| KULTURA |
Vreme br. 435, 20. februar 1999. |
R'n'r: Obojeni program No� ali svetlost "Re� je o nekim toplinama koje smo izgubili. O povratcima na ne�to �to je pre ovog rata bilo normalno, a sada se sasvim izgubilo. Surovost �ivota, surovost razmi�ljanja, elementarni egzistencijalni problemi, nedovoljna skromnost, vulgarnost, ratni pokli�i, sve �to je nama ipak bilo strani pojam postalo je svakodnevica" Branislav Babri� Kebra, povodom nove plo�e Sva sre�a general voli decu
Oboreni rekordi politi�kog srama ("sve je ovde koma"), samo su okvir sveta glavnog junaka ovog albuma, sveta koji se rasprsnuo na deli�e kao �ofer�ajbna i koji se ukazuje u vizuelnim i izvrnutim pojmovima svedenih tekstova, o�i��enih od svake patetike i sentimentalnosti. Autenti�an jezik elementarnih ose�aja, uhva�en senzibilitet grada bez posrednika, grada odraslog u Golim godinama, �ini ovu plo�u posebnom i vrednom, i onom koja �isti veliki prostor za budu�e rokenrol avanture. Kebra ne voli intervjue, spotove, ni�ta od onog �to �ini �ou biznis, ali je Obojeni program dosad odr�ao preko 500 koncerata. Ne voli ni da daje klju�eve i obja�njenja svojih pesama. "Ja radim tako. Obojeni program je takva grupa kakva jeste, nekome se dopada, nekome ne. Te�ko je mnoge stvari u �ivotu objasniti, a ja i ne ose�am neku potrebu da ih obja�njavam. Meni se ovaj album jako svi�a", ka�e on tokom razgovora za "Vreme". Na albumu postoji stih "To �to �elim da ti ka�em je ve� u tebi" O novoj plo�i Kebra ka�e: "Ovu plo�u najiskrenije ose�am kao da je prva, zato se za nju vi�e borim nego za bilo koju drugu. Mo�da ba� i zbog toga �to na prethodnim plo�ama nisam osetio snagu kolektivnog rada kao na ovoj. Mnogo ljudi je na njoj u�estvovalo, od urbaNsa koji je radio dizajn, do Bebeca iz Boya koji je radio produkciju, i koji nas savr�eno kapira, i Smokin' J-ija koji ima sedamnaest godina, ozbiljno razmi�lja i koji je radio na elektronskoj ma�ini. Mislim da smo otklonili bilo koji oblik sumnje da je Kebra Obojeni program. Obojeni program je skup ljudi, skup istomi�ljenika, ali Obojeni program je definitivno i na�a publika koja je izuzetno kreativna i druga�ija od ostalih. Nezahvalno je biti u grupi od koje se stalno o�ekuje da ide napred i da ne bude nikom dosadna. A sa druge strane, bavimo se muzikom na na�in da mi pre svega u njoj u�ivamo. Nikad nismo pravili kompromise da muziku prilago�avamo tr�i�tu. Mislim da uspevamo, mada sa petom plo�om, da budemo inovatori, nosioci ideja i da hrabro grabimo napred, �to je velika stvar." Kebra je ranije govorio da kakvo pi�e konzumira pesnik takve pesme pravi. Tada je pio vinjak. Sada pije �ampanjac, iz fla�e. Zbog mehuri�a. - Ovo je va�a peta plo�a. Peta plo�a i peti izdava�. Mi smo od svoje prve plo�e Najva�nije je biti zdrav, koja je iza�la 1990. kod prvog privatnog izdava�a u onoj Jugoslaviji Search'n'enjoy iz Zagreba krenuli u jednu neverovatnu pri�u. Kasnije su se menjali izdava�i, ali mislim da smo tek sad doveli u sklad ono �to radimo sa profilom izdava�ke ku�e, i da je najzad do�lo do logi�nog spajanja. Muzi�ka produkcija Radija B92 je sa dolaskom Obojenog programa zaokru�ila najve�i potencijal, najzna�ajnije bendove u zemlji; tu su Jarboli, Kanda, Kod�a i Neboj�a, Darkwood Dub, Viborg Dallas, Boye. Mi se trudimo, oni se trude, i iz svega mora da iza�e kvalitet, i animiranje svih pozitivnih snaga u zemlji. Moramo biti svesni da je tih pozitivnih jako malo, ali da ipak postoje dobronamerni ljudi kojima nije najva�niji politi�ki stav, ve� kvalitet koji treba da bude izvan bilo kakvih politi�kih opredeljenja. - Svaki javni �in je politi�ki �in, �ak i vrsta muzike koja se svira je politi�ki �in jer povla�i za sobom odre�eni vrednosni sistem. Jako je te�ko pri�ati o jednoj zemlji u kojoj odre�eni ljudi dr�e diskoteke i cela muzi�ka scena je napravljena da rade te diskoteke. �ta zna�i baviti se u tom i takvom vrednosnom sistemu rokenrolom? Suo�eni smo sa neverovatnim prodajnim artiklom, a to je magla koja se ovde sve vreme u ogromnoj koli�ini proizvodi. �ak bi je izvozili samo da znaju kako da je upakuju, jer jedino toga ima. Mi se trudimo da radimo kvalitetnu stvar, koja ne bi trebala biti usko vezana za politi�ka de�avanja, ali samim tim �to se ovde bavi� ne�im kvalitetnim, automatski postaje� suprotni tabor od onoga �to je nekvalitetno. - Koji su razlozi za ovu i ovakvu plo�u? Pre svega mislim da imamo �ta da ka�emo. Da nemamo ne bi je ni izdavali. Radimo ono �to najbolje znamo u ovom trenutku, a mislim da ovo najbolje radimo, ne u odnosu na druge. Pro�lo je tri godine od na�eg poslednjeg izdanja, dosta se toga desilo, pre svega u nama samima, a samim tim i u ovom dru�tvu. U na�im glavama postoje razna opre�na razmi�ljanja da li treba raditi ili treba �utati. Re� je o nekim toplinama koje smo izgubili. O povratcima na ne�to �to je pre ovog rata bilo normalno, a sada se sasvim izgubilo. Surovost �ivota, surovost razmi�ljanja, elementarni egzistencijalni problemi, nedovoljna skromnost, vulgarnost, ratni pokli�i, sve �to je nama ipak bilo strani pojam postalo je svakodnevica. Postali smo sinonim za ne�to prljavo, za ne�to vulgarno, ratni�ko, nekulturno na kraju krajeva, �to u svakom slu�aju nije dobro. Opijeni smo umi�ljenim pobedama, umi�ljenim veli�inama. Ipak, mo�da neko jo� uvek mo�e da odlu�i da ne povla�i poteze posle kojih nema tre�njenja, posle kojih �e generacije biti opijene ovim �to su sad udisali na ovim prostorima. Ovo je dobronamerni vapaj za ne�im �to je normalno, vapaj za kreativnom slobodom. �ivimo pod kolektivnim represijama i kolektivnim depresijama. Ako ve� moramo da padnemo, ne moramo ba� da lupimo, mo�emo bar da prizemljimo. Nije cela ova nacija takva, ja ne mogu da shvatim, zar ba� svi moramo biti takvi. Te�ko je biti emotivan �ovek i �iveti u ovakvoj zemlji. Razne stvari me li�no poga�aju, razne stvari se de�avaju zbog kojih me je sramota, mada nisam u�esnik. - Na naslov albuma ljudi reaguju razli�ito. Naslov albuma je interesantan kao i prethodna �etiri i mo�e se razli�ito tuma�iti. U naslovu albuma su re�i koje su vrlo prisutne na ovim prostorima, i koje, s jedne strane, odslikavaju jednu �vrstinu, a, s druge, jednu nevinost: ljudi koji poseduju �vrstinu moraju da razmi�ljaju o nevinosti, jer te�ko je nevinim da razmi�ljaju o �vrstom, to je nemogu�e. Mislim da je to vrlo futuristi�ka poruka. Svako bi trebao nad tim da se zapita, pa sad ko se u tome prepozna ili se ose�a prozvanim... Nije li�no upu�eno nikom ali mo�e biti upu�ena svakom. - Kako klinci reaguju na pesme? Neverovatna je prepoznatljivost muzike ba� kod tih naj�ednijih a najsurovijih kriti�ara - kod dece. Deca svih mojih prijatelja su potpuno odlepila na CD, �to je savr�en uspeh. Sa druge strane, materijal je toliko ozbiljan, za ozbiljne ljude ozbiljan. �ivimo u takva vremena u kojima su deca prerano postala ozbiljna. Mo�e da se ka�e da ni deca vi�e nisu deca niti su ozbiljni ljudi ozbiljni, nego da postoje dobri i lo�i ljudi koji dobre i lo�e stvari prepoznaju. - Na albumu su i sportske teme; plo�u zatvara obrada pesme Boya "Fudbal"? Sport je vrlo tipi�an kao predstavljanje suprotnih tabora, ratni�ke igre... Ovde je i sport zloupotrebljen u politi�ke svrhe. Mislim, mi smo sportska nacija, mi smo politi�ka nacija. To je deo novosadskog rokenrola? Novosadski rokenrol je specifi�niji u odnosu na beogradski, to je duga�ka i zasebna gradska pri�a. Imali smo tu sre�u da smo odrastali sa vrsnim novosadskim umetnicima kao �to su Miroslav Mandi� ili Slobodan Ti�ma, koji su od po�etka zastupali individualnu duhovnost. Sa tim smo rasli, i na tim osnovama su bazirane grupe tipa La Strade, Boje, Obojeni program. Religiozno u duhovnom, �to je mo�da mali problem, uvek je prisutno u okviru neke sveop�te sirotinje, i sad je na�alost ovde pravi trenutak za to, i to mnogi zloupotrebljavaju. Moja urbanost je moja soba, moja �koljka, moji ljudi, moji prijatelji, knjige koje �itam i plo�e koje slu�am. Najvi�e �to volim da jedem jeste hrana iz konzerve, to obo�avam. Kad odem u neku prirodu prevelika doza kiseonika mi smeta, moj prijatelj Miroslav Mandi�, veliki ljubitelj prirode, �e me sigurno prekoreti zbog toga. Odre�ena koli�ina gasova neophodna mi je u �ivotu. Imam familiju na selu i kad odem kod njih stvarno se lo�e ose�am. Nema tog muvinga. Ne volim no� a da grad nije osvetljen. Kad vidim u selu u celoj ulici jednu banderu, u velikoj sam frci. Ovo �to Obojeni program radi je u stvari to - no� ali svetlost. Neboj�a Gruji�i� |
| prethodni sadr�aj naredni |