Izbori u Bosni i Hercegovini
Federacija BiH
Antidejtonska strujanja
Međunarodna zajednica trenutno razmatra sankcije protiv Jelavića i
HDZ-a, mada će povlačenje bilo kakvih poteza protiv ove stranke biti
osjetljivo, zbog njenog velikog uspjeha na izborima
Na
osnovu gotovo pola prebrojanih glasova u Federaciji BiH najveće
povjerenje birača dobile su Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska
demokratska zajednica (HDZ), inače i do sada vladajuće partije. Slijede
ih Socijal-demokratska partija (SDP) i Stranka za BiH, dok će sve ostale
partije, na osnovu dobijenih glasova, igrati minornu ulogu. Ukoliko SDA i
Stranka za BiH uđu u koaliciju, u federalnom parlamentu će imati većinu.
S obzirom na to da je riječ o srodnim nacionalnim partijama, koje su
nekada i bile u koaliciji, može se očekivati njihovo postizborno
kolaboriranje. Dakako, zbog nacionalnog pariteta vlast neće moći
formirati bez HDZ-a, tako da se već sada može konstatovati da i ovogodišnji
opšti izbori neće donijeti nikakvu promjenu. Praktično, SDA i Stranka
za BiH popravile su rezultate od lokalnih izbora i ponovo preotele dio
glasača Socijaldemokratska partija (SDP), koja je na lokalnim izborima
ovog proljeća osvojila vlast u gotovo svim većim centrima bošnjačkog
dijela Federacije BiH nije prošla onako kako je očekivala.
Za SDP je posebno šokantan podatak da neće imati očekivanih 50
odsto glasova u Sarajevskom kantonu. Naime, na osnovu obrađenih oko 50
odsto listića, ova partija ima 43 odsto dobijenih glasova u sarajevskim
opštinama. Trenutno SDP vodi u Tuzlanskom i Goraždanskom kantonu, mada
je najavljivana pobjeda čak u pet kantona.
Porast povjerenja birača ima i HDZ, koji je dobio više od 70 odsto
glasova Hrvata. Po istraživanju Nacionalnog demokratskog instituta iz
SAD, koji se jedini bavio istraživanjima javnog mnjenja u BiH, samo 40
odsto Hrvata bilo je spremno pokloniti povjerenje ovoj partiji. Međutim,
i prije prethodnih izbora licitiralo se sa sličnim podacima, a HDZ je
ostajao ubjedljivo u vrhu. Slično se dogodilo i ove godine, što je dokaz
kako predizborna istraživanja u Bosni ni izbliza ne izražavaju pravo
raspoloženje glasača.
REFERENDUM: Zanimljivo je da su Hrvati uporedo sa glasanjem
organizovali i referendum o ravnopravnosti Hrvata u BiH u kojem je bilo
sadržano nekoliko zahtjeva koji bi ojačali nacionalnu ravnopravnost
Hrvata u BiH. Jedan od zahtjeva u referendumskom pitanju, doduše
indirektan, jeste i zalaganje za stvaranje trećeg hrvatskog entieta. Ovu
izuzetno opasnu nakanu, jer znači jednostrano mijenjanje Dejtonskog
sporazuma, odbacila je međunarodna zajednica, a referendum je proglašen
neustavnim. No, i pored toga na njega je izašlo 70 odsto registrovanih
Hrvata koji su se sa 98 odsto glasova izjasnili za funkcionalni i
teritorijalni preustroj zemlje. Komentarišući ove rezultate, predsjednik
HDZ-a Ante Jelavić, inače član državnog predsjedništva, rekao je da
je od ovog trenutka "misija međunarodne zajednice u Bosni za
bosanskohercegovačke Hrvate završena". Visoki predstavnik Volfgang
Petrič je nakon ovoga Jelavića nazvao "jedinim političarem na
vlasti na Balkanu, koji je protiv Dejtonskog sporazuma". Međunarodna
zajednica trenutno razmatra sankcije protiv Jelavića i HDZ-a, mada će
povlačenje bilo kakvih poteza protiv ove stranke biti osjetljivo, zbog
njenog velikog uspjeha na izborima.
Neposredni povod za referendum Hrvata dala je odluka Privremene izborne
komisije, koju praktički vodi OEBS, da će poslanike u Dom naroda
Federacije BiH, gdje se odlučuje nacionalnim konsenzusom, ubuduće birati
poslanici kantonalnih skupština. Tako će se napustiti dosadašnja
izborna praksa da Hrvate biraju samo Hrvati, Bošnjake – Bošnjaci itd.
Na taj način, po mišljenju HDZ-a, može se desiti da u kantonima
gdje su većina Bošnjaci za hrvatske poslanike u Domu naroda budu
izabrani Hrvati koji neće štititi hrvatske interese. Čak je i Vlada
Republike Hrvatske uložila demarš kod šefa misije OEBS-a u Sarajevu tražeći
promjenu odluke.
KONTRAPRODUKTIVNO PONAŠANJE: Za razliku od HDZ-a, koji se zalaže za
promjenu "Dejtona" u smislu stvaranja još jednog entiteta,
dijametralno suprotnu tendenciju ima Stranka za BiH Harisa Silajdžića,
koja je ostvarila izuzetan, gotovo neočekivan uspjeh na ovim izborima.
Haris Silajdžić, čas saveznik, čas protivnik Alije Izetbegovića,
jedan je od najvećih protivnika Dejtonskog sporazuma, čiji je, inače,
jedan od tvoraca. Zajedno sa svojom strankom on je pred izbore nastupao sa
tezom "BiH bez entiteta", zalažući se za unitarnu državu, što
ga je svrstalo među ekstremnije stranke. Međutim, sam problem nije u
zalaganju za ukidanje entiteta, jer svako ima pravo na političke
zahtjeve, već u činjenici da ni jednom jedinom riječju tokom kampanje
nije spomenuto, kako to učiniti kada se tome protive sve partije u
Republici Srpskoj. Upravo ta činjenica djeluje ratnohuškački, što je i
te kako podiglo nacionalne tenzije u zemlji. Komentarišući ovakva
zalaganja Stranke za BiH, šef misije OEBS u BiH Robert Beri rekao je da
je Silajdžić svaki put kada je spomenuo Bosnu bez entieta, obezbjedio
SDS-u u Republici Srpskoj dva odsto glasova.
Ostanak na vlasti takozvanih nacionalnih stranaka u znatnoj mjeri je
rezultat gotovo neukusne, a sada se pokazalo i kontraproduktivne
pristrasnosti međunarodne zajednice prema SDP-u, Miloradu Dodiku i
opozicionim hrvatskim partijama, ali i dokaz teških nacionalnih
antagonizama u Bosni. Htjela ili ne, međunarodna zajednica će morati
shvatiti da će "širenje straha od onih drugih", što su radile
sve partije, i to bez izuzetka, u nacionalno podijeljenoj Bosni u kojoj su
još svježe posljedice rata, još dugo imati odraza na izborne rezultate.
Radenko Udovičić
