| Politika |
Vreme broj 518, 07. decembar 2000. |
| Novoste�ena
vrednost Jugoslavija, uprkos svemu Sada
je to ime sinonim za modernu i ka budu�nosti usmerenu politiku, ono
asocira na civilizovanu i hrabru gra�ansku pobunu protiv diktature,
nenasilno raskidanje sa pogre�nom antievropskom politikom
Lako je mogu�e da je crnogorski predsednik Milo �ukanovi� ipak
napravio pogre�an izbor. On gura rivalski SNP u saradnju sa srpskim
pro-demokratskim strankama iz DOS-a. Ljudi iz SNP-a su shvatili da im je
jedini na�in da opstanu � da sara�uju sa DOS-om. To SNP-u daje novi
legitimitet. Dok njihova transformacija jo� nije potpuna, ukoliko SNP ne
uskladi potpuno svoju politiku pre slede�ih saveznih izbora za Crnu Goru,
koji �e svakako biti organizovani za 16 meseci najkasnije, a mo�e i
ranije, SNP �e nestati i sa savezne i sa crnogorske politi�ke scene. U koaliciji
sa DOS-om, SNP ima �anse da uspe u toj tranziciji. �ukanovi� im
je dao tu �ansu. Nedavno je DPS Mila �ukanovi�a
odbio ponudu Narodne stranke i Dragana �o�a da
naprave konstruktivan napor i podr�e federaciju do novih saveznih izbora
za Crnu Goru. Realno je o�ekivati da �e Narodna stranka izazvati krizu
crnogorske vlade, kao i da �e za eventualne prevremene izbore u Crnoj
Gori napraviti starte�ki savez sa najuticajnijim strankama iz DOS-a. Time
�e Narodna stranka osvojiti najve�i procenat glasova onih gra�ana Crne
Gore koji �ele opstanak Jugoslavije. To bi moglo da bude �itavih 25
procenata, pa i 30. Matematika je o�igledna i neumoljiva, to bi stranku
Mila �ukanovi�a dovelo u poziciju ili da pravi koaliciju sa Narodnom
strankom, ili da pre�e u opoziciju. Na�alost, �ini se da je Milo �ukanovi�
definitivno izabrao suprotan put, politi�ki opasan i po njega samoga i po
njegovu stranku. Sada, da bi opstao, mora�e da pravi koaliciju sa
liberalima Slavka Perovi�a, koje je nazivao crnogorskim JUL-om, pa �ak i
sa njima da ima samo manjinsku vladu. Time �e biti uni�teni ostaci
reputacije koju je opravdano stekao zapo�inju�i ozbiljne reforme u Crnoj
Gori, podr�avaju�i DOS i promene u Srbiji. Ekonomski kolaps njegove
zemlje i sumnjivi poslovi sa cigaretama i navodni poslovi sa mafijom ve�
su doveli u pitanje kredibilitet �ukanovi�a u me�unarodnim krugovima.
Neo�ekivana koalicija protiv reformista koji tra�e prevremene izbore
samo bi poja�ala me�unarodne i doma�e sumnje. Rastakanje federacije dovodi do novih zemljotresa. Srbija i Crna
Gora bi bili u poziciji da ponovo grade dobro ime. Gubi se momentum
pozitivne zainteresovanosti Zapada, �to je preduslov za ekonomsku podr�ku
za brz razvoj. Morao bi se zapo�eti novi ciklus gra�enja pozitivnog imid�a,
sa opasno��u da se u tome ne uspe. To je previ�e veliki rizik. Na kraju, valja podsetiti, da je dugo vremena, skoro celu
deceniju, ime "Jugoslavija" izazivalo isklju�ivo lo�e
asocijacije. Bilo je sinonim za politiku potpuno neuskla�enu sa modernim
vremenom, izazivalo je asocijacije na rat, nasilje, zlo�ine. Preokret je
usledio brzo. Sada je to ime sinonim za modernu i ka budu�nosti usmerenu
politiku, ono asocira na civilizovanu i hrabru gra�ansku pobunu protiv
diktature, nenasilno raskidanje sa pogre�nom antievropskom politikom.
Slike odlu�ne narodne odbrane izbornog rezultata od 5. oktobra postale su
deo kolektivne globalne svesti. Malo je takvih pozitivnih doga�aja, poput
pada Berlinskog zida, koji izazivaju dobre asocijacije. Ono
�to je zadivilo �itav slobodoljubiv svet nije samo ru�enje vlasti, koja
je tek u poslednjim mesecima svoga decenijskog trajanja dobila oblik
otvorene diktature, ve� je to bio i na�in na koji je to u�injeno, bez
ljudskih �rtava i bez velikih materijalnih razaranja, primenom
demokratskih pravila pona�anja. Presudnu ulogu u toj pobedi imali su
nezavisni mediji, slobodni gradovi i ujedinjenje politi�kih snaga sa
snagama civilnog dru�tva. Novi
ugled imena "Jugoslavija" predstavlja jedan veliki kapital.
Treba ga iskoristiti pametno. Glupo bi bilo pro�erdati ga � bilo
rastakanjem Jugoslavije, bilo lo�im potezima novih vlasti. Pove�ana
osetljivost gra�ana na po�tovanje na�ela pravi�nosti i demokratske
vlasti i stalna kontrola javnosti, koje simboli�e jasna pretnja upotrebe
bagera ako treba, �ine da �e vlasti dva puta promisliti pre nego �to u�ine
bilo �ta �to bi izneverilo velika o�ekivanja. Autor je koordinator East-West Institute u Pragu |
| prethodni sadr�aj naredni |