POLITIKA |
Vreme broj 443, 3. jul 1999. |
Prestolonaslednik Aleksandar prvi put u Crnoj Gori Karađorđevići i Petrovići Na čistom srpskom jeziku Aleksandar Karađorđević pročitao je svoju besjedu, klanjajući se kosovskim junacima, žrtvama za krst časni i slobodu zlatnu u manastiru Podlastva Grbaljska. Nije krio ponos što u njegovim venama teče krv Petrovića, najavio susrete sa vodećim ljudima Crne Gore i podržao predlog "naše Crkve da se formira vlada narodnog spasa"
"ČUĐENJE" I VIDOVDANSKA LITURGIJA: Ovdašnji mediji su ig norisali vijesti stranih agencija, pozivom na saopštenje kancelarije Aleksandra Karađorđevića da u Crnu Goru putuje na poziv predsjednika Mila Đukanovića. Nad tom viješću su se, navodno, isčuđavali Đukanovićevi savjetnici, koji su znatiželjne novinare ubjeđivali da ništa ne znaju o mogućoj posjeti, a kamoli o tome da dolazi na poziv predsjednika Crne Gore, da bi potom pripitali zašto novinari o tome čačkaju. U ponedjeljak prije podne, a ni kasnije, nije zvanično saopštena potvrda boravka Karađorđevića. No, oko podneva sagovornik "Vremena" sa tivatskog aerodroma kaže da je oko 11 časova sletio privatni avion, koji je žurno napustio prestolonasljednik i uputio se prema manastiru Podlastva Grbaljska, gdje je uveliko tekla vidovdanska liturgija episkopa budimskog Joanikija. Na pitanje ko ga je sve dočekao nije bilo odgovora, ali naš sagovornik je rekao da su prestolonasljednika čekali i u nedjelju, jer trebao je da sleti u 16 časova, a da je dva dana ranije zvala njegova kancelarija raspitujući se da li u Tivtu ima goriva za već pomenuti avion. Okupljeni na liturgiji, potom parastosu svim palim za vjeru i otačestvo, toplo su pozdravili dolazak prestolonasljednika Aleksandra Karađorđevića u pratnji članova Krunskog savjeta sa Matijom Bećkovićem na čelu. S velikim ushićenjem episkop Joanikije je govorio o zasluzi Karađorđevića za Otadžbinu odajući počast Kralju Petru Drugom i borcima palim za Kralja i Otadžbinu... Na čistom srpskom jeziku Prestolonasljednik je pročitao svoju besjedu, klanjajući se kosovskim junacima, žrtvama za krst časni i slobodu zlatnu u svim ratovima, posebno žrtvama koje počivaju na ovom mjestu (u manastiru, gdje su prije nekoliko godina prenešene kosti u Baru strijeljanih Kraljevih vojnika u Drugom svjetskom ratu, prim.V.B.). "Svi smo tužni zbog Kosova i strašno nam je teško kad čujemo da Srbi napuštaju svoja ognjišta. Nije tako trebalo biti da je bilo pameti", kaže Karađorđević, žaleći što nije s Patrijarhom u Gračanici. Karađorđević nije krio ponos što u njegovim žilama teče i krv dinastije Petrović, najavljujući da će se vidjeti sa vodećim ljudima Crne Gore, predstavnicima javnog života i crkve. "Jugoslaviji su potrebne radikalne promjene za izlazak iz sadašnje krize", rekao je prestolonasljednik. "Nisam političar, jer je kruna iznad i izvan svih stranaka i svih podela. Ipak, smatram da kao prvi korak moramo podržati predlog naše crkve da se formira vlada narodnog spasa. Za sadašnjeg predsednika savezne države tu nema mesta." Prestolonasljednik je pozvao na ujedinjavanje svih snaga u tom pravcu zaključujući "Ako budemo dobro radili i Bog će nas pomoći." ZADUŽBINA U PLAMENU: Uzaludno je u ponedjeljak veče očekivan dolazak Karađorđevića na Vidovdansku akademiju na Cetinju koja je počela u 19 sati. Tek sjutradan je razjašnjeno da su tada bili u toku razgovori prestolonasljednika i Mila Đukanovića. Karađorđević je u utorak posjetio Đurđeve stupove kod Berana u čijim konacima je smješteno nekoliko stotina izbjeglih sa Kosova, a potom se uz jaku pratnju crnogorske policije uputio u Pećku patrijaršiju, gdje se sastao sa patrijarhom Pavlom, mitropolitom Amfilohijem i drugim crkvenim velikodostojnicima. Dočekan je dimom i vatrom, jer požar je gutao selo Ljevaša dva kilometra od Patrijaršije koje je svojevremeno njegov djed, Kralj Aleksandar poklonio Patrijaršiji. Od italijanskog pukovnika Šavarezea iz snaga KFOR-a Prestolonasljednik je zatražio da se to selo sačuva. Sveštenstvu se obratio riječima: "Kosovo je Kosovo, samo ako su Srbi na njemu. Tu je srpska istorija. Tu su sveta srpska mesta, Srbi nemojte odlaziti s Kosova." Prestolonasljednik je pozvao na obnovu monarhije i demokratije, a sa mitropolitom Amfilohijem, koji već dvadesetak dana boravi u Pećkoj patrijaršiji i sa Italijanima evakuiše Srbe i Crnogorce iz Metohije i upućuje ih u Crnu Goru. Posjetio je Goraždevac, gdje pod jakom paskom KFOR-a živi oko 160 Srba i Crnogoraca ohrabrujući ih da ne napuštaju svoje domove. U utorak veče, uz jaku pratnju KFOR-a, prestolonasljednik se vratio u Crnu Goru. Iz inostranih medija se saznaje da je u Crnoj Gori razgovarao i sa Zoranom Đinđićem, a zahvaljujući sagovorniku sa Tivatskog aerodroma, "Vreme" saznaje da je za srijedu popodne najavljen odlazak prestolonasljednika. Istina, kaže naš sagovornik, još nije jasno da li će uopšte uzlećeti, jer ispostavilo se da privatni avio prevoznik nije uplatio neke ranije usluge tivatskom aerodromu, pa postoji opasnost da ukoliko se to ne plati ili nekako drugačije sredi, da avion bude zaplijenjen, zaključuje naš sagovornik. U vrijeme pisanja ovog teksta i zaključenja lista nije poznato kako je taj problem razriješen i da li je Aleksandar Karađorđević napustio Crnu Goru. Ako je suditi po trudu koji je crnogorska vlast ulagala da sakrije njegov boravak, onda je logično da ona i izmiri sva potraživanja i veliku brigu i muke skine s vrata. KONFUZIJA: No, pitanje je šta je u stvari bio cilj prvog boravka Karađorđevića u Crnoj Gori, na čiji je poziv došao i zašto je njegov boravak sakrivan od javnosti sve vrijeme dok je Aleksandar nakon razgovora sa, uslovno rečeno, domaćinima dijelio telefonske intervjue stranim medijima. Na vijest da ga je u Crnu Goru pozvao Đukanović, koja je obišla svijet, kabinet predsjednika zvanično nije reagovao, osim ubjeđivanja da ništa ne znaju o tome, pa ni da li će uopšte doći, a posebno da li će se sresti sa Đukanovićem. Iz Mitropolije su nezvanično tvrdili da ga oni nijesu pozvali niti su mu domaćini. Nije se moglo saznati ni gdje je smješten prestolonasljednik, jer interesovanje novinara svuda nailazi na zid ćutanja. Krugovi bliski vrhu vlasti širili su uvjeravanja da je Đukanoviću opet neko podvalio iz redova srpske demokratske opozicije i da je on sve to, za njihovu ljubav, progutao. Teško je reći koliko se tome može vjerovati, tek, iza dobro od javnosti zatvorenih vrata odigravala se neka politička igra u koju su uvučeni i neki mediji koji slove kao nezavisni. Niko od njih nije htio da čačka o onome što bi čitalačka publika prosto gutala. TV Crna Gora je kao da joj se omaklo pustila parče slike o Karađorđeviću na već pomenutom parastosu i pitanje je da li su tu sekvencu zajedno odgledali Đukanović i Karađorđević, jer to je sve što je televizija ponudila i to u jedan sat iza ponoći. Osim Radija Svetigore i dnevnika "Glas Crnogorca", Karađorđevićem se niko nije bavio, čini se, prije svega, zbog toga što je prvi boravak prestolonasljednika došao u veoma nezgodno vrijeme. U podijeljenoj Crnoj Gori, naime, za Karađorđeviće se vezuje brisanje crnogorske države i stradanje Crnogoraca u Božićnoj pobuni 1919. godine, te diktaturi i represalijama nekoliko godina kasnije. Zato, priznavanje zvaničnog pozivanja prestolonasljednika Karađorđevića bi u ovdašnjoj javnosti samo povećalo konfuziju. Teško je reći da li je to spriječeno opsežnom akcijom skrivanja prestolonasljednika po Crnoj Gori od crnogorske javnosti. Velizar Brajović |
Predlog platforme za redefinisanje odnosa Crne Gore i Srbije biće gotov u ponedjeljak 5. jula, izjavio je za "Vreme" Miodrag Vuković, savjetnik predsjednika Đukanovića za ustavna pitanja. I to je sve što je Vuković mogao da kaže o dokumentu, koji poput bauka već nekoliko dana kruži ne samo jugoslovenskom javnošću. Štaviše, relativizovana je i tvrdnja o slanju pisma obavještenja o namjeri Crne Gore da redefiniše odnose, a pouzdano se ne zna da li će to pismo otići u Beograd u istom kovertu. Bilo kako bilo, tek minule dane u Crnoj Gori obilježile su izjave ili, bolje rečeno, utrkivanje crnogorskih zvaničnika u prezentaciji stavova o sadržini redefinicije odnosa sa Srbijom, što se može shvatiti i kao testiranje crnogorske i jugoslovenske javnosti, ali i javna rasprava o dokumentu kojeg još nema. Puls je sasvim izvjesno opipan, a još je izvjesnije da će to opipavanje i opredjeliti ponudu Crne Gore Srbiji koja se otprilike svodi na buduće nesmetano disanje Crne Gore. O toj budućnosti nijesu usaglašena ni mišljenja u samoj vladajućoj koaliciji. Šta će sve ta ponuda sadržati: prema najavama nudi se konfederalni odnos ili savez država, jer su polako iz kombinacija ispala sva rješenja koja se mogu upakovati u oblandu federalizma. Svoja vojska, moneta, spoljna politika, svi zahtjevi koji se najčešće preklapaju u istupima zvaničnika vladajuće koalicije, ali ostaje da se vidi da li će se to naći u pomenutoj platformi, o kojoj svakako treba da se izjasni i crnogorski parlament. Miodrag Vuković kaže da se Ivica Dačić, portparol SPS-a, već izjasnio o najavljenoj crnogorskoj inicijativi riječima "da je Crna Gora ravnopravna i da o tome nema razgovora", što po Vukoviću znači da Crna Gora treba da razmišlja o referendumu, naravno ako je Dačićeva i poslednja riječ beogradske vladajuće koalicije. Princip uzmi ili ostavi minulih dana su promovisali i Filip Vujanović i predsjednik Đukanović, a o tome je bilo riječi i na ponekom skupu u Kran Montani. Izvjesno je da zvanična Podgorica ipak traži podršku međunarodne zajednice za razrješavanje odnosa sa Beogradom. Beograd navodi se iz istih krugova ne pomišlja da bilo šta mijenja u saveznoj skupštini i vladi gdje stoluje većina koja tvrdi da je Crna Gora apsolutno ravnopravna, a pomenute organe će iskoristiti za odluke o dokidanju svih crnogorskih inicijativa. Zbog svega toga u Crnoj Gori su sve glasniji oni koji su protiv, kako kažu, gubljenja vremena, odnosno koji kažu da samo puna nezavisnost Crnoj Gori otvara budućnost. Pod tim pritiskom su, prije svega, Demokratska partija socijalista i Narodna stranka, koje insistiraju na još jednom pokušaju opravke federacije, a ako ona ne uspije, "eto nam ono što nam jedino preostaje". Pitanje je šta je preostalo Miloševiću i Momiru Bulatoviću da to spriječe. U trenutku zaključenja lista još nije razjašnjeno zašto je Vojska Jugoslavije obnovila ukinutu blokadu svih graničnih prelaza u Crnoj Gori. Čeka se na obrazloženje i vojske i civilnih vlasti, a naredni dani treba da pokažu kojim će putem krenuti događaji u Crnoj Gori. V.B. |
prethodni sadržaj naredni |