Vreme broj 521, 28. decembar 2000.

"Rat, da ga tako nazovemo, u koji sam ja uklju�en stalno traje, samo �to to vi�e nije rat velikih zastava, truba i filmskih gesti. On se stalno odvija iznutra, me�u nama, prenosi se iz jednog �ovjeka u njegovu najbli�u grupu, familiju, bend, i onda se �iri dalje"

Divne li predizborne �utnje! Dva koncerta Darka Rundeka u Studentskom kulturnom centru i jedan u krcatoj Hali sportova na Novom Beogradu uo�i republi�kih izbora u Srbiji za mnoge prisutne bili su najbolji koncerti na kojima su u �ivotu bili. Ako ni�ta drugo, koli�ina smisla koju je Rundek � deset godina stariji nego u poslednjem susretu sa beogradskom publikom ali, kao i uvek, gizdav i jak � uz izvrsnog gitaristu �ana Jakopa�a i najpametnije duva�e u ovom delu Evrope emitovao tri beogradske ve�eri zaredom sigurno je ponovo uspostavila ovde potpuno izgubljene koncertne i muzi�ke standarde. Bilo je upadljivo da su ove koncerte svi, od organizatora do brojnih filokteta svih ovih ratova, do�iveli krajnje li�no, kao definitivni dokaz da je sve ovo gadno i ru�no vreme koje su nam jeli raznorazni skakavci za nama, da se kona�no ima za �ta biti "za", posle dugo vremena "protiv", i da je vreme normalnog �ivljenja u kojem je sasvim legitimno odabrati svoju sopstvenu stranu mimo svih tih zastava za trenutak mogu�e. Ostaje nada da do slede�eg susreta sa Rundekom ne�e pro�i slede�ih deset godina i da je onim �to je otpevao i odsvirao dovoljno ozra�io ovda�nju rok scenu da je trgne iz bunila, buncanja, samodovoljnosti i op�te kilavosti u koju je zapala. Lepo je moglo da se vidi kako sve to zapravo treba da izgleda.

Sa Darkom Rundekom razgovaramo sutradan posle prvog beogradskog koncerta, dok kasni na tonsku probu.

"VREME": Na veoma pose�enoj konferenciji za �tampu uo�i koncerata niko te ni�ta nije pitao o ratu, Srbima i Hrvatima.

DARKO RUNDEK: Da, ali je to stalno visilo u zraku. Ta pitanja sigurno postoje, ne mo�emo se praviti da ih nema. Ali vjerovatno su svi bili svjesni da time mo�emo otvoriti Pandorinu kutiju emocija koje bi nas odvele u neku vrstu razgovora koji vi�e i prestaju biti razgovori.

Mo�da i zbog toga �to ta pitanja ne bi bila upu�ena na pravu adresu, ali i zbog ose�aja da vi zapravo dolazite sa neke tre�e strane.

Mislim da je bilo i te svijesti. Stvarno nemam osje�aj da bih o tome mogao bilo �ta suvislo re�i. A ako �emo govoriti istinu, Haustor je od svih novovalnih grupa bio najhrvatskiji bend � pjevali smo na kajkavskom i o stvarima oko nas koje su imale ne�to specifi�no hrvatsko. Sa druge strane, postoji nekakav erotizam izme�u Srba i Hrvata koji u sebi ima ne�eg inspiriraju�eg... Postoji komplementarnost. To je mo�da i �inilo ovaj rat krvavijim, jer se sve to okrenulo na svoju zlu stranu. Mi dolazimo sa tre�e strane utoliko �to nikad nismo glumili da smo ne�to drugo od onoga �to jesmo, �to smo to ostali i �to ne treba ni�ta nikom da dokazujemo. Kad si tko jesi, i kad zna� tko si, onda mo�e� i u�i u dijalog sa nekim. Odnos Srba i Hrvata o�ito ima neku svoju unutarnju dinamiku koja se mo�e pretvoriti u novi val u Jugoslaviji, koji se i razvio iz tog uzajamnog posje�ivanja, iz razmjene koja je dolazila iz dvije kulturolo�ke matrice koje se dodiruju i koje su komplementarne, dakle mo�e djelovati konstruktivno, ali i u�asno destruktivno. Mislim da taj destruktivni period prolazi, a koliko �e trebati vremena da se rane, dugovi, latentne osvete i sve to negdje kanalizira, stabilizira, to �emo vidjeti. Mi smo ovdje do�li kao netko tko nije bio u sve to upleten, ko nije uzeo udjela u destruktivnom dijelu tog odnosa, i poku�avamo graditi onaj konstruktivni.

Ti ima� zanimljivu tezu o ideolo�koj poziciji novog talasa prema onda�njem sistemu.

Novi talas, ako �emo gledati ideolo�ki, zajedno je sa pankom, koji ga je i izbacio naprijed, sigurno bio ljeviji od onda�njeg sistema, koji je fakat sru�en zdesna. Mi smo bili ultraljevi u smislu da smo bili beskompromisni. Sa druge strane, mo�da je sistemu i bilo dra�e, ako je uop�te bilo ko razmi�ljao o tome, da ima ljevu, ne preterano destruktivnu opoziciju koja zapravo zagovara iste vrijednosti, samo ne u birokratiziranom obliku, nego da ima nekakve skinhedse.

Onda su na scenu nastupili nacionalizmi.

Nacionalisti�ke ideologije su vrlo rudimentarne. One su povezane sa plemenskim osje�ajima, za ne�to �to dolazi iz tamne strane svijesti. Zbog svoje iracionalnosti one su mnogo dublje dodirnule ljude nego �to bi ih dodirnule ideologije koje su �ematske, koje su racionalni dru�tveni koncept.

Haustor je uvek bio anga�ovan bend. Ti si ostao anga�ovan i danas, ali na drugi na�in. Postoji razlika izme�u anga�ovanosi tipa pesme Pogled u BB i pesme More, more sa Apokalipsa.

More, more je nastalo kao reakcija na falsificiranje pro�losti koje je u Hrvatskoj bilo uzelo maha, u stilu komunisti�ki mrak, ovo, ono... Ljudi koji su �ivjeli i odrastali u jedno vrijeme do�ivjeli su ga na svoj na�in. Onda se pojavila gomila ljudi koji su pristali da revaloriziraju svoj autenti�ni, vlastiti do�ivljaj, sje�anje, i sve se po�elo premazivati drugim bojama. Kroz More, more i �uvar i varivo bilo mi je zanimljivo re�i � �ekajte malo, ljudi, treba se sjetiti �ta je tu stvarno bilo. Osim toga, to je bilo vrijeme djetinjstva, kada su svi dojmovi so�niji, bogatiji, i u�inila mi se dobra ideja da se o tom falsificiranju pro�losti pogleda kroz dje�ije o�i.

Motivi pesama Crni �bir, Duhovi, Uhode ostali su i u novim pesmama � Crni dusi...

Ima neke paranoje u svemu tome, ali paranoja je jedan od oblika uz pomo� kojeg ego opstaje. Ja se u tim pjesmama obra�unavam s onim �to je prisutno u meni i oko mene, poku�avaju�i dati tome neki oblik koji nadilazi konkretnu �injenicu da te uhode ili prislu�kuju.

Bilo je uzbudljivo posle deset ovakvih godina ponovo �uti Sejmene.

Neke pjesme, poput Sejmena, ili �al od svile, dobile su nov sadr�aj, postale su bli�e. Kada su nastajale bile su djelimi�no izma�tane, a sada su postale dio iskustva.

U odnosu na pesme Haustora, koje su u sebi imale borbenosti, adrenalina, pesme sa tvojih solo plo�a su mirnije, tu postoji �e�nja za privatno��u, �e�nja sa Osun�anim otocima.

To je ono �to je najbitnija razlika izme�u onog �to sam radio sa Haustorom i ovoga �to sada radim sa bendom. Ta borbenost koje ima manje u novim pjesmama bila je dio mladosti, dio potrebe da se �ovjek doka�e. Na novim plo�ama ja nemam potrebu bilo �to dokazivati. Neke su, da ih nazovem iluzije o borbenosti razotkrivene, i u ovaj �as ono �to smatram realno najborbenijim u ovome �to sada radim jeste da ovaj bend sa sobom nosi jednu realnu mo� dobrote, prijateljstva, tih stvari koje vi�e ne trebam dokazivati u pjesmama, koje su sad tu �ive pred nama.

Zbog te borbenosti Haustora mnogi te do�ivljavaju kao ne�to izme�u �ejna i nekog �panskog veterana, borca iz jednog drugog, nepravedno izgubljenog rata protiv gluposti i besmisla.

Ne mogu to�no znati kako me ljudi do�ivljavaju jer mi je to preblizu. Poku�avam odgovorno izra�iti ne�to �to mi se �ini da daje smisao �ivotu. Nemam osje�aj da je bilo koji rat uzgubljen � mislim da je nadi�en. Jeb'o rat... Nema pobjede u ratu. Taj rat, da ga tako nazovemo, u koji sam ja uklju�en stalno traje, samo �to to vi�e nije rat velikih zastava, truba i filmskih gesti. On se stalno odvija iznutra, me�u nama, prenosi se iz jednog �ovjeka u njegovu najbli�u grupu, familiju, bend, i onda se �iri dalje. �ini mi se da ta borba o kojoj pri�amo i dalje traje ali u manje manifestnom obliku. Sa druge strane nadam se da iz svega ovoga �to radimo izlazi jedna velika vjera � vjera u sadr�aj, mo�, mogu�nost dostojanstvenog �ivota, koji zna da prvi korak za njegovo ostvarivanje je da se ostvari tu i sada. Jer se jedino tu i sada mo�e ostvariti. U tom smislu taj rat �e sutra biti ponovo izgubljen, i prekosutra mo�da opet dobijen.

Radio si radio drame, muziku za film, pozori�te, u Mostaru si 1991. re�irao predstavu Ne. Kakav je uop�te tvoj odnos prema pozori�tu?

Osim te predstave nisam ni�ta u me�uvremenu re�irao. Toga sam se ve� ranije odrekao, jer mi se u�inilo da nisam dobar kazali�ni re�iser. Ne volim glumce, �ak su me jedno vrijeme ba� iritirali. Mo�da se jednog dana toga prihvatim, ali u ovaj �as za tim ne osje�am potrebu. Kazali�te je mo�an medij, i nekim �udom opstaje u konkurenciji svih ovih kompjuterskih igara, interneta, filma, video kazeta koje mo�e� posuditi kad ho�e�. To zna�i da ni�ta drugo ne mo�e zamjeniti ono �to je kazali�tu imanentno, a to je da se u jednom trenutku tu, na sceni, koja je ne�to sveto, oltar, da se kroz �ive prisutne ljude ostvaruje kontakt sa ne�im nevidljivim, sa skrivenim smislom, sa vertikalom. �ak i kad samo zabavlja, ve� sama mogu�nost da se ljudi transformiraju u ne�to drugo, a to je san �ovjeka kao bi�a, da zapravo nije samo u svojoj formi, tu o�ito jedna ljudska �e�nja za letom, za �im ho�e�, dobija svoj konkretni oblik.

Prvi koncert u SKC-u zavr�io se pesmom �arla Akrobate Ona se budi, i minutom �utanja za Milana Mladenovi�a.

�uo sam komentar da je u tom trenutku to bilo prete�ko za jedan jednostavan, radostan susret koji se dogodio. Ali nakon te pjesme ni�ta drugo mi se nije �inilo to�no. A opet sam �uo i komentare da je ta minuta �utnje mogla prerasti ne samo u �utnju za Milana nego da zajedno od�utimo puno toga �to se u me�uvremenu dogodilo.

Na koncertu ste svirali i jednu novu pesmu, koja je odli�no prihva�ena. Kad �e novi album?

Ta pjesma bi trebala biti nose�a stvar sa sljede�eg albuma. Neke pjesme ve� postoje, i mo�da ih do prolje�a naredne godine bacimo na novi album.

Neboj�a Gruju�i�

Zagreba�ka grupa Haustor nikad nije spadala u red najpopularnijih i najtira�nijih ex-jugoslovenskih grupa, ali je sa svoja �etiri objavljena albuma � Haustor, Tre�i svijet, Bolero i Tajni grad � obezbedila povla��eni status kultnog benda nekada�nje Jugoslavije. Izdanak novog talasa, Haustor je predstavljao drugi, artisti�ki pol tada�nje razu�ene muzi�ke rok scene spram razbaru�enosti i agresivnosti Pekin�ke patke ili Pankrta. Prva dva albuma Haustora potpisali su autori Darko Rundek, pozori�ni reditelj i frontmen grupe, i basista i etnolog Sr�an �ljeba�i� Saher. Saher posle Tre�eg svijeta napu�ta grupu, svira u grupama Naturalna mistika, Vje�tice, Brojani, objavljuje zbirku poezije Kargo kult, i godinama najavljuje solo album. Poslednje dve plo�e Haustora autorski potpisuje Darko Rundek, koji po�etkom rata napu�ta Hrvatsku i odlazi u Pariz, gde �ivi i danas i gde se bavi uglavnom pozori�nom muzikom. Godine 1996. u Hrvatskoj objavljuje svoj prvi, po svim merilima izuzetan solo album Apokalipso, kojim se vra�a u sam vrh hrvatske muzi�ke scene, a iste godine se pojavljuje i �ivi album Haustora Ulje na vodi, sa zapisom koncerta iz 1982. Ove godine Rundek je objavio i drugu solo plo�u naziva U �irokom svijetu. Jedan je od najva�nijih autora sa prostora biv�e Jugoslavije, a njegovi koncerti su neponovljiv do�ivljaj i ubedljiva muzi�ka obrada onoga �to se zove philosophia normalis.

prethodni sadr�aj naredni