Italija

Ljubav na silu

�etrdesetak gradona�elnika od pro�log ljeta ne sedi skr�tenih ruku. Pokrenuli su kampanju protiv uli�ne prostitucije primijenjuju�i visoke nov�ane kazne za klijente

Otkako je po�etkom godine u �vedskoj stupio na snagu rigorozni zakon protiv kupovine seksulanih usluga, i u Italiji se, ponovno, u centar pa�nje vratio problem prostitucije. Po nekim procjenama, u ovoj zemlji "najstarijim zanatom" bavi se od 50.000 do 75.000 �ena, transseksualaca i mu�karaca. Ta�an broj vrlo je te�ko utvrditi jer su najmanje polovina stranci, naj�e��e bez uredne dozvole boravka, �to ih �ini jo� ranjivijim i pogodnijim za sve oblike iskori��avanja i nasilja. Smatra se da bar 5000 mladih djevojaka, mahom Albanki, dospijeva na plo�nike talijanskih gradova protiv svoje volje. Gotovo svakodnevno �uju se potresne ispovjesti maloljetnih djevojaka, bolje re�i djevoj�ica, koje nakon nepodno�ljivog maltretiranja skupe hrabrost i prijave policiji svoje mu�itelje. Njihove pri�e, gotovo sve sli�ne, otkrivaju nevjerojatno surov svijet u koji su ba�ene. Privu�ene snom o boljem �ivotu (nerijetko doslovno otete na ulici ili u blizini njihovih siroma�nih domova) odmah po dolasku u Italiju upoznaju pakao. Kako pi�e tjednik "Espreso", albanske prostitutke, upravo zato �to su na to prisiljene, djeluju o�ajno i izgubljeno. �esto kod klijenata izazivaju iskreno sa�aljenje, a doga�a se da ih neki od njih i o�ene. Njihova zarada kre�e se oko 50.000 lira po susretu.

KO JE NA CENI: Najslabije pla�ene su, me�utim, Nigerijke koje zara�uju od 30.000 do 50.000 lira. I one, prevarene i izrabljivane, dugo vra�aju dug koji su napravile kako bi stigle u Italiju. Obavezno imaju svoju "madame" kojoj su du�ne predati zaradu.

Iz jednog istra�ivanja, koje je na ovu temu napravljeno u Riminiji, proizlazi da se u Italiji najbolje snalaze djevojke iz zemalja biv�eg Sovjetskog Saveza. Dolaze ljeti sa turisti�kom vizom na tri mjeseca. Prva dva mjeseca rade za organizatora boravka, a posljednjih mjesec dana za "svoj gro�". Zatim se vra�aju u domovinu. Zara�uju 50.000 - 70.000 lira, isto koliko i talijanski i brazilski transseksualci.

Ekonomski gledano, ponuda i potra�nja vrlo su visoke i "posao" cvijeta. Socijalno gledano, slika je prili�no sumorna, jer kao i u svim nelegalnim poslovima, tako i u prostituciji konce dr�i sloj beskrupuloznih kriminalaca doma�e i strane mafije. Pitanje je sada, koliko su u tom lancu odgovorni i klijenati i da li se i oni moraju na�i na meti zakonodavca? Da li se ugledati na �vedski primjer koji sankcionira isklju�ivo klijenta ili na problem gledati "kompleksnije"? Ministar za institucionalne reforme �uliano Amato smatra da je �vedski zakon dobar uzor. Senator Antonio Di Pietro oti�ao je korak dalje i ponudio nacrt vrlo rigoroznog zakona po kojem bi klijenti mogli biti ka�njeni globom od 2 do 20 miljiuna lira. Ukoliko se na�u u dru�tvu maloljetne prodava�ice ljubavi, prijetila bi im i zatvorska kazna od jedne do tri godine. Nov�ane kazne predvi�ene za prostitutke bile bi tako�er visoke (deset milijuna lira), a posebno o�tro ka�njavao bi se "reket" - od 6 do 12 godina zatvora.

Livija Turko, ministar za dru�tvenu solidarnost, poznata po dugogodi�njoj anga�iranosti u �enskim organizacijama smatra da je �vedski zakon pretjeran, jer glavnu krivnju prebacuje na klijente. U �vedskoj ima oko 3000 prostitutki, dok je u Italiji njihov broj neuporedivo ve�i. Osim toga, zabrane naj�e��e izazivaju reakciju: fenomen se preseli u ilegalu i poprimi jo� opasnije forme. Turko zato smatra da je Italiji potreban druga�iji zakon, koji �e, u prvom redu, ohrabriti i pomo�i ovim nesretnicama da se oslobode iz �aka svojih makroa. U slu�aju da je prostitucija njihov slobodan izbor, dru�tvo im onda mora dopustiti da nastave, ali uz vi�e digniteta, nude�i im neke forme samouprave. Ako se ove novine preto�e u zakonske odredbe, mo�e se o�ekivati da �e se uli�na prostitucija rapidno smanjiti. Za stanovnike pojedinih kvartova velikih talijanskih gradova, kao �to su Milano i Torino, to bi bilo veliko olak�anje. Njihov �ivot postao je nepodno�ljiv, posebno u ve�ernjim satima, kada ulicama caruju prostitucija i dileri drogom.

�etrdesetak gradona�elnika od pro�log ljeta ne sedi skr�tenih ruku. Pokrenuli su kampanju protiv uli�ne prostitucije primijenjuju�i visoke nov�ane kazne za klijente. Rezulti su o�igledni, mada diskutabilni. �injenica je da je Rimini gotovo "o�i��en", ali se "posao" preselio na teritorij tzv. tolerantnih gradova. Argument vi�e za one koji tvrde da se ovaj fenomen ne mo�e eliminirati, ali se mo�e kontrolirati. Tako su u Bolonji, gradu �iji stanovnici imaju rijetku privilegiju da �ive po prili�no visokim urbanim standardima, pokrenuti vrlo zanimljivi pregovori. U njima u�estvuju sve "zainteresirane" strane: gradske vlasti, organizacije dru�tvene skrbi, s jedne, i "profesionalke" i transseksualci, s druge strane. Cilj je postizanje sporazuma o njihovom preseljenju iz gradskog centra na periferiju, gdje bi se garantirali barem minimalni uvjeti : od higijenskih i sanitarnih do sigurnosnih.

Mariza Krevatin-Majstorovi�

U evropskim zemljama prostitucija je legalizirana. U Njema�koj prodava�ice ljubavi na dobit koju im donosi njihova aktivnost pla�aju porez. Zakon zabranjuje podvo�enje, izrabljivanje i reklamiranje. Njema�ki kuriozitet je kvart St. Pauli, povr�ine jednog kvadratnog kilometra na obali Labe, gdje se "usluge" pru�aju non-stop, danju i no�u.

U Holandiji su javne ku�e dopu�tene, ali samo u odre�enim gradskim zonama. U Amsterdamu se nalazi �uveni kvart djevojaka u izlogu koji �titi lokalna policija. Pla�anje poreza je tako�er obavezno.

U Velikoj Britaniji ka�njivo je podvo�enje i reklamiranje. U londonskoj �etvrti Soho telefonske govornice su oblijepljene vizit kartama na kojima su napisani svi va�ni podaci: tko, gdje i �to.

U �panjolskoj je prostitucija legalizirana 1995. godine, a u Madrid svakodnevno sti�u nove djevojke iz Maroka, Nigerije, Dominikanske Republike.

Zanimljivo je da se u Danskoj prodajom ljubavi bave kao "dopunskim" poslom. Promet se posebno intenzivirao nakon stupanja na snagu drakonskog zakona u susjednoj �vedskoj.

U Austriji prostitutke su uvr�tene u posebne registre, vr�e redovne zdravstvene kontrole i, naravno, pla�aju porez.