| POLITIKA |
Vreme br. 431, 23. januar 1999. |
�istili�te Zvono za �e�elja Poslani�ki imunitet ne mo�e spasiti potpredsednika vlade Srbije od crkvenog suda ili �e mu, na kraju krajeva, Bog suditi
Poslednji povod ovako te�koj kvalifikaciji Vojislav �e�elj dao je na Badnji dan, nazivaju�i episkopa Artemija "ludim vladikom" koji se ve� godinama "dr�ao izdajni�ki" (vidi: "Ljudi i vreme", str. 32-33). Citirane kvalifikacije �ine deo �e�eljevog generalnog odbacivanja mogu�nosti da kosovski Srbi - koje zastupaju Mom�ilo Trajkovi� ("politikant") i episkop Artemije - u�estvuju u predstoje�em srpsko-albanskom dijalogu. �to se toga ti�e, �e�elj je uobi�ajeno veran Milo�evi�evoj politici po kojoj u ime kosovskih Srba - kao i kosovskih Roma, Turaka, Egip�ana i lojalnih Albanaca - mogu da govore samo oni koje dr�ava odredi. PASTIRSKI ZLO�IN: Episkop Artemije (Radosavljevi�) nikako ne pripada vlastima bliskoj vrsti Srba, ve� i po tome �to uporno poku�ava - i uspeva, kao pro�le godine u ameri�kom Kongresu - da svetu ponudi i sliku Kosova razli�itu od one crno-bele koju tako bri�ljivo neguju i Milo�evi� i svet. U pro�lonedeljnom intervjuu za "Nezavisnu Svetlost", episkop Artemije samo ponavlja svoje uverenje da ono �to se danas na Kosovu doga�a "nije do�lo ni sa snegom ni sa ki�om, ve� je to jedna politika koja je pripremala takav razvoj doga�aja. To je politika koja je inscenirala te doga�aje, isto onako kao �to je to bilo sa Srpskom krajinom oko Knina, sa Slavonijom, sa delovima Bosne...". I, preciznije, na Kosovu "razvoj doga�aja ne obe�ava da �e zavladati mir dok je god na vlasti ovaj re�im u Beogradu i predsednik Milo�evi� na �elu ove dr�ave". Jednostavno govore�i, episkop Artemije uzroke kosovske krize nalazi u sukobu "albanskih separatista" kojima se suprotstavlja "beogradski nedemokratski, autokratski re�im koji je poku�ao da pitanje Kosova i Metohije re�i silom". Episkopovo uverenje da "dr�avna vlast i dr�avni rukovodioci nisu ni�ta u�inili u proteklih deset godina da narod zaista ostane na ovim prostorima, niti danas bilo �ta �ine u tom pogledu" moglo je - kao i bilo koja druga izjava - da izazove doktora Vojislava �e�elja na postavljanje dijagnoze "ludi vladika". Na njegovo �aljenje "�to u Srpskoj pravoslavnoj crkvi ima i takvih ljudi", odazvalo se bratstvo manastira Visoki De�ani i pravoslavno sve�tenstvo ra�ko-prizrenske eparhije. Zgra�aju�i se nad "bezobzirnim i pre svega ne�ove�nim" istupom Vojislava �e�elja, pomenuti ka�u da su "ovi napadi, plasirani i potencirani poslednjih dana u �tampi i na re�imskoj, nedemokratskoj Radio-televiziji Srbije, posebno na TV Pri�tini, uneli mnogo nemira u ionako nemirne �ivote Srba na Kosovu i Metohiji". U nastavku, bratstvo isti�e da su "srpskoj javnosti ve� du�e vreme poznate izjave �e�elja protiv patrijarha srpskog Pavla i pojedinih arhijereja Srpske pravoslavne crkve" i kako je "�alosno da jedan anacionalni i iznad svega nedemokratski i totalitarni re�im, �ija je marioneta �e�elj, optu�uje srpske arhijereje za pla�eni�tvo i izdaju". JAHA� I LICE: "�e�elj je pokazao svoje pravo lice tokom rata u Bosni i Hercegovini, a po�eo je i ovde da ga pokazuje", isti�e se u saop�tenju. "Kojom god se srpskom zemljom pro�etao ostavljao je pusto� za sobom, poput apokalipti�nog jaha�a. Svojom spoljnom politikom navla�i gnev celog sveta na nas. Prepustimo ga sudu Boga i istorije." Profesor Bogoslovskog fakulteta Dimitrije Kalezi�, me�utim, dr�i da bi Vojislava �e�e�lja mogao osuditi i crkveni sud. Inicijativu za to mo�e pokrenuti jedan od postoje�ih eparhijskih sudova, a u drugom stepenu odluku donosi Veliki crkveni sud. Kaznene mere obuhvataju opomenu, uskra�ivanje svetih tajni na neki rok i, kao najte�u, anatemu i izop�tenje iz Srpske pravoslavne crkve. "Svete tajne" prvenstveno se ti�u uskra�ivanja pri�esti kao vrhunskog bogoslu�benog �ivota, ka�u dobri poznavaoci liturgistike SPC-a, isti�u�i da to - istovremeno - zna�i i uskra�ivanje svih verskih obreda, od kr�tenja do pogreba. "To nije materijalna, niti fizi�ka, ali je velika moralna diskreditacija", isti�e Dimitrije Kalezi�, jer "svaki �lan koji je navr�io 18 godina ima moralnu odgovornost, dok se u ovom slu�aju radi jo� i o lideru jedne politi�ke partije i potpredsedniku vlade Srbije." E, sad. �lanstvo u nekoj organizaciji nikada nije preterano - a moralno posebno - obavezivalo Vojislava �e�elja. Jednako uspe�no bio je komunista, komunista-disident, �etnik i �etni�ki vojvoda, rojalista u korist loze Kar�or�evi�a i Dolgorukov-Nemanji�a, preuzima� Srpske radikalne stranke i omiljeni opozicionar Slobodana Milo�evi�a, �lan udru�enja pisaca i sociologa, profesor univerziteta i, odnedavno, �lan fakultetskih upravnih odbora i "saradnik" dr�avne bezbednosti, sektor CIA-e... Inkvizitor - u obliku isteriva�a ve�tice (crvene, sa Dedinja) - tako�e. Hrvat, po svedo�enju kuma mu Vuka Dra�kovi�a, isto tako. Ukratko, nema razloga za verovanje da bi ga izop�tenje iz bilo koje zajednice moglo uzdrmati. Iz hri��anske tako�e: novokomponovanih pravoslavaca ovde i bez �e�elja ima vi�e nego dovoljno za vi�emilenijumski rad �istili�ta. Aleksandar �iri� |
| prethodni sadr�aj naredni |