Izbori u Bosni i Hercegovini
Federacija BiH
Antidejtonska strujanja
Me�unarodna zajednica trenutno razmatra sankcije protiv Jelavi�a i
HDZ-a, mada �e povla�enje bilo kakvih poteza protiv ove stranke biti
osjetljivo, zbog njenog velikog uspjeha na izborima
Na
osnovu gotovo pola prebrojanih glasova u Federaciji BiH najve�e
povjerenje bira�a dobile su Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska
demokratska zajednica (HDZ), ina�e i do sada vladaju�e partije. Slijede
ih Socijal-demokratska partija (SDP) i Stranka za BiH, dok �e sve ostale
partije, na osnovu dobijenih glasova, igrati minornu ulogu. Ukoliko SDA i
Stranka za BiH u�u u koaliciju, u federalnom parlamentu �e imati ve�inu.
S obzirom na to da je rije� o srodnim nacionalnim partijama, koje su
nekada i bile u koaliciji, mo�e se o�ekivati njihovo postizborno
kolaboriranje. Dakako, zbog nacionalnog pariteta vlast ne�e mo�i
formirati bez HDZ-a, tako da se ve� sada mo�e konstatovati da i ovogodi�nji
op�ti izbori ne�e donijeti nikakvu promjenu. Prakti�no, SDA i Stranka
za BiH popravile su rezultate od lokalnih izbora i ponovo preotele dio
glasa�a Socijaldemokratska partija (SDP), koja je na lokalnim izborima
ovog prolje�a osvojila vlast u gotovo svim ve�im centrima bo�nja�kog
dijela Federacije BiH nije pro�la onako kako je o�ekivala.
Za SDP je posebno �okantan podatak da ne�e imati o�ekivanih 50
odsto glasova u Sarajevskom kantonu. Naime, na osnovu obra�enih oko 50
odsto listi�a, ova partija ima 43 odsto dobijenih glasova u sarajevskim
op�tinama. Trenutno SDP vodi u Tuzlanskom i Gora�danskom kantonu, mada
je najavljivana pobjeda �ak u pet kantona.
Porast povjerenja bira�a ima i HDZ, koji je dobio vi�e od 70 odsto
glasova Hrvata. Po istra�ivanju Nacionalnog demokratskog instituta iz
SAD, koji se jedini bavio istra�ivanjima javnog mnjenja u BiH, samo 40
odsto Hrvata bilo je spremno pokloniti povjerenje ovoj partiji. Me�utim,
i prije prethodnih izbora licitiralo se sa sli�nim podacima, a HDZ je
ostajao ubjedljivo u vrhu. Sli�no se dogodilo i ove godine, �to je dokaz
kako predizborna istra�ivanja u Bosni ni izbliza ne izra�avaju pravo
raspolo�enje glasa�a.
REFERENDUM: Zanimljivo je da su Hrvati uporedo sa glasanjem
organizovali i referendum o ravnopravnosti Hrvata u BiH u kojem je bilo
sadr�ano nekoliko zahtjeva koji bi oja�ali nacionalnu ravnopravnost
Hrvata u BiH. Jedan od zahtjeva u referendumskom pitanju, dodu�e
indirektan, jeste i zalaganje za stvaranje tre�eg hrvatskog entieta. Ovu
izuzetno opasnu nakanu, jer zna�i jednostrano mijenjanje Dejtonskog
sporazuma, odbacila je me�unarodna zajednica, a referendum je progla�en
neustavnim. No, i pored toga na njega je iza�lo 70 odsto registrovanih
Hrvata koji su se sa 98 odsto glasova izjasnili za funkcionalni i
teritorijalni preustroj zemlje. Komentari�u�i ove rezultate, predsjednik
HDZ-a Ante Jelavi�, ina�e �lan dr�avnog predsjedni�tva, rekao je da
je od ovog trenutka "misija me�unarodne zajednice u Bosni za
bosanskohercegova�ke Hrvate zavr�ena". Visoki predstavnik Volfgang
Petri� je nakon ovoga Jelavi�a nazvao "jedinim politi�arem na
vlasti na Balkanu, koji je protiv Dejtonskog sporazuma". Me�unarodna
zajednica trenutno razmatra sankcije protiv Jelavi�a i HDZ-a, mada �e
povla�enje bilo kakvih poteza protiv ove stranke biti osjetljivo, zbog
njenog velikog uspjeha na izborima.
Neposredni povod za referendum Hrvata dala je odluka Privremene izborne
komisije, koju prakti�ki vodi OEBS, da �e poslanike u Dom naroda
Federacije BiH, gdje se odlu�uje nacionalnim konsenzusom, ubudu�e birati
poslanici kantonalnih skup�tina. Tako �e se napustiti dosada�nja
izborna praksa da Hrvate biraju samo Hrvati, Bo�njake � Bo�njaci itd.
Na taj na�in, po mi�ljenju HDZ-a, mo�e se desiti da u kantonima
gdje su ve�ina Bo�njaci za hrvatske poslanike u Domu naroda budu
izabrani Hrvati koji ne�e �tititi hrvatske interese. �ak je i Vlada
Republike Hrvatske ulo�ila demar� kod �efa misije OEBS-a u Sarajevu tra�e�i
promjenu odluke.
KONTRAPRODUKTIVNO PONA�ANJE: Za razliku od HDZ-a, koji se zala�e za
promjenu "Dejtona" u smislu stvaranja jo� jednog entiteta,
dijametralno suprotnu tendenciju ima Stranka za BiH Harisa Silajd�i�a,
koja je ostvarila izuzetan, gotovo neo�ekivan uspjeh na ovim izborima.
Haris Silajd�i�, �as saveznik, �as protivnik Alije Izetbegovi�a,
jedan je od najve�ih protivnika Dejtonskog sporazuma, �iji je, ina�e,
jedan od tvoraca. Zajedno sa svojom strankom on je pred izbore nastupao sa
tezom "BiH bez entiteta", zala�u�i se za unitarnu dr�avu, �to
ga je svrstalo me�u ekstremnije stranke. Me�utim, sam problem nije u
zalaganju za ukidanje entiteta, jer svako ima pravo na politi�ke
zahtjeve, ve� u �injenici da ni jednom jedinom rije�ju tokom kampanje
nije spomenuto, kako to u�initi kada se tome protive sve partije u
Republici Srpskoj. Upravo ta �injenica djeluje ratnohu�ka�ki, �to je i
te kako podiglo nacionalne tenzije u zemlji. Komentari�u�i ovakva
zalaganja Stranke za BiH, �ef misije OEBS u BiH Robert Beri rekao je da
je Silajd�i� svaki put kada je spomenuo Bosnu bez entieta, obezbjedio
SDS-u u Republici Srpskoj dva odsto glasova.
Ostanak na vlasti takozvanih nacionalnih stranaka u znatnoj mjeri je
rezultat gotovo neukusne, a sada se pokazalo i kontraproduktivne
pristrasnosti me�unarodne zajednice prema SDP-u, Miloradu Dodiku i
opozicionim hrvatskim partijama, ali i dokaz te�kih nacionalnih
antagonizama u Bosni. Htjela ili ne, me�unarodna zajednica �e morati
shvatiti da �e "�irenje straha od onih drugih", �to su radile
sve partije, i to bez izuzetka, u nacionalno podijeljenoj Bosni u kojoj su
jo� svje�e posljedice rata, jo� dugo imati odraza na izborne rezultate.
Radenko Udovi�i�
