POLITIKA

Vreme br. 436, 27. februar 1999.

 

Slučaj Brčko

Saslušanje u Beču

Šta su pred Arbitražnom komisijom svedočili Milorad Dodik i Alija Izetbegović

10.gif (15766 bytes)Saslušanje svedoka u Beču povodom "slučaja Brčko" je završeno. Na konačnu odluku najverovatnije će se čekati do polovine idućeg meseca. Obe strane u sporu nastupale su prilično agresivno, s tim što sada žale što nisu ispoljile još veću dozu agresivnosti. Tako su se u nekim krugovima u RS čule zamerke Radišiću da je bio suviše "mekan", dok su se istovremeno na drugoj strani postavljala pitanja kako to da predsednik Predsedništva BiH "uzima za ruku Dodika i Đokića", osećajući da je Brčko izgubljeno za RS, i ponovno ih vraća na saslušanje u Beč. I to u misiji RS.

Neki su Radišićev nagli let u Beč objašnjavali time da je u Beču neko ozbiljno zabrljao, te da je predsednik socijalista spasavao što se još spasiti može; neki pak time da je predlog o distriktu pod upravom zajedničkih organa BiH za srpsku stranu neprihvatljiv, dok je među Bošnjacima i Hrvatima (smatrali su njihovi politički predstavnici) "preovladalo uverenje da je prihvatljivo svako rješenje koje Brčko ne bi ostavilo pod jurisdikcijom RS". Za samog Radišića najbitnije je bilo da se "obezbijedi mir i stabilnost u BiH, čega nema bez stabilne RS i Federacije".

Dodik je u Beču bio spreman da se javno zakune da će ispoštovati ono što je iznova obećao, iako je "bio svjestan da ono što je rekao neće naići na odobravanje jednog dijela političke javnosti u RS". "Odredite Brčko u sastavu RS, i mi ćemo realizovati sve ove ciljeve", završio je obraćanje Tribunalu premijer Srpske.

Kako je lista obećanja bila poprilično duga, arbitar u procesu Roberts Oven, ne želeći da Dodika time "osramoti", zatražio ju je i pismeno. "Bili ste toliko jasni da bih želio imati kopiju vaše izjave", rekao je Oven, nakon čega je Dodik obećao da će mu je sutradan poslati faksom.

Alija Izetbegović nije spreman, za razliku od Vlade Federacije BiH, da poštuje odluku Arbitražnog tribunala ukoliko ona ne bi bila pravedna."Ja bih tada bio nesretan čovjek i imao pravo da se udaljim i da dok sam živ govorim da je to bila nepravda. Jer oni ne predaju Brčko meni nego Federaciji", Izetbegovićev je stav.

I pored načelnih neslaganja, dve delegacije su se ipak složile u jednom - poređenju sesija u Rambujeu i Beču. "Doduše, malo me zabrinjava to što postoji koincidencija između pregovora u Parizu i ovog ročišta u Beču. Ima razloga da se pomisli da se radi o nekim mogućim pogodbama, jer je to u neku vrstu sistem spojenih posuda", rekao je Izetbegović. U krugovima bliskim Dodiku, na paraleli bečke i pariske sesije, postavljala su se pitanja o tome može li se "jednom vitalni interes RS pojaviti kao kusur za kockarskim stolom Slobodana Miloševića koji, obično kockajući tuđom imovinom, ne pita za ulog".

Tek, u Beču su se mnogi upitali, pogotovo oni koji u ovom procesu odlučuju, kako se na čelu srpske delegacije našao čovek čije su slike sa Radovanom Karadžićem kružile po sudnici. Mirku Šaroviću je otuda postavljeno i neizostavno pitanje da li je pred dolazak u Beč bio na konsultacijama sa Karadžićem, te kako to da je baš jugoslovenskog ambasadora u Austriji informisao o detaljima suđenja u Beču. Ma kako netrpeljivost dva suprotstavljena tabora u RS bila velika, delegacija ovog entiteta je u slučaju Brčkog nastupala jedinstveno, što je i samom arbitru bilo pomalo nelogično.

Tanja Topić

Izetbegovićevi razlozi

18.gif (12398 bytes)

Alija Izetbegović, član Predsedništva BiH zatražio je pred Tribunalom u Beču da Brčko pripadne Federaciji BiH, objašnjavajući to sledećim razlozima:

  • "U Dejtonu mi smo bili definitivno odbili rješenje prema kojem bi Brčko ušlo u sastav RS. Ja sam 20. novembra 1995. potpisao i dokument o napuštanju mirovnih pregovora i vraćanju naše delegacije u zemlju isključivo zbog Brčkog. Tada je ponuđena ova arbitraža, nakon čega je Okvirni mirovni sporazum bio potpisan.
  • Predratni odnos 21:79 % u korist nesrba: u aneksu o Brčkom, radi se o aneksu 2, u članu V izričito se navodi da će se arbitar, kod donošenja odluke, rukovoditi principima zakonitosti i pravičnosti. Dakle, arbitar u donošenju odluke nema odriješene ruke. On se ne može rukovoditi isključivo pragmatično-političkim, a zaobići pravne razloge. On je vezan sa dva navedena načela. Njegova odluka mora biti zakonita i pravična. U protivnom, ona neće biti u saglasnosti sa Dejtonskim sporazumom. Brčko je prije rata bilo većinski bošnjačko-hrvatski grad. U samom početku agresije (maj - juni 1992), bivša JNA i srpske paravojne jedinice izvršile su genocid nad bošnjačkim i hrvatskim narodom u Brčkom. Jedan dio je ubijen, a najveći dio protjeran. Sadašnja situacija, dakle, stvorena je i održava se samo silom, a ne i pravom.
  • Nijedan plan nije predviđao ostanak Brčkog u RS: zbog navedenih činjenica ni u jednom mirovnom planu za BiH, a bilo ih je više (Kutiljerov, Vens-Ovenov, Oven-Stoltenbergov, plan Kontakt-grupe pet velikih sila, itd.), nije bilo predviđeno da se Brčko prepusti dijelu Bosne pod dominacijom Srba. Naprotiv, svi dosadašnji mirovni projekti predviđali su vraćanje Brčkog njegovim pravim vlasnicima - Brčacima. Ponašanje srpskih vlasti u toku rata i nakon njega u Brčkom i uopće u RS pokazuje da ta vlast ne može osigurati ni minimum prava i pravde za nesrpsko stanovništvo, dakle za ogromnu većinu njegovih predratnih stanovnika. U Federaciji ima mnogo više zakonitosti, pa slobode i tolerancije za manjinsko stanovništvo. To je sadašnje stanje i to će, po općoj ocjeni, još više biti slučaj u budućnosti. U slučaju da arbitar ignorira navedene činjenice i donese nepravičnu odluku, to će sasvim uzrokovati nezadovoljstvo većine bh. stanovništva i zaustaviti implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zbog svega gore navedenog, kao i drugih razloga koje je naša delegacija iznijela u toku ovog i dva ranija zasjedanja ove arbitraže, smatram da vaša odluka treba da glasi: Brčko Federaciji".

Dodikova obećanja

Milorad Dodik, u sopstvenoj interpretaciji u Beču "najjači čovjek u Vladi RS", izričit je u stavu da Brčko treba da ostane u RS. Spreman da "upotrijebi sav autoritet", obećao je da će u budućnosti, pod pretpostavkom da Brčko pripadne RS, ispuniti sledeće:

  • dalje nastaviti saradnju sa supervizorom u implementaciji povratka, posebno u centar grada;
  • vrlo brzo, nakon pozitivne odluke, obezbijediti multietničku strukturu organa upravljanja;
  • zajedno sa lokalnim strukturama bi promjenili nazive ustanova i preduzeća, ulica koji bi na neki način mogli da iritiraju i izazivaju pozornost drugih, i upotrijebili neutralne nazive;
  • ohrabriti obrazovanje mješovitih zdravstvenih timova i sportskih kolektiva;
  • zakonom predvidjeti da Brčkom ostane 80 odsto izvorno ostvarenih prihoda na prostoru Brčkog;
  • Vlada RS obezbijediti zapošljavanje povratnika u preduzećima u Brčkom;
  • otvoriti zajedničko predstavništvo privrednih komora Federacije i RS u Brčkom;
  • nakon odluke da Brčko ostane u RS, Vlada RS će uvesti ombudsmana za RS, koji bi bio Bošnjak;
  • Vlada RS izgradiće džamiju u Rijekama, i katoličku crkvu u Ulicama;
  • povući vojsku iz samog Brčkog sa mogućnošću da Vojska RS i dalje može prolaziti ovim gradom;
  • naloge za useljenje ljudi koji rade u multietničkoj policiji, sudstvu i administraciji završili bi veoma brzo;
  • nakon definitivne odluke, Dodik bi kao premijer predložio uvođenje ministarstva u vladi za Brčko, čije bi sjedište bilo u samom gradu - zamjenik ministra bio bi Bošnjak, a zamjenikov pomoćnik Hrvat;
  • luku Brčko bi vlada stavila u funkciju privrede Federacije BiH, ne po komercijalnim cijenama nego isključivo po povlašćenoj osnovi;
  • Vlada RS je spremna da izdvoji 50 odsto neophodnih sredstava za formiranje mješovite banke - poslovne banke u Brčkom.

Izetbegović pred advokatima

"Advokati RS postavili su mi dvadesetak pitanja. Koliko sam uspješno odgovarao, to ćemo vidjeti. Bitna je stvar koliko sva predstava ima utjecaja na tu odluku. Bojim se da je ta odluka već donesena, da li dobra ili ne, ne znam, ali u svakom slučaju mi moramo ovaj teatar odigrati do kraja", rekao je Izetbegović po svedočenju u Beču.

Na novinarsko pitanje da li on smatra da Milorad Dodik može ove godine obmanuti arbitra Ovena kako je to uradio prošle godine, Izetbegović je rekao: "Postoje jasne činjenice da Dodik nije izvršio niti jedan odsto od svojih prošlogodišnjih obećanja. Sud će to morati uzeti u obzir."

Dodik pred advokatima

19.gif (12672 bytes)

Ko bi obezbedio novac za gradnju džamije?

DODIK: Mi novca naprosto nemamo, niti će ga biti dovoljno u budućnosti, ali postoji čvrsto opredjeljenje da na ovakav način izdvojimo sredstva i to uradimo.

Kratko rečeno, ne možete Tribunalu da navedete razloge zbog kojih vi i gospodin Reljić niste uspeli da u proteklih 12 meseci promenite imena ulicama u neutralna i ostvarite jednakost zapošljavanja?

Mogu, ali da to vama objasnim potrajalo bi dva mjeseca. Ja se nadam da to ovi iz Federacije razumiju...

Ja sam sa svojim prijateljima u RS i političkim strankama iz Federacije stvarao novu atmosferu. Ono što bismo mi sada učinili sasvim sigurno nismo mogli učiniti prije nekoliko mjeseci. Ali od toga je bitnije naše htijenje da to sada uradimo, nego vaše pitanje zašto to nismo do sada uradili.

O sličnosti Dodikovih i Poplašenovih stavova

Da li ste vi davali kakve iracionalne izjave (u vezi sa Dodikovom izjavom da je Poplašen donosio neke irealne odluke - op. a.)

Ja sam lično dao nalog šefu policije da ne dozvoli ulazak Poplašenovom šefu u RS. Mnogi misle da je to moja iracionalna odluka.

Mislio sam da je SFOR odveo Šešelja iz RS, a da ga je OHR (Kancelarija visokog predstavnika) proglasio personom non grata u RS.

To je bila isto i moja odluka.

Da li je Poplašen odustao od svog plana da stvori veliku Srbiju, etnički čistu?

Pitajte njega. Ja sam tu da taj plan ne uspije.

Može li se reći da vi i njegovi sledbenici niste u istoj poziciji, te da se ne možete složiti u pogledu ovog saslušanja?

Mi niti smo se dogovarali, niti smo razgovarali, sem jedne konstatacije koju smo imali oko definitivnog rješenja. Možda se u sadržajima razlikujemo. Ja sam ovako mislio i ranije. To što su Poplašen i njegovi sljedbenici na sličnim pozicijama trebalo bi da bude moj i vaš uspjeh.

Šta je to bilo konačno rješenje o kojem ste razgovarali sa Poplašenom?

Ništa posebno. On je rekao da podržava vladu u ovom konceptu.

On podržava vašu vladu?

Rekao sam koncept o Brčkom. Niti mene, niti moju vladu.

A koji je to koncept?

Onaj koji sam izložio ovdje.

On podržava vašu poziciju što se tiče konačne odluke u arbitraži?

Ja sam rekao, i to i prošle godine, dok Poplašen još nije bio predsjednik RS, da Brčko treba da ostane u teritorijalnom smislu u RS, te da sam spreman da za ove sadržaje, i eventualno neke nove, snosim i odgovornost. Kao i moja vlada. Ma šta o tome mislio Poplašen.

Ako sam dobro razumeo, vi i Poplašen ste razgovarali i složili se da Brčko ostane u RS.

On je klimnuo glavom kad sam ja to predložio. On se slaže sa nama.

Podsećajući M. Dodika na njegovo prošlogodišnje protivljenje međunarodnom nadgledanju u Brčkom, postavljeno mu je pitanje zašto godinu dana kasnije misli nešto drugačije.

Da nije bilo međunarodne zajednice, mi bismo ovdje još uvijek ratovali. Ja sam molio Amerikance da produže prisustvo svojih trupa u Bosni. Međunarodne snage mogu da ostanu ovdje sve do trenutka, dok ne postave pitanje da ih mi plaćamo.

Međunarodna zajednica je uložila mnogo novca u RS, a naročito u Brčko...

I ja sam pomogao međunarodnoj zajednici. Ne bi mogla ništa uložiti da mene nije bilo. Tačno je, uložila je novac.

 

prethodni sadržaj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)