojima nekoliko njih �iji
dolazak u zemlju mo�e da se slobodno ozna�i kao kulturni doga�aj. Do
sada su se na�oj publici predstavili �ed Feriz, Vladimir Vojnovi�,
Mihail Sineljnikov, Vitalij �entalinski, Alen Pokar, Dumitru M. Jon,
Karolina Ilika, Antonio Porpeta, a uskoro �e u na�im programima
nastupiti Andor Sila�i, Arno�t Lustig, Peter Krastev, Endru Vahtel,
Peter Esterhazi, Nensi Burke, �il Kostaz, Kristofer Houp i drugi.
RANI �URI�: Za prvu polovinu koncertnog programa Festivala, naslovljenog "Muzi�ki odjeci XX vijeka" Maja Popovi�, selektor, ka�e da je on bio u znaku kamerne muzike i gostovanja eminentnog guda�kog kvarteta "Krojcer" iz Londona. Ovaj ansambl, poznat �irom svijeta po svojim interpretacijama savremene muzike, premijerno nam je u Jugoslaviji predstavio savremena ostvarenja kompozitora sa kojima sara�uje du�i niz godina � ameri�kom autorkom Glorijom Kouts, engleskim kompozitorom Majklom Finisijem, njema�kim stvaraocem Jorgom Vidmanom, �ime nas je uveo u mogu�e zvu�ne horizonte novog milenijuma.
Kraj prve polovine muzi�kog programa budvanskog festivala krunisala je Dunja Vejzovi�, mecosopran iz Zagreba, koja sada �ivi i radi u �tutgartu. Koncert u crkvi Santa Marija imao je sve dimenzije velikog umetni�kog doga�aja, koji je ganuo publiku � prvi put su brojni slu�aoci, nakon tri bisa, ustali da se poklone jednoj istinskoj muzi�koj zvezdi, koja je i ovom prilikom potvrdila svoj svetski format. Dunja Vejzovi� je prvi put u svojoj velikoj karijeri nastupala u Crnoj Gori.
Selektor likovnog programa Festivala Petar �ukovi� prime�uje da je izlo�ba ranih radova Dada �uri�a bila otkri�e, pokazav�i da mladi �uri� pravi moderne radove i bez obzira na to �to je u pitanju godina '52/3. "Ta �injenica verovatno �e doprineti razbijanju postoje�ih stereotipa u odnosu na komentare zbivanja na jugoslovenskoj likovnoj sceni", ka�e �ukovi�. Tako�e, boravak Olega Kulika u Budvi pokazao je ispravnom koncepciju da Grad teatar bude producent izlo�bi, jer se na taj na�in favorizuje �iva misao. To je bio pogled na Crnu Goru izvana, pri �emu je u pitanju �ovek koji ru�i stereotipe na postoje�oj svetskoj umetni�koj sceni. Samim tim bilo je zanimljivo videti kako se on postavio prema mnogim konvencijama koje postoje kad se govori o Crnoj Gori.
�to se ti�e dileme da li se budvanski letnji festival na bilo koji na�in mo�e upotrebiti u politi�koj "igri" izme�u Crne Gore i Srbije, odgovor smo dobili tako�e od Radomira Uljarevi�a: "Razgovori na 'Trgu pjesnika', predstavljaju preispitivanje savremene evropske i svjetske knji�evnosti, �to povremeno nailazi na provincijalne, izolacionisti�ke i nacionalisti�ke prigovore. Ovih dana su prosto izgubili kontrolu nacionalisti svih boja i vrsta, i svima su puna usta "Trga pjesnika', kaobajagi 'ni�ije' tribine, a tako je zgodna za zloupotrebe. Glavna teza je da Ronald Harvud nije dovoljno dobar Srbin, �ak je Englez, do�im su oni svoje srpstvo dokazali u NATO transporterima na Kosovu, i to u �asu dok su neki vajni srpski pisci �itali svoje stihove u Budvi."
Radmila Radosavljevi�
Sr�an Popovi�
