| POLITIKA |
Vreme br. 439, 20. mart 1999. |
Mladen Ivanić, novi mandatar RS Parlamentarni ringišpil Dok Nikola Poplašen odbija da prihvati Vestendorpovu odluku o sopstvenom smenjivanju, potpredsednik RS Mirko Šarović - sve odbijajući da zasedne u predsedničku fotelju - imenuje novog mandatara. Premijer u ostavci Milorad Dodik u međuvremenu povukao svoju ostavku iz istih razloga zbog kojih ju je i ponudio - moralnih
Republiku Srpsku drmaju novi potresi. Još uvek svuda samo potpisan kao potpredsednik RS, Mirko Šarović se "najpre pomolio Bogu" i uzeo od smenjenog Poplašena onaj deo ustavnih ovlašćenja koji mu je omogućio da predloži novog mandatara. Sva saopštenja Nikola Poplašen je sutradan i dalje potpisivao kao predsednik Republike. Stranačke konsultacije obavljene su iza zatvorenih vrata sa Poplašenom, u ponedeljak popodne, dok je Šarović samo "obavještavao" da se pozvao na član 80 Ustava RS, ne čitajući kako isti glasi. Prema njemu, "predsednik određuje koji će ga potpredsjednik zamenjivati u slučaju privremene sprečenosti da obavlja svoje funkcije". Problem bi mogao nastati, naravno, iz ugla međunarodnih zvaničnika, stoga što "Poplašen više nema šta da određuje, jer je smenjen", i to ne privremeno već "konačno". O RUŠENJU SLOGE: Šarović, istina, nigde nije rekao da je odlučio da zameni smenjenog Poplašena, što mu po ustavu i sleduje, već se stekao utisak da je doskorašnjeg predsednika samo malo "okrnjio". Vestendorpova kancelarija sasvim sigurno neće prihvatiti vladu u kojoj sede radikali i iza koje ne stoji celokupna "Sloga". Otuda se nameće i pitanje da li će se Mladen Ivanić, poznatiji u političkim krugovima kao "ziheraš", upustiti u igru čija pravila nisu baš preterano čista. Novi, ujedno i večiti mandatar Mladen Ivanić trebalo je, barem po Šaroviću, da je bio prethodno upoznat s namerama srpskih parlamentarnih stranaka, sem krnje "Sloge", koju su u međuvremenu mesecima izdavali i napokon "izdali socijalisti". Šarović nije prihvatio javnu ponudu Milorada Dodika, po kojoj bi SDS-u pripale četiri ministarske fotelje, u slučaju da Dodika predloži za mandatara. Mnogi smatraju izvesnim da bi se Šarović možda i pokolebao, ali su ga preduhitrili socijalisti, prihvativši instrukcije da u "ovim teškim trenucima spasavaju naciju". U nekim političkim krugovima tvrdi se da su socijalisti samo čekali pogodan trenutak da bi se rešili "Sloge". Podsećanja radi, ne tako davno (5. januara 1999, na SRT-u) lider socijalista i kandidat "Sloge" na proteklim izborima za člana bh Predsedništva Živko Radišić je govorio: "Ja sam i kao član Predsjedništva BiH kandidat koalicije 'Sloga'. Kakav bih ja sada imao i politički i moralni osnov da radim protiv te iste 'Sloge'. Rušenje 'Sloge' je i rušenje mene lično." Danas socijalisti smatraju da "Slogina" vlada "objektivno nije u mogućnosti u ovom trenutku da obezbijedi neophodno unutrašnje jedinstvo", i zato insistiraju na hitnom obrazovanju nove, bez Milorada Dodika, ali uz "što veću saglasnost koalicije "Sloga" i drugih parlamentarnih stranaka iz reda srpskih stranaka". I dok Dodik i Biljana Plavšić javno ljutito gledaju Radišića, ozareni predsednik Skupštine Petar Đokić (dok čini istorijsko delo spasavanja "Sloge") smatra da je upravo on "neprihvatanjem mandata spasio 'Slogu'": "Mislim da je u interesu RS da se sačuva koalicija 'Sloga'. Ja kao dio te koalicije učiniću sve da se ona sačuva." O običaju socijalista da sede na nekoliko stolica istovremeno šuškalo se odavno u javnosti, ali je samo potvrđeno najnovijim zapletom - najpre su tražili načina da smene Nikolu Poplašena, sa ostalim koalicionim partnerima, potom oštro osudili Vestendorpovu odluku o Poplašenovoj smeni, i na kraju smatrali da Nikola Poplašen treba sam da ode iz "moralnih razloga".
Igra sa Ivanićem u novoj ulozi smišljena je lukavo, ali mnogi misle da se iza nje krije opet niko drugi nego predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević. Do sada se Ivanić nije hteo otvoreno zamerati "Slogi" zbog prijateljskih odnosa, posebno sa socijalistima, ali je njegov stav, posle donošenja odluke o Brčkom, nagoveštavao mogući zaokret "večitog mandatara". Ivanić je pod firmom Srpskog intelektualnog foruma napao politiku "Sloge" kao pogrešnu, i složio se sa ostalim srpskim intelektualcima da joj je najveća greška što nije htela stvarati vladu nacionalnog jedinstva. Što je on od samog početka i zagovarao. Ivanića uvažavaju međunarodni zvaničnici kao dobrog stručnjaka i "modernog Srbina", sa kojim se može razgovarati. Ali, svesni su i "prevelike doze srpstva koju Ivanić nosi u sebi". Nacionalna određenja Mladena Ivanića kreću se u rasponu od "okorjelog srpskog nacionaliste", preko "liberalnog nacionaliste" do "liberalnog Srbina" (kako se sam deklariše). U vreme vladavine Biljane Plavšić Ivanić je bio njen prvi mandatar. Tada je pristao da prihvati mandat, kako bi "spasao RS". Mnogi misle da će Ivanić iz istih razloga prihvatiti i Šarovićev predlog (koji je iz ustavnog ugla sporan), jer je po njemu RS odlukom o Brčkom ugrožena. Krajem 1997. Ivanić je vratio mandat jer se nije složio sa radikalima i SDS-om u broju ministarskih mesta, čime je onda, smatraju mnogi, "vrativši mandat, vratio i onu dimenziju srpstva koja mu je prije bila osporavana". Tada je Ivanić, po mnogima, delovao politički, ne matematički (poput njegovog naslednika Dodika). Za sada Ivanić ćuti. Njegov uslov, da ga prihvate oba bloka, delom će biti ispunjen, a iskreno mu se nadaju socijalisti. Oni su stajali u prvim redovima sa Šarovićem u trenutku saopštavanja odluke. Pretvaranje eventualnih odbrana u napad nagovestio je socijalista Petar Đokić, rekavši, prilikom vraćanja mandata Poplašenu, da bi prihvatanje ponuđene mu funkcije značilo izraz pohlepe za vlašću. Dodikove socijaldemokrate nisu prihvatile Šarovićev predlog, a za socijaliste su rekli da su izdali koaliciju "Sloga". Ukoliko ostanu pri ovakovom stavu, može se očekivati da se baš Dodiku prišije "pohlepa za vlašću" u trenucima "kada se RS mora spasavati". Tanja Topić |
Na putu za "distrikt" Mirno i dostojanstveno Naslovom se mogu opisati mitinzi širom RS, kao i postupak SFOR-a kojim je reporteru "Vremena" onemogućen ulazak u Brčko
U utorak su širom RS "održani mitinzi podrške rezoluciji Skupštine RS povodom neprihvatanja odluke za Brčko, razrešenja Poplašena i izbora nove vlade srpskog nacionalnog jedinstva". Na 48 mitinga, u organizaciji Odbora za zaštitu RS - koji je negde, kao u Bijeljini, bio sveden na Srpsku radikalnu stranku - govorili su "gotovo svi prvaci srpskih stranaka u parlamentu". "Gotovo svi" znači da nije bilo Plavšićeve, Dodika i njihovih ljudi. A mitinzi svuda mirni i dostojanstveni. Građani su na delu pokazali svoje opredeljenje da se samo na demokratski način moraju i mogu rešavati sva aktuelna pitanja (Živko Radišić narodu preko Srpske televizije). Posredstvom Srpske televizije uverili smo se da je 48 puta bilo mirno i dostojanstveno i bez incidenata (zašto ne neposredno, u drugom delu teksta). U Banjaluci govorili Poplašen, socijalista, SDS-ovac, Predrag Radić, aklamacijom prihvaćen zaključak Odbora za zaštitu, po kome se zahteva bezuslovno prihvatanje zaključaka skupštine koja je odbila odluke o Poplašenu i Brčkom, podržava Ivanić, napori Srbije i SRJ na zaštiti teritorijalnog integriteta... U Brčkom je položeno cveće i upaljene su sveće na Spomenik branilaca Brčkog, onda su mirno i dostojanstveno, u nepreglednoj koloni, ulicama tekle reke ljudi koje su odlučno rekle "ne" odluci o Brčkom. Na kraju su Mirko Šarović, predsednik Skupštine Petar Đokić i Dragan Kalinić složno i jedinstveno u kamere Srpske televizije odeklamovali "Ne damo Brčko". Mirno, dostojanstveno i jedinstveno bilo je i na ostalim trgovima kralja Petra I ujedinitelja. LINIJA TABANA: Reporter "Vremena" se u utorak uputio u Brčko na lice mesta. Na nebu dva helikoptera, nekoliko kilometara pred "distriktom" ček-point SFOR-a. Posade dva transportera kontrolišu saobraćaj, vozila, putnike. Vozač reportera ne uočava da treba da skrene na proširenje za autobusko stajalište, neoprezno, i valjda malo brže, nastavlja putem. Propust se uočava, i auto se parkira na pokazano mesto. Uobičajeno otvaranje kasete i gepeka. Legitimisanje. Reporter pokazuje pres-karticu, kaže gde ide. Posada transportera norveška, van glavnog puta, pošav ka brdu, američki džipovi. Lična dokumenta se odnose u transporter. Vidimo vade kopiju "glava" za Hag, upoređuju. To traje. Kažu da se neskretanje na pokazano mesto tretira kao pokušaj probijanja blokade. Izvinjavamo se, kažemo da žurimo. Traže primerak novina u kojima radimo, kao dokaz da smo novinari. Nemamo. Odlaze do Amerikanaca, vraćaju se, to traje. Obe strane se ponašaju mirno i dostojanstveno. Prolazi sat. Kažu da čekamo. Prolazi drugi sat. Dobijaju naređenje da se kola sklone na sporedni put. Transporteri izlaze na put, seku izlaze. Kažu, dobili naređenje da izvrše pretres. Oduzimaju ključeve od auta. Reporteru zapada oniži "rendžer" sa naočarima za sunce. Pregleda mantil, opipava svaki deo tela, pregleda skinute cipele, rukom prelazi linijom tabana, temeljno. Izvrće džepove, oduzima novčanik. Prelazi na novinarsku torbu. Diktafon, rezervne baterije, telefonski imenik, beležnica, neupotrebljen film, vizitkarte, hemijska olovka. Detaljno pregleda hemijsku, svaki list novina koji je u torbi. Oduzima vizitkartu Marka Litela, doskora komandanta američke baze kod Kalesije, sa kojim je prošle zime ovaj reporter radio intervju, ceduljicu sa telefonima Mauzera (Ljubiša Savić, do jesenas načelnik Uprave policije RS). Nakon toga vojnik odvodi reportera dvadesetak metara uz brdo. Isti postupak prema vozaču. Prelaze na vozilo, vade sedišta lampom i ogledalom zaviruju svuda. Mole za fotografisanje, anfas i profil. Vojnik sa puta fotografiše celu akciju. Četiri sata od zaustavljanja vraćaju oduzete stvari. Zadržavaju vozačevu video kasetu na kojoj je zabeležena januarska izložba fotografija Dušana Jovanovića u Jugoslovenskom kulturnom centru u Parizu. Zahvaljuju na kooperativnosti. Reporterov "islednik" daje vizitkartu zbog povratka kasete. Luis HuapaYa, baza "Orao" kod Tuzle. Za Brčko ne može, moramo nazad. Zašto? Naređenje iz baze. Može zajednička fotografija? Ne može. Ni za uspomenu. Dragan Todorović |
| prethodni sadržaj naredni |