| Politika |
Vreme broj 503, 26. avgust 2000. |
Uzimanje mere Predsedni�ki kandidat Demokratske opozicije Vojislav Ko�tunica mogao bi u drugom krugu da pobedi Slobodana Milo�evi�a �ak sa 47:27. To je raspolo�enje javnog mnjenja. To, me�utim, jo� nije izborni rezultat
Tako je i ovih dana procurelo da je Centar za politikolo�ka istra�ivanja i javno mnjenje Instituta dru�tvenih nauka radio jedno "istra�ivanje za naru�ioca", o kome nije obave�tavao javnost. Po tom, avgustovskom, istra�ivanju za predsedni�kog kandidata Demokratske opozicije Srbije Vojislava Ko�tunicu glasalo bi 35 odsto bira�a, za Slobodana Milo�evi�a 23 odsto, a za Vojislava Mihajlovi�a i Tomislava Nikoli�a po pet odsto. Vest je objavio B2-92, verovatno na osnovu opozicionog izvora. Po tom istra�ivanju ostali kandidati bi sakupili tri odsto glasova, a 29 odsto je zbir neodlu�nih i onih koji ne bi iza�li na izbore. Potom je procurelo jo� nekoliko detalja iz kojih proizilazi da bi, sude�i po trenutnom raspolo�enju javnog mnjenja merenog na uzorku od 1700 gra�ana na teritoriji Srbije bez Kosova, Ko�tunica u drugom krugu pobedio Slobodana Milo�evi�a �ak sa 47:27. Neodlu�ni glasa�i i izborni apstinenti bi u tom slu�aju �inili zbir od 26 odsto. Ovo istra�ivanje je ra�eno u avgustu, po objavljivanju imena klju�nih predsedni�kih kandidata... Rezultati su zanimljivi utoliko �to je ranije istra�ivanje CPIJM-a, obavljeno 11-15. jula 2000, pokazivalo da bi Vojislav Ko�tunica kao jedinstveni kandidat opozicije mogao da dobije 42 odsto bira�kog tela, a za Slobodana Milo�evi�a bi glasalo 28 odsto bira�a. To zna�i da je pojava vi�e kandidata "o�tetila" Ko�tunicu za sedam, a Milo�evi�a za pet odsto glasova. Iz nekih razloga produbljuje se javna podr�ka Ko�tunici (slogan njegovog DSS-a: "Prkos, lekovito bilje protiv tiranije"). Uspon Ko�tunice na rang ozbiljnog pretendenta trebalo bi tek da bude predmet obja�njenja. Jedan iskusan politikolog samo, ne bez uzbu�enja, konstatuje: "De�ava se ne�to vrlo interesantno..." U pro�logodi�njim anketama je eks-guverner Dragoslav Avramovi� bio politi�ar koji bi nai�ao na najmanji otpor � samo 21 odsto anketiranih izja�njavalo se o njemu negativno, o Ko�tunici se samo 29 odsto gra�ana izra�avalo negativno, o Milo�evi�u 56, o Dra�kovi�u 52, o �in�i�u 57, a o �e�elju 64 odsto. Gotovo �itavu godinu dana razli�ite istra�iva�ke agencije bele�e ina�e rast opozicionog raspolo�enja. Interesantno je i to da se ve� nekoliko meseci istra�ivanja razli�itih agencija u osnovi sla�u i kad je u pitanju rejting politi�ara i izborna sklonost bira�a. U pro�li ponedeljak direktor agencije "Medijum" Srbobran Brankovi� kao gost Pres kluba konstatovao je, na primer, da istra�ivanja javnog mnjenja nekoliko relevantnih agencija pokazuju da bi na izborima za predsednika SRJ za Vojislava Ko�tunicu glasalo 30 odsto bira�a, za Slobodana Milo�evi�a 25, za Tomislava Nikoli�a 10 do 15, a za Vojislava Mihailovi�a od osam do deset odsto bira�a u Srbiji. Ti procenti nisu identi�ni onima koji se vezuju uz rezultate CPIJM-a ali u osnovi govore isto � o znatnoj prednosti Vojislava Ko�tunice. LJUTNJA: Naravno, bilo je odmah "ljutnji na ogledalo". SPO je najglasnije vrisnuo zbog toga �to se predsedni�ki kandidat Vojislav Mihailovi� nisko kotira. Zoran Lutovac je recimo pre dve nedelje izneo podatak iz anketa CPIJM-a ra�enih u januaru u kojima se vidi da Vojislav Mihailovi�, tada nenominovani kandidat SPO-a, ima podr�ku 12 odsto bira�a, od toga samo pet odsto �vrste podr�ke. Nova istra�ivanja, posle "pu�tanja predsedni�ke trke", pokazuju prili�no veliko slaganje sa tim prethodnim sonda�ama � g. Mihailovi� je u trenutku kandidovanja dobio ta�nu informaciju o svojoj startnoj poziciji. Utoliko gore po sonda�e! Portparol SPO-a Ivan Kova�evi� izjavljuje da je Mihailovi�ev protivnik u DOS-u odre�en po sistemu "rekla mi jedna baba", �ak je i predsednik Gradskog odbora SPO-a statisti�ar Miladin Kova�evi� optu�io DOS da preko dnevne �tampe plasira neistine o rejtingu predsedni�kog kandidata Vojislava Mihailovi�a, da se radi o la�nim anketama jer, prema njegovim re�ima, rezultati istra�ivanja koje sprovodi SPO govore o prednosti Mihailovi�a u odnosu na ostale predsedni�ke kandidate, te da u op�tini Zemun i Stari grad predsedni�ki kandidat SPO-a nadmo�no vodi u odnosu na ostale pretendente. Ni drugi politi�ki akteri nisu ostali ravnodu�ni. Vojislav �e�elj je u jednom TV intervjuu tvrdio da nijedna agencija do sada nije pogodila izbore, �to nije ta�no � Centar za politikolo�ka istra�ivanja i javno mnjenje, ve� pominjani CPIJM, pogodio je vi�e puta izborni rezultat, rang pojedinih stranaka i predsedni�kih kandidata. Dodu�e, nisu mogli da pogode ta�an procenat radikalskih pristalica, ali su poga�ali i njihov izborni rang. Ka istra�iva�ima javnog mnjenja usledili su i diskvalifikatorski napadi u dr�avnim medijima.
Srbobran Brankovi�, me�utim, naslu�uje da bi se moglo o�ekivati da radikali u poslednjem trenutku povuku kandidaturu Tomislava Nikoli�a da bi koncentrisali glasove oko Slobodana Milo�evi�a. Za sada je predsednik Predsedni�tva Stranke srpskog jedinstva Borislav Pelevi� saop�tio da ne prihvata kandidaturu za predsednika SRJ, pristalice svoje stranke pozvao je da glasaju za kandidata SPS-a ili SRS-a. Nervozi SPO-a mo�da doprinosi i pritisak koji se vr�i na njihovog predsedni�kog kandidata iz opozicionih redova i iz redova SPO-a da razmisli o povla�enju (vidi tekst "Vesela kampanja", str.10). Raspolo�enje javnog mnjenja jo� nije izborna odluka. Bi�e mnogo faktora u igri, spoljnih i unutra�njih. Srbobran Brankovi� procenjuje da bi se, kad bi ishod izbora zavisio samo od politi�kog raspolo�enja, mo�da �ak mogla o�ekivati pobeda opozicije u prvom krugu. Rezultati, me�utim, ne�e zavisiti samo od toga, jer ukoliko crnogorske partije budu bojkotovale izbore, zna se da bi to vladaju�im strankama donelo 30 poslani�kih mesta u Ve�u gra�ana i 20 poslanika u Ve�u republika. Uz to, lokalni izbori sa dve opozicione liste mogu se smatrati izgubljenim, sa odrazom na pona�anje bira�a u drugom krugu predsedni�kih izbora. GEOMETRIJA: Matemati�ar Lav Ivanovi�, profesor univerziteta, saradnik CESID-a, u Pres klubu 21. avgusta upozorava na ne�to o �emu izborne studije govore � kada vladaju�e partije imaju preko 25 odsto bira�a koji glasaju za njih, to im daje mogu�nost da izbornom geometrijom i pode�avanjem izbornih uslova udese da dobiju ve�inu. Lav Ivanovi� konstatuje da vladaju�e partije to rade stru�no. Verovatno je da �e vladaju�e stranke profitirati na tome �to su kosovske izborne jedinice priklju�ene izbornim jedinicama Prokuplje i Vranje. Na tim izbornim jedinicama bi�e veoma te�ko kontrolisati glasanje. Tome doprinosi i dosad nepoznata odredba da glasa�, ako doka�e da nije u mogu�nosti da glasa na bira�kom mestu na kome je upisan, mo�e to u�initi na bilo kom mestu. Niko ne zna kako �e se ti listi�i kontrolisati, jer su sada�nje odredbe nejasne. Sam broj od oko 250.000 "kosovskih glasova" ne mora da bude presudan u predsedni�kim izborima, pa �ak ni na izborima za Ve�e republika u kojima je jedna republika jedna izborna jedinica, ali na izborima za Ve�e gra�ana bi�e va�ni. �to se Crne Gore ti�e, tu re�im koristi jednostavnu, ve� uhodanu tehniku: gde postoji politi�ki spor radi na tome da bira�i ne iza�u na birali�te, konstatuje Ivanovi�. U me�uvremenu su do�le vesti, odnosno izjava �efa kampanje DOS-a Zorana �in�i�a da se ova grupacija udaljila od ideje o nestrana�koj poslani�koj listi u Crnoj Gori zbog najava vlasti te Republike da �e voditi "�estoku antiizbornu kampanju". Izborna tenzija polako raste uprkos tome �to se komplikacije ne smanjuju. No, ovo je utakmica sa mnogo obrta. Do kraja nedelje o�ekuje se ulazak SPO-a u arenu saveznih parlamentarnih izbora. To ne miri�e na racionalnu odluku. Ipak, jedna �injenica okre�e vetar u le�a opozicije � popularnost Ko�tunice kao predsedni�kog kandidata vidljiva je u anketama, u kontaktima aktivista koji od vrata do vrata skupljaju potpise za predsedni�ku kandidaturu, pa i na gradskim trgovima. U Beogradu se u pro�lu subotu na obi�an poziv gra�anstvu da do�e i uzme opozicionu programsku platformu okupilo oko 30.000 ljudi, a pred stolovima na kojima su davani potpisi za kandidaturu bila je neobi�no velika gu�va. Milan Milo�evi� |
| Predsedni�ka
lista
Slobodan Milo�evi� � 23 odsto bira�a Poznat i tra�en Vojislav Ko�tunica � 35 odsto bira�a Vojislav Ko�tunica je ro�en 1944. godine u Beogradu. Zavr�io je Pravni fakultet u Beogradu 1966. Na Pravnom fakultetu je 1970. magistrirao s tezom "Politi�ka teorija i praksa ustavnog sudstva u Jugoslaviji" i doktorirao 1974. godine sa tezom "Institucionalizovana opozicija u politi�kom sistemu kapitalizma". Asistent na Pravnom fakultetu bio je 1970-74. Godine 1974, u vreme politi�kih progona na Univerzitetu, isklju�en je iz nastave zbog podr�ke profesoru Mihajlu �uri�u, koji je kritikovao ustavna re�enja iz 1974. Morao je da napusti fakultet. Znatno kasnije, 1989. godine, odbio je ponudu da se kao profesor vrati na fakultet sa koga je bio izba�en. Od 1974. radi u Institutu dru�tvenih nauka, a od 1981. u Institutu za filozofiju i dru�tvenu teoriju kao vi�i nau�ni saradnik i jedno vreme njegov direktor. Objavljuje radove iz oblasti ustavnog prava, politi�ke teorije i politi�ke filozofije. Autor knjiga "Politi�ki sistem kapitalizma i opozicija", "Strana�ki pluralizam ili monizam" (sa Kostom �avo�kim). Bio je �lan redakcije ili glavni i odgovorni urednik vi�e uglednih pravnih i filozofskih �asopisa kao �to su Arhiv za pravne i dru�tvene nauke, Filozofske studije, Filozofija i dru�tvo, Theoria. �lan je Srpskog PEN centra. Osamdesetih godina anga�uje se u za�titi ljudskih prava, posebno u Odboru za odbranu slobode misli i izra�avanja. Godine 1989. jedan je od osniva�a Demokratske stranke. Predsednik je Demokratske stranke Srbije od njenog osnivanja 1992. godine. Narodni poslanik u Skup�tini Srbije bio je od 1990. godine do 1997. godine. Tomislav Nikoli� � pet odsto Tomislav Nikoli� ro�en je 15. februara 1952. godine u Kragujevcu, gde se �kolovao i zavr�io Tehni�ku �kolu, gra�evinski smer. U mladosti se bavio atletikom. U tom gradu je studirao Pravni fakultet, ali je �kolovanje prekinuo i 1971. godine po�eo da radi kao �ef gradili�ta na pruzi Beograd-Bar. Nakon toga radio je u Majdanpeku, Beogradu i drugim mestima. Godine 1978. je postao �ef odseka za investicije i odr�avanje Komunalnog preduze�a u Kragujevcu. Nikoli� je prvo bio �lan Narodne radikalne stranke. Na njegovu inicijativu do�lo je do ujedinjenja jedne frakcije te stranke i mesnih odbora Srpskog �etni�kog pokreta Vojislava �e�elja i stvaranja nove partije pod nazivom Srpska radikalna stranka (SRS). Do izbora za saveznog poslanika u Ve�u gra�ana 1992. godine, nalazio se na mestu tehni�kog direktora Komunalnog preduze�a u Kragujevcu. Nakon republi�kih parlamentarnih izbora, u decembru te godine, postao je �ef poslani�ke grupe Srpske radikalne stranke u Skup�tini Srbije. Vojislav Mihailovi� � pet odsto Vojislav Mihailovi� ro�en je 3. septembra 1951. godine u Beogradu. U vreme njegovog ro�enja otac mu je, kao informbiroovac, bio na Golom otoku. Prvi put ga je video kada je imao dve godine. Vojislav je unuk �enerala Dragoljuba Mihailovi�a. Ime je dobio po stricu koji je poginuo kao �etnik negde kod Fo�e 1943. O�enjen je, ima dve k�eri, Isidoru (13) i Evu (9). Diplomirao na Pravnom fakultetu u Beogradu 1980. godine. Radio kao komercijalista u izdava�koj ku�i "Slovo ljubve", potom bio advokat, pa pre�ao u privatni biznis � suvlasnik je firme koja prodaje "Pampers" pelene. Od kraja 1993. godine po�eo da se bavi politikom kada je odre�en za nosioca izborne liste Deposa u Kragujevcu. Izabran je za poslanika, a potom (11. februara 1994) i za potpredsednika Skup�tine Srbije (biran ponovo i u sazivu skup�tine posle izbora 1997). �lan Predsedni�tva SPO-a od 1994. Na izborima '97. bio nosilac liste SPO-a na �ukarici; 22. januara 1999. izabran je za gradona�elnika Beograda. |
| Izborni slogani stranaka
1990�1997
1990 SPS: "Sa nama nema neizvesnosti" 1992 SPS: "Srbija se saginjati ne�e" 1993 SPS: "Tako treba"; "Kad bolje razmislimo, svi smo mi pomalo
socijalisti" 1996 SPS: "Idemo dalje" 1997 SPS: "�to jes jes, najbolji je SPS"; "Za Srbiju";
"Promene"; "Za bolji �ivot, budu�nost Srbije" Antiizborna kampanja bojkota�a: DS: "Budi hrabar reci dosta"; "Ajmo, ajde svi u bojkot";
"Bojkotujmo ove da dobijemo nove" 2000 SPS: "Obnova, razvoj, reforma"; "Idemo dalje, u nove pobede";
"Uvek kad vam treba mi smo tu"; "Ugovor s narodom"
|