Jugoslavija - Crna Gora

Carinski rat

U ponedeljak je u Crnoj Gori osvanulo 76 novih carinika, ali nisu tu i omrkli. Vratili su se Kertesu

Pokušaj velike seobe carinika po naređenju Mihalja Kertesa, direktora Savezne uprave carina, nije uspio. Već u prvoj rundi, 76 carinika iz Srbije prošetalo je do Podgorice i Bara i vratilo se nazad, a 65 od ukupno 68 carinika iz pomenutih carinarnica odbilo je nalog Mihalja Kertesa da se jave na nova radna mjesta širom Srbije. Hoće li Kertes odustati, ili će biti još pokušaja zasad se ne zna, kao što se ne zna ni motiv za izdavanje pomenutog naređenja. Sigurno je, međutim, da onaj ko kontroliše policiju na određenoj teritoriji u ovakvoj saveznoj državi odlučuje da li će se sprovesti ne samo sudska odluka već i odluka nekog saveznog organa, pa je tako i sa odlukom prvog carinika Jugoslavije. Zgrade crnogorskih carinarnica čuva crnogorska policija jer je vlada Crne Gore odlučila da se održava status quo zaposlenih u saveznim institucijama na području Crne Gore.

DOŠLI I OTIŠLI: U to se uvjerilo 76 carinika iz Srbije koji su u ponedeljak osvanuli u Crnoj Gori. Do radnih mjesta na koja ih je uputio Kertes nijesu mogli stići, što ih očigledno nije ni ožalostilo. Srele su ih kolege iz Crne Gore, ponudili mezom i pićem, proćaskali su o svemu, da bi istog dana otputovali odakle su i došli. Dolazak su pravdali tvrdnjom da bi u slučaju odbijanja dobili otkaz od opasnog Kertesa. Posljedice sukoba sa Kertesom bile su na umu i crnogorskim carinicima, koji su dobili nalog da se jave na nove poslove u Srbiji, ali 65 od njih 68 presavilo je tabak i Kertesu otpisalo da odbija novi radni raspored.

Time se, dakle, okončala prva runda. Hoće li biti druge i šta će u njoj preduzeti Kertes u Crnoj Gori, za sada se nagađa. Crnogorski carinici o tome ne žele mnogo da govore iz više razloga, a jedan od njih je i naredba Mihalja Kertesa kojom je carinicima zabranjeno da daju izjave za novine. U izjavi za "Vreme" jedan podgorički carinik kaže da bi Kertes mogao da svima ispiše otkaze, da im obustavi isplatu plata i tako dalje i tome slično, ali su sigurni da im neće oduzeti stolice i kancelarije jer vlada Crne Gore im je, kako kaže, garantovala pravnu sigurnost tvrdnjom da je Beograd poodavno obaviješten da se odluke nelegalne savezne vlade i njenih organa u Crnoj Gori neće primjenjivati.

U iščekivanju Kertesovog reagovanja u Crnoj Gori se nagađa i o motivu za seobe carinika. Već pomenuti carinik tvrdi da je Kertes razljućen činjenicom da crnogorski carinici uvažavaju odluku Vujanovićeve vlade o preuzimanju spoljnotrgovinskog poslovanja Crne Gore od savezne države i o usmjeravanju ubranih carina u budžet Crne Gore. Ali, ima i tvrdnji da Kertesova odluka ima čistu političku pozadinu. Navodno, Kertes je znao da će njegova naredba doživjeti fijasko, ali bi političarima, kojima u obračunu s crnogorskom vlašću treba novih i novih argumenata, odbijanje Kertesove naredbe moglo da posluži kao dokaz da je crnogorsko rukovodstvo poodavno i podaleko na stazi separatizma.

SLOVENAČKI SINDROM: Upravnici carina u Crnoj Gori postavljaju se odlukom savezne vlade, tvrdi sagovornik "Vremena", ali u konkretnom slučaju niko u Crnoj Gori ne zna da se savezna vlada bavila smjenom i imenovanjem novih upravnika, pa ni seobom carinika, što u ovom sporu i nije od značaja, jer crnogorska vlada ne priznaje saveznu. Isti sagovornik kaže da je kolega iz Srbije ispričao da Kertes nikoga ni za šta i ne pita, a ponajmanje saveznu vladu, kojoj, kako navodi, Kertes i ne polaže račune. Zna se, međutim, da je savezna vlada po nekom običaju uvijek konsultovala republičku prilikom postavljanja kadrova u saveznim organima na području te republike. Dolaskom Momira Bulatovića za saveznog premijera ta praksa je prekinuta. Crna Gora nije konsultovana kada je smijenjen i izabran načelnik Narodne odbrane u Podgorici, koji je, opet ne pitajući nikoga, baš iz redova partije Momira Bulatovića izabrao sve opštinske načelnike. Guverner Narodne banke pokušao je da slično uradi u službi platnog prometa, ali je tu odluku blokirala crnogorska vlada. Policija i dalje ne dozvoljava da novi direktor Službe platnog prometa prekorači prag. Sada se to događa i kada su carine u pitanju, što sve skupa nikoga u Crnoj Gori i ne uzbuđuje jer, kako se saopštava, na sceni su mehanizmi zaštite interesa Crne Gore. U tom sporu netaknuta je samo Vojska Jugoslavije, mada je počelo ozbiljno da škripi u odnosima između komandi Druge armije i ratne mornarice i zvanične Podgorice. Da li time obračun Beograda i Podgorice ulazi u završnu fazu? To je pitanje na koje odgovor može uslijediti veoma brzo.

Jasno je, međutim, da od poštovanja ustava zajedničke države nema ništa, odnosno da se on tumači onako kako kome odgovara, a da Savezni ustavni sud odlučuje onako kako odlučuje. U kampanji protiv vladajuće koalicije Socijalistička narodna partija ovih dana isuviše često pominje da je na sceni separatizam poput slovenačkog, odnosno da crnogorska vlast dokida jednu po jednu nadležnost savezne države. Sličnost je doduše fascinantna, ali političari i analitičari tvrde da Beograd prema Crnoj Gori demonstrira istu politiku kao svojevremeno prema Sloveniji, koja je tada, kako navode, izbačena iz Jugoslavije, a da se sa carinskim ratom bliži završnica u toj igri.