| Meridijani |
Vreme broj 500, 5. avgust 2000. |
|
Karakas Predsednik
Atina Fantom X Malo je verovatno da �e bilo ko poverovati u pri�u o zlatu koje su nacisti pohranili u morskim dubinama, naro�ito ako pri�a poti�e od �oveka koji svoj identitet krije pod nadimkom Fantom X. Me�utim, bez obzira na tajanstveni identitet izvora, u potragu za zlatom vrednim oko dve milijarde dolara, zape�a�enog u 50 kov�ega, krenuo je me�unarodni tim ronilaca, a �itavu akciju nadzire gr�ka vlada i predsednik jevrejske zajednice u Gr�koj. Tim, sastavljen od francuskih i gr�kih ronilaca, krenu�e ove nedelje put morskog dna u blizini gradi�a Kalamata, na jugozapadu Peloponeza. Zlato su nacisti oteli Jevrejima koji su zavr�ili u logorima smrti, a �itavom operacijom sakrivanja otetog zlata u moru navodno je rukovodio dr Maks Merten, visoki funkcioner Hitlerove vlasti u Solunu. Ronila�ki tim predvodi �etrdesetogodi�nji Gregoar Kulbanis, �vajcarac gr�kog porekla, koji je izneo o�tru kritiku na ra�un birokratizovanih gr�kih vlasti. "Pripreme su bile haoti�ne, takvu nesposobnost nisam do�iveo za dvadeset godina ronila�ke karijere." Gospodin Kulbanis stekao je ronila�ku slavu u timu �uvenog �an-Iva Kustoa. On je saznao da blago postoji pre deset godina od �ezdesettrogodi�njeg �oveka, koji se u gr�kim medijima oslovljava isklju�ivo kao Fantom X. On je, naime, za zlato �uo od samog dr Mertena, sa kojim je bio u zatvoru 1958. Merten je pobegao u Nema�ku pred kraj rata, ali se vratio 1958. da bi se do�epao zlata. Tamo je uhap�en i osu�en zbog ratnih zlo�ina. Zlato je, prema re�ima Fantoma X, bilo preba�eno podmornicom do Peloponeza. Tu je pedeset kov�ega ukrcano na ribarski brod "Sofia", i nakon toga su kov�ezi potopljeni na mesto koje je odredio dr Merten. Dr Mertenu je predsedni�kim ukazom dozvoljeno da se vrati u Nema�ku 1959, gde je radio kao pravnik sve do smrti 1976. Lokalne vlasti u Kalamati najvi�e su ometale po�etak istrage, uz obrazlo�enje da �e uznemiriti turiste, uprkos tome �to je ministar spoljnih poslova Gr�ke Jorgos Papandreu li�no dao dozvolu za rad ekspedicije. Lokalne vlasti tako�e tra�e polovinu vrednosti blaga od dela koji bude pripadao Gr�koj. �rtve holokausta tvrde da i njima pripada deo zlata, naro�ito ako se ima u vidu da je dr Merten u logore smrti oterao oko 9000 gr�kih Jevreja. "Se�am se da sam morao da mu dam 1000 britanskih funti u zlatu da bi mi za uzvrat oslobodio oca", se�a se Andreas Sefihas, predsednik Jevrejske op�tine u Solunu. Pre�ivelo je svega pet odsto od oko 50.000 Jevreja koji su pre rata �iveli u Solunu. Gr�ke vlasti za sada najavljuju da �e 25 odsto od vrednosti zlata biti dodeljeno Fantomu X, a 25 pre�ivelim �rtvama holokausta u Gr�koj. Ovakav dogovor izdejstvovao je advokat Fantoma X Aleksandros Likurezos, jedan od najpoznatijih "krivi�ara", poznat i kao branilac bosanskih Srba optu�enih za ratne zlo�ine pred Ha�kim tribunalom. Bangalor Otmica Najtra�eniji lik sa poternica u Indiji oteo je naj�uveniju indijsku filmsku zvezdu i time izazvao revolt obo�avalaca u Bangaloru. Oteti glumac, poznat pod imenom Ra�kumar (72), igrao je u preko 200 filmova. Policija je saop�tila da je gluma�ki veteran otet iz svoje ku�e u selu Ga�anuru, u ju�noj dr�avi Tamil Nadu, oko 200 km od Bangalora, glavnog grada dr�ave Karnataka. Ra�kumar je nekoliko trenutaka pre otmice ve�erao sa svojom porodicom, i spremao se da gleda televiziju. Sa njim su oteta dvojica ro�aka i zet. Kada se vest o otmici pro�ula, �irom dr�ave Karnataka iza�le su u protestne demonstracije na hiljade obo�avalaca. Ra�kumar je igrao u mnogim filmovima u kojima se podsti�u etni�ki ponos, pa su gnevni demonstranti palili vozila sa tablicama dr�ave Tamil Nadu i razbili dopisni�tva medija na tamilskom jeziku. Otmi�ar Verapan, koji je osumnji�en za 120 ubistava, me�u kojima 32 policajca, poslao je video-kasetu Ra�kumarovoj �eni u kojoj zahteva da se sretne sa predstavnikom dr�ave Karnataka da bi izdejstvovao amnestiju za svoje zlo�ine. Skriva se od vlasti ve� dve decenije u gustim �umama dr�ava Tamil Nadu, Karnataka i Kerala. Njegova banda poznata je i po �vercu slonova�om. Smatra se da je do sada ubio preko 2000 slonova. Priredila: D. A. |