Politika

Vreme broj 520, 20. decembar 2000.

Gradona�elnik u Va�ingtonu
Give Me Five

Kako je Milan St. Proti� obe�avao prosperitet gra�anima Beograda i ho�e li se na putu u SAD, prilikom presedanja na nekom od aerodroma, sresti s ekspertima koje molimo da se vrate u zemlju

Ne sumnjam da �e Milan St. Proti� biti pristojan ambasador Jugoslavije u Sjedinjenim Ameri�kim Dr�avama. Mlad i ambiciozan, obrazovan, govori engleski kao i svaki uspe�an ameri�ki �ak, pa �e lako nadoknaditi pomanjkanje diplomatskog iskustva i jo� lak�e �e se odvi�i da prisutne pozdravlja uzvikom "Pomoz' Bog!". Sigurno je i da na diplomatske ve�ere ne�e stizati iz zatrke, �to se ka�e, onako kako je, koriste�i mladost i vitalnost, naskakao na opozicione tribine u Srbiji, sve se ko�arka�ki (Give Me Five) lupkaju�i �akom o �aku s onima koji su se tamo ve� uspentrali.

Dakle, nemam ni�ta protiv da nas Milan St. Proti� predstavlja u Va�ingtonu, samo onda nije trebalo da se toliko upinje da se predstavi kao idealan gradona�elnik Beograda, kako se predstavljao u pro�loj izbornoj kampanji. Znam da nije mogao odmah da se kandiduje za ambasadora, to se bira druga�ije, ne na izborima, ali mi apsolutno politi�ki neumesno izgleda da �ovek koji se gurao za kapetana tako brzo napusti brod koji tone. On, koji je naoko pun energije i koji je izgledao kao �ovek spreman da li�no uzme metlu u ruke i po�ne da �isti musavi grad, napusti�e funkciju "prvog �oveka" a da nije ni zagrejao fotelju gradona�elnika. Istina, verujem da iz te fotelje ispadaju federi i vrlo neudobno �uljaju stra�njicu onog ko se na nju namesti ali, opet, ako me utisak ne vara, nisu ga Beogra�ani gurali da ba� tu sedne, ve� se sam nudio, postigav�i prethodno dogovor sa koalicionim partnerima.

Ne�u �itaoce smarati opisivanjem velegradskih problema, ali mora da se i samom Milanu St. Proti�u u�inilo da se prevario kad je u�ao u zdanje gradske skup�tine i kad je video kako ta�no izgleda ono o �emu je samo slutio: nezahvalno je biti prvi �ovek ovakvog velegrada i valjda je brzo shvatio da se nije on za to borio, odnosno da se bak�e s tramvajd�ijama, �ubretarima, divljom gradnjom, bedom i svim drugim �to treba promeniti da bismo imali Novu Srbiju. Postoje razne �ar�ijske �pekulacije o tome kako je Proti�u zapalo da iz grada ode u Dr�ave, ali to nije predmet ovog teksta. Ovde se radi o ne�em sasvim drugom: primeru, i to � li�nom primeru.

Pre neki dan sam razgovarao sa Zoranom �in�i�em, najverovatnije budu�im premijerom srpske vlade, koji tvrdi da �emo prosto biti iznena�eni brojem eksperata iz sveta, na�ijenaca, koji su spremni da ostave lukrativne i cenjene poslove, na neko vreme, kako bi se iz belog sveta vratili u ovu crnu zemlju sve s nadom da ljudima i novoj vlasti mogu pomo�i.

Sad zamislite tu scenu na, recimo, frankfurtskom aerodromu, gde se sre�u ekspert koji je ostavio dobro pla�en i cenjen posao u Svetskoj banci (sedi�te u Va�ingtonu) i Milan St. Proti� koji odlazi u Va�ington da se ve�ba za poslove i radne zadatke ekselencije. Prvi je krenuo za Beograd, onaj grad kome je Proti� bio gradona�elnik dovoljno dugo tek da mu se napravi portret za muzej gradske skup�tine. Ne ka�em da u toj trampi, tom aerodromskom mimohodu, Srbi ne bi dobro pro�li: mi Va�ingtonu istori�ara (toga je ovde hroni�an vi�ak), oni nama ekonomistu (alarmantan manjak), ali �e se mo�da i taj drugi zapitati �emu nas u�i srpska istorija, pa �e ve� od terminala gde su se sreli po�eti da opipava d�ep kako bi utvrdio da li mu je tu, na sigurnom, povratna karta.

Odsustvo moralnih na�ela staru vlast stajalo je vlasti. Nisu dr�ali re�. Gledali su da njima bude bolje, a ostalima kako bude. Po pravilu su izneveravali izborna obe�anja. Bili su skloni jakim re�ima i slabim delima. Be�ali su sa megdana kad god je bila prpa. Ali, to je bila stara vlast. O novoj valjda treba govoriti sve najbolje.

Dragoljub �arkovi�

prethodni sadr�aj naredni

vrh