LJUDI I VREME

Vreme broj 444, 10. jul 1999.

 

Izjava nedelje

"Obnova zemlje je patriotski i profesionalni zadatak za novinare i menad�ere."

DU�AN �OR�EVI�,

direktor, glavni i odgovorni urednik Tanjuga, te predsednik Komiteta za informisanje Jugoslovenskog saveta za razvoj menad�menta (klasa prof. dr. Milije Ze�evi�a) i Jugoslovenskog borda menad�era [...] ("Politika")


IVICA MILOSAVLJEVI�, LJUBISAV ALEKSI� (novinari) i MILOVAN URO�EVI� (snimatelj)

odgovorili su Milovanu Drecunu, televizijskom komentatoru i reporteru koji je �itaocima "Svedoka" poverio razloge istorijskog odlaska iz RTS-a: "Tvrdite da ste onog trenutka kad ste se zaposlili u Televiziji imali jednu od najve�ih plata, ve�u �ak i od urednika 'Dnevnika'. Verujemo. Smatrate li da je normalno da tek pristigli novinar iz vojnog �asopisa to i zaslu�uje? [...] Kao razlog za svoje povla�enje iz sveta novinarstva ka�ete 'zasi�en sam novinarstvom, postigao sam maksimum'. Ni u to ne sumnjamo, �ak posle svega smemo da ka�emo da smo uvereni u to. Ta�no, postigli ste maksimum, ali svoj, a ne i profesionalni. [... ] Naime, Va�e vi�enje TV novinarstva u kome slika slu�i tek da pokrije reporterove opservacije, daleko je od televizijskog izraza."

ZAGORKA VIDOVI�,

�lanica upravnog odbora Udru�enja �tedi�a Jugoslavije, povodom ultimatuma savezne vlade da se Udru�enje za nedelju dana iseli iz prostorije koju je godinama iznajmljivalo i koristilo u Zmaj-Jovinoj ulici: "Dr�ava ni u jednom trenutku nije pokazala dobru volju da nam iza�e u susret. A od ne�to vi�e od dva milion �tedi�a, koliko nas zvani�no postoji (nezvani�no - �ak vi�e od tri miliona), oko 25 odsto je umrlo i nemaju naslednike." (Danas")

ALEKSANDAR VU�I�,

ministar informacija Srbije, o trnovitosti staze kojom upravo fakirski kora�a: "Politika je te�ak posao, i to ne ka�em slu�ajno. Oni koji su daleko od politike misle da je to lak posao. Zahteva stravi�ne �ivce, sve mogu�e igre, na sva�ta [se] morate navi�i, da pro�ete kroz sito i re�eto. U ratnim uslovima to je posebno specifi�no." ("Svedok")

IVAN NOVKOVI�,

monta�er leskova�ke televizije koji se u poluvremenu ko�arka�kog finala samoinicijativno obratio leskova�koj naciji (nahiji):

"Ja nisam pla�enik, ja sam podstanar." ("Novosti")

VE�ERNJE NOVOSTI,

dnevni list sa najve�im tira�om u SRJ, smatraju da �e i doma�a proizvodnja kavijara ove godine dosti�i nezapam�en tira� - "kavijara �e biti kao pleve" . Zaista, direktor kladova�kog ribogazdinstva "�erdap" Sini�a Stamenkovi� ka�e: "Ve� 1994. godine proizveli smo 50.000 popularnih 'kopilana' [vrsta stvorena ukr�tanjem morune i ke�ige]. Pustili smo ih u �erdapsko jezero i oni ve� ove godine stasavaju za proizvodnju ikre od koje se dobija na daleko �uveni kavijar 'made in Kladovo'."

Novosti ka�u da su riblja jaja�ca dostupna svakom alasu, ali ne zna svaki alas da napravi kavijar. Tajnu je dunavskim alasima, 'Novosti" ne ka�u kojim, otkrila "stara Ruskinja, grofica koja je posle Oktobarske revolucije prebegla u Srbiju".

Ako je iko dugove�an, Rusi su. Mo�da grofica jo� �ivi, mo�da jo� mo�e da primi nagradu za najplemenitiji podvig?

BORA MILO�EVI�,

ambasador SRJ u Rusiji: "Na Kosovu su sve�e grobnice i OVK to dobro zna. Da je to sistematski u�inila srbijanska policija, verujem da bi mnogo profesionalnije prikrila te gre�ke i zlo�ine." ("Glas")

MIHAILO MILOJEVI�,

predsednik Privredne komore Jugoslavije, o�tri se za coup de grace rastu�oj nezaposlenosti: "Ako, na primer, imamo vi�ak radnika u Rendgen aparatima, mi �emo te radnike poslati u Svrljig na planata�u vi�anja, gde nedostaju radnici." ("Glas")

JOVAN MARI�,

psihijatar, profesor, pisac [Kakvi smo mi Srbi i za�to smo takvi] u razgovoru sa novinarkom "Politike" obelodanio je da su se mnogi zakrvljeni supru�nici ba� usred i usled bombardovanja primirili, mnogi su suspendovali ina�e umesnu odluku o razvodu jer su shvatili da je "njihova bra�na drama ni�tavna naspram katastrofe nacije": "Dva neprijatelja su se prividno zbli�ila zbog vi�e sile iz kosmosa."

Gra�ani Jugoslavije koji su nastradali u bombardovanju uputi�e pre�ivelim �lanovima porodica oma� u vidu besplatne struje. Razdoblje opro�tene struje se grubo uzev podudara sa vremenom o�alo��enosti (du�e je od �est nedelja, nije ba� pola godine), ali sude�i po dokumentima koja treba dostaviti Elektrodistribuciji (potvrde od Vojske Jugoslavije i od MUP-a), ova tu�na beneficija va�i�e samo ako je �lan u�e porodice nastradao u uniformi.

 

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)