Intervju: Miodrag Vukovi�

Pri�a za malu decu

Jedino �to bi Vuk Dra�kovi� mogao da u�ini jeste da pomogne da ovakva savezna vlada abdicira, ka�e predsednik Izvr�nog odbora DPS-a

Zvani�na Crna Gora nije pokazala interes za rekonstrukciju savezne vlade, jer je ona saop�tila da nikada ne�e priznati vladu Momira Bulatovi�a. Svojevremene ponude Bulatovi�a za u�e��e vladaju�e koalicije u njegovoj vladi, Podgorica je glatko odbila obrazlo�enjem da upravo crnogorskoj vladaju�oj koaliciji pripada mandatar savezne vlade. Uz to, saop�teno je da Crna Gora pola�e pravo na pola resora u saveznoj vladi, ali i u svim saveznim institucijama.

Sagovornik "Vremena" je Miodrag Vukovi�, predsjednik Izvr�nog odbora DPS-a, koji govori o implikacijama rekonstrukcije Bulatovi�evog kabineta.

VUKOVI�: "Rekonstrukcija savezne vlade", "pozivi na konsultacije oko rekonstrukcije..." i mnogo �ta drugoga, u politi�ki izuzetno agresivnom govoru, posebno dr�avnih medija Beograda, poku�aj su da se politi�kom manipulacijom i ovoga puta, dakle u kontinuitetu, onemogu�i da se pa�nja javnosti koncentri�e na problem svih problema na�e zajednice, a to je politi�ko nasilje nad dogovorenim federalnim, dr�avnim aran�manom Srbije i Crne Gore.

Crna Gora je dvije godine vodila bitku da o�uva sebe od drugoga. Sebe, demokratsku, gra�ansku, politi�ki, vjerski, nacionalno razli�itu, ponosnu na svoje dr�avno ime, jugoslovenski opredijeljenu, ali opredijeljenu za Jugoslaviju kao tako�e demokratsku, politi�ki i ekonomski razvijenu zajednicu ravnopravnih republika i ravnopravnih gra�ana. Taj drugi je prije dvije godine tektonskim poreme�ajem u Crnoj Gori bahato poku�ao ru�enje takve Crne Gore sa ciljem da je primora da se dr�avno samouni�ti ili da bude dr�avno uni�tena da bi se promovisao unitarni koncept dr�ave zasnovane na politi�koj matrici etni�kog nacionalizma.

Politi�ko nasilje dugo traje. Ne postoji legitiman savezni parlament. Umjesto njega funkcioni�e na neustavan na�in politi�ki ansambl istomi�ljenika, odluke njegove su ni�tavne, pa je ni�tavan i izbor tzv. savezne vlade.

Savezna vlada ne postoji. Postoji jedna grupa ljudi koju niko ni�ta ne pita, koja ni o �emu ne odlu�uje, koja postoji da bi simulirala postojanje dr�avnog, saveznog instrumentarija, koja verifikuje na svojim sednicama odluke koje su ranije dogovorene i done�ene na drugom mjestu, daleko od o�iju javnosti.

Da je to grupa ljudi koja ne samo nema formalnih uslova da se saveznom vladom zove, nego ni fakti�ku snagu savezne vlade pokazuje i �injenica da niti vodi unutra�nju i spoljnu politiku, niti radi ono �to joj ustav daje kao pravo i du�nost, jer sve to obavlja onaj ko na to nema ustavno pravo. Predsjednik savezne dr�ave je prije neki dan izjavio za jedan me�unarodni �asopis da je Jugoslavija najdemokratskija zemlja na svijetu. Ako je to ta�no, onda toj �injenici doprinosi ili se ona, prije svega, temelji na stabilnosti sistema. To bi logi�ki zna�ilo na stabilnoj saveznoj vladi kojoj ne trebaju nikakve "rekonstrukcije". Ali ni tvorac ove tzv. savezne vlade ne do�ivljava je ozbiljno, pa su zato ve� mjesecima najavljivane "rekonstrukcije".

A radi se u su�tini o formalnom oblikovanju tzv. savezne dr�avne strukture nove "patriotske Jugoslavije", umjesto dogovorene federalne Jugoslavije koja se besprizorno ru�i, jer treba realizovati koncept koji je antifederalni. Neobi�no je u svemu tome �to se sve ovo vrijeme atakuje na dr�avnost Crne Gore i na njenu ustavnu poziciju - �emu se ona opire, a Srbija �uti - iako se zna da ako bi se u tom naumu uspjelo i Crna Gora na ovaj ili onaj na�in na to primorala, onda bi ta nova dr�avna unitarna struktura bila ili Velika Srbija ili Jugoslavija, u kojoj bi i Srbija bila dr�avno suspendovana. Da li je to interes ve�inske Srbije niko nije provjerio, kao �to nije ni provjerio to �to je uradila Crna Gora referendumom; da li je Srbija za zajedni�ku dr�avu i ako jeste za kakvu. Umjesto tih pravih pitanja forsira se politi�ka demagogija i politi�kom manipulacijom sredstvima svojstvenim politi�kom populizmu ru�i dogovorena Jugoslavija i stvara nova "patriotska Jugoslavija", a Crna Gora se zbog navodnog nedostatka "patriotizma" ka�njava, dalje demonizuje i na najcrnji na�in optu�uje bez ikakvih razloga.

To ne�e javno da se prizna kao unitaristi�ka ujdurma jer onaj ko bi to priznao, priznao bi da je i grobar federalne Jugoslavije. A time i stvarni antijugosloven, bar �to se ti�e Crne Gore.

Da li bi DPS i vladaju�a koalicija prihvatili u�e��e u saveznoj vladi, da im je to neko nudio?

O kakvom dru�tvu je rije�, najbolje govori �injenica da ulaskom i poslednje, bar formalne opozicije, kao �to je SPO iz tzv. saveznog parlamenta na nivou ove fakti�ki stvorene nove "patriotske Jugoslavije", nestaje opozicije institucionalno prisutne, a po�to se to ve� desilo na nivou dr�avnih struktura Srbije, onda se mo�e konstatovati da su izuzetno vje�tom politi�kom manipulacijom i mjesecima doziranim pri�ama o patriotima i izdajnicima, Srbija i fakti�ka Jugoslavija vra�ene u unisone politi�ke odnose gdje ne postoji politi�ka alternativa. Gdje se misli i mora misliti zbog "vi�ih nacionalnih i patriotskih interesa" na jedan na�in.

Sa druge strane, u "rekonstrukciji" ove tzv. savezne vlade u�estvuje stranka koja ne vidi ili ne�e da vidi da je problem svih problema uzurpacija ustavnih prava Crne Gore i koja sve svodi na li�ne animozitete lidera. Ona �e se pridru�iti dru�tvu politi�kih ljudi koji su davno napustili federalni projekat. U kongresnim dokumentima JUL-a nema Jugoslavije kao zajednice ravnopravnih republika. SPS pominje tu �injenicu jedino onda kada se mora susresti sa SNP-om iz Crne Gore, pa saop�tenjem rehabilitovati istu da ne bi SNP potpuno bio kompromitovan u Crnoj Gori. A SNP je kao stranka bez stava ve� davno za Crnu Goru ispri�ana pri�a.

Dakle, od ozbiljnih ljudi odgovornih prema svojoj dr�avi, onih koji se ustavno pona�aju, a to su ljudi iz vladaju�e koalicije Crne Gore, ne mo�e se o�ekivati da u�estvuju u ovoj politi�koj blasfemji. Crna Gora tra�i od Srbije da odustane od forsiranja krive Drine, da zajedno sa Crnom Gorom rehabilituje savezni parlament, da biramo saveznu vladu, kako ustav ka�e, i da odr�imo nadu da mo�e postojati zajedni�ka dr�ava federalne strukture.

Vuk Dra�kovi� je najavio da �e insistirati na otopljavanju odnosa sa Crnom Gorom. �ta DPS misli o tome i da li �e u slu�aju nepromijenjene politike savezne vlade prema Crnoj Gori zvani�na Podgorica nastaviti da vu�e poteze u smislu za�tite svojih interesa?

U�i u tzv. saveznu vladu koja pored naprijed re�enog ve� mjesecima izgleda postoji samo da nanosi zlo Crnoj Gori i od �ega se Crna Gora mora braniti svim dozvoljenim ustavnim i zakonskim sredstvima, a obe�ati da taj ulazak zna�i �ansu da se "otople" odnosi sa Crnom Gorom (nije re�eno koga) kao ozbiljna poruka mo�e biti prihva�ena jedino ako zna�i da �e gospodin Vuk Dra�kovi� i njegovi kada "u�u u vladu" dovesti do toga da ta "vlada" abdicira i da se kona�no u rehabilitovanom saveznom parlamentu bira ustavna savezna vlada. U suprotnom "otopljavanje" o kome govori Vuk Dra�kovi� je pri�a za malu djecu. Nije Crna Gora toliko neozbiljna da "otopljavanjem" pristane na dr�avno samouni�tenje i da legitimi�e pravno nasilje kojim je sru�ena federalna Jugoslavija.

Drugo pitanje je fakti�kog karaktera. Ako ta tzv. savezna vlada prestane sa pravnim nasiljem nad Crnom Gorom, Crna Gora �e biti relaksirana potrebe da preduzima mnogo �ta od onoga �to sada radi. Ali nikakve "rekonstrukcije" ovog "tima" stvorenog izgleda jedino da na�kodi Crnoj Gori, a u toj funkciji su ve� mjesecima svi na saveznom vrhu, i tzv. savezni parlament, i tzv. savezni ustavni sud, ne mogu dovesti do bilo kakvog "otopljavanja".

�ta DPS, odnosno vladaju�a koalicija, tra�i od vrha federacije?

Ono �to sam prethodno rekao - da se predsednik savezne dr�ave vrati u ustavne nadle�nosti, da se ispo�tuje izborna volja gra�ana Crne Gore i stav skup�tine Crne Gore i u savezni parlament primi delegacija skup�tine Republike Crne Gore sastavljena od poslanika koji �e odgovorno zastupati njene interese kako predvi�a ustav. Da taj savezni parlament izabere saveznu vladu �iji �e predsjednik biti �ovjek iz Crne Gore punog li�nog i profesionalnog integriteta, ali iz politi�ki ve�inske Crne Gore, �to zna�i iz koalicije. Da savezna vlada ima pola ministara iz Crne Gore, a pola iz Srbije. Da se iz savezne vlade kona�no isklju�e unitaristi i nacionalisti, a uklju�e ministri iz gra�anskih i partija koje ho�e da rade na afirmaciji federalnog koncepta. Ako se to desi, a treba da se desi ako Srbija ho�e federalnu Jugoslaviju, onda �e i sudski sistem po�eti da funkcioni�e kako ustav ka�e i bi�e zaustavljena kompromitacija saveznog ustavnog suda koja se u kontinuitetu de�ava njegovim odlukama kojima arbitrira u pravnim stvarima na neustavan i politikanski na�in, a sve na �tetu federalne i ustavne pozicije Crne Gore.

Kako vidite saveznu dr�avu u 1999. godini?

Godina je krenula lo�e, da lo�ije ne mo�e biti. Samo ovo �to se de�ava na Kosovu dovoljno je za �itavu godinu. Ovo je godina raspleta za Jugoslaviju. Ili �e Jugoslavija opstati, a �to se ti�e Crne Gore mo�e opstati jedino kao federalna zajednica Srbije i Crne Gore, ili �e je neko, a to nije Crna Gora, i formalno sahraniti.