KULTURA

Vreme broj 444, 10. jul 1999.

 

Film

Vi�e i manje vidljiva filmska bi�a

Dok pojedini reditelji tragaju za idealnim scenarijem, za svojim filmskim snom, doma�a kinematografija dobija jo� jedan "prvi posleratni" film. Kako te�e no�no snimanje "porodi�nog filma" u skloni�tu gde je ratne dane provodio pisac scenarija? Da li �e ikad biti snimljeni Na Drini �uprija, Sveti Georgije... ili Ostrvo Balkan?

Te�ka vremena su fotogeni�na. Ru�evine Drugog svetskog rata iznedrile su u Italiji neorealizam, koji je promenio tokove svetskog, pa i doma�eg filma. U ovom trenutku, na stvarnim ru�evinama u Beogradu i Srbiji najavljuje se niz projekata. Iskustvo ka�e da �e se samo neki od najavljenih "zalepiti" za filmsku traku. Ostali �e se imaginarno vrteti u virtuelnim snovima autora, dok �e tekstove i diskete pokrivati pra�ina. Kako bi izgledala srpska i jugoslovenska kinematografija, a mo�da i Srbija (da li umetnost, pa i filmska, najaktuelnija ovovekovna, ima pravo da menja �ivot?) da su snimljeni ti filmovi. Manje je poznato da je Elvis Aron Prisli, zvani Kralj, imao brata blizanca Garona koji je umro pri poro�aju, i kako bi svet izgledao (svet rokenrola a i �ire) sa ovakvim duetom, ili mo�da ni samog besmrtnika Elvisa ne bi bilo?

Jedan od najboljih scenarija po odlukama raznih komiteta i komisija u biv�oj i �iroj Jugoslaviji bio je Poslednji pohod Ratka �urovi�a, koji je do pred samu smrt pripremao Predrag Golubovi�, tra�e�i pejza�e i srednjovekovne konjanike u dalekom Kazahstanu. Drama raspada Milutinovog carstva plasti�no je prikazana sa Simonidinim putem do Banjske sa le�om vladara, na koji nasr�u sinovi rasturaju�i i samu dr�avu. Ko je hteo, mogao je to i da pro�ita, ali scenario jo� uvek le�i po nekim fiokama.

Sergej Bondar�uk nije zavr�io svoju pri�u o Kosovskom boju. Jo� pre smrti onemogu�ila ga je �injenica da u Srbiji nije bilo dovoljno konja. Mo�da bi sada bilo i vi�e drumova da je sovjetski "oskarovac" svetu odr�ao filmski �as istorije. Marko je kasnio, a Sergije, dragi, nikada nije ni stigao na Kosovo. Filmsko.

Oni koji nisu �itali na�eg jo� uvek jedinog nobelovca, Andri�a, mo�da bi uhvatili ne�to od ideja iz slika Emira Kusturice, samo da je snimio svoj najve�i filmski san Na Drini �uprija. Mo�da je i Oskar ve� bio spremljen? Za sada je u sferama fantazije ostao i njegov balkanski Zlo�in i kazna, �ija je radnja, prema scenariju Gordana Mihi�a, sme�tena u Njujork. Ili mo�da ima jo� dovoljno zlo�ina za koje �e kazne biti napretek.

Sede glave iz jo� uvek aktivne organizacije svojevremeno su spre�ile Mi�u Radivojevi�a da snimi komplot oko pogibije Ive Lole Ribara. Neki od drugova bi danas mo�da rekli da. Ali danas je mo�da i kasno. Prokazani Veljko-bez-voznog-reda-Bulaji� �eleo je da snimi epopeju o telmanovcima, jedinici Nemaca - partizana koji su izginuli u sukobu sa Nemcima - okupatorima.

Zafranovi� u potrazi za alternativnom domovinom jo� uvek sedi u Pragu sanjaju�i ekranizaciju Vidosava Stefanovi�a i Ostrva Balkan, ali D�ek Nikolson nikako da ka�e "da" za glavnu ulogu, iako su "Lejkersi" sasvim rano ispali u plej-ofu. A da je njegovo lete�e viso�anstvo Majkl D�ordan ranije abdicirao, mo�da bi miljenici Los An�elesa i Holivuda lak�e do�li do titule, i relaksirali jednog i jedinog D�eka da snimi ne�to i na temu balkanskih patnji?

Kinokluba�ki fanatik Dragan Kresoja poginuo je poku�avaju�i da snimi idealan kadar Pobednika na Kalemegdanu za film koji nikada ne�e snimiti. Progutala ga je tamna no� i hladni Dunav.

Crna komedija Poslednja potera za zlatom �etala se po raznim rediteljskim rukama, pa je na kraju zavr�ila na pozori�nim daskama sa kojih nikada nije dojezdio Sveti Georgije... Du�ka Kova�evi�a u viziji i vizuri Sr�ana Dragojevi�a, koji se nije poigrao ni Zelenom �ojom Montenegra. Ostali su i Siroti mali hr�ki Slobodana �ijana I, za ovu pri�u, pomalo neizbe�nog Gorana Mihi�a. A ni siroti Veljko nije snimio biografiju najvoljenijeg druga, Tita, nego tek Veliki transport. Ili je ve� mo�da tada bio iniciran u ono �to sada �ivimo u �ivotu pored kojeg curi filmska traka.

Da li bi svi ovi filmovi od nas u�inili bolje ljude, ili bar bolju kinematografiju? Ka�u da je Ed Vud snimao najlo�ije filmove na svetu. O njemu je film snimio Tim Barton, autor proro�anskog "Mars napada", omiljene metafore Petera Handkea, prema �ijim delima je svoje najbolje filmove snimio Vim Venders, kojem se divio D�im D�armu�, koji, opet obo�ava Elvisa. I �ta je to uop�te lo� film, ako je "par�e kola�a a ne par�e �ivota" (ser Alfred Hi�kog) ili "ise�ak vremena" (Piter Bogdanovi�).

Mo�da su ova manje vidljiva filmska bi�a ipak isplela mre�u snova koja �e nas probuditi iz more u kojoj �ivimo. Naslov teksta je parafraza beogradskog sanjara Rastka �iri�a, animatora i sineaste svetskog glasa, koji je u prostorima ma�te na�ao izgubljene pesme "Bitlsa". Kako bi tek to divan film bio...

Dinko Tucakovi�

 

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)