SPORT

Vreme broj 444, 10. jul 1999.

 

Post-festum "Euro'99"

Medalja na�eg razo�aranja

Svi imaju pravo da budu nezadovoljni, ali niko nema pravo da omalova�ava i potcenjuje momke koji su do ju�e bili nacionalni idoli samo zato sto su "tek tre�i" u Evropi

(Od specijalnog izve�ta�a "Vremena" iz Pariza)

Na�alost, bili smo u pravu kada smo u pro�lom broju "Vremena" konstatovali da "�to takmi�enje odmi�e, na� optimizam spla�njava".

Na�alost, bio je u pravu i Predrag Danilovi� rekav�i u intervjuu za na� list da "moramo biti spremni i da jednog dana si�emo sa vrha na kome smo deset godina". Silazak se desio br�e nego �to je i sam Danilovi� o�ekivao, ali spremnost da se tre�e mesto u Evropi prihvati kao trenutna realnost nije u doma�oj javnosti nai�la na preveliko razumevanje. Od zvani�nika, "plave" je na granici kod Horgo�a do�ekao samo ministar sporta Velizar �eri�, �ovek koji bi ih do�ekao i da su bili osmi zato �to voli sport i sportiste, a ne zato �to je ministar. Ostali zvani�nici koji su koliko pro�le godine pravili velelepni do�ek posle Atine, a pre dve godine, na povratku iz Barselone, bukvalno "oteli" reprezentaciju opoziciji da ona ne bi pravila sebi politi�ke poene organizacijom do�eka, ovoga puta su ot�utali. Tek smo tre�i u Evropi. Kakav neuspeh! Gotovo bruka! Neki doma�i analiti�ari li�e na onu grupu navija�a iz "Bersija" koja je uporno, bodre�i "plave", vikala "ne damo Kosovo".

Bolje bi bilo da su vikali "ne damo zlato", ali ni to ne bi pomoglo.

Kosovo su nam uzeli silom, zlato - milom. Razlika je u tome �to zlato, na isti na�in, mo�emo vratiti kroz dve godine u Turskoj...

NESPREMNI I NEKOMPLETNI: Jednu stvar treba re�i glasno i jasno: tre�e mesto u Francuskoj nije nikakav podvig, o�ekivalo se i �elelo vi�e, ali isto tako nije nikakva katastrofa. Kada bismo u mnogim drugim sferama bili tre�i s vrha, a ne tre�i s repa, gde bi nam bio kraj? Zato oni koji su dr�avu doveli na "izvrsno" 47. ili 48. mesto u Evropi (od 50) imaju najmanje prava da se ljute �to im je izmaklo jedno propagandno slikanje sa pobednicima. Narod i navija�i jo� i mogu malo da budu nezadovoljni, ali �e, kao i uvek, brzo zaboraviti i oprostiti po�to jedno malo razo�arenje nije ni�ta u pore�enju sa svim radostima koje su ko�arka�i priredili tom istom narodu i koje �e, sigurni smo, prirediti opet. Ve� u Sidneju idu�e godine.

Za�to smo bili (samo) tre�i ? Zato �to je tim do�ao nespreman i nekompletan na jedno veliko takmi�enje. A nespreman je do�ao zato �to su okolnosti bile takve, �to je okupljanje po�elo u ratnim uslovima, �to je dolazak igra�a kasnio iz vi�e ili manje opravdanih razloga, �to se Divac uklju�io deset dana pre prve utakmice, �to se pred polazak za Francusku povredio Pe�a Stojakovi�, na�a najve�a nova nada i najbolji igra� u pripremnom periodu, �to �or�evi� i Rebra�a nisu ni do�li. A kad maleri krenu, nikad kraja. U Tuluzu se razboleo Gurovi�, povredio Topi�, u Pou smo izgubili prvog pleja Sa�u Obradovi�a (operisao tetivu, najmanje �etiri meseca pauze), povredio se i Lukovski, Stojakovi� je do�ao iscrpljen infuzijom i osmodnevnom pauzom u treningu i ispostavilo se da smo bili sa �ovekom manje... Da li se u takvoj situaciji moglo vi�e? Mo�da i jeste, ali po�to nijednu od prethodnih sedam utakmica "plavi" nisu odigrali ni 20 minuta u punom ritmu, bilo je iluzorno o�ekivati da se to dogodi u osmoj, u duelu sa jednom spremnijom i inspirisanijom Italijom, majstorski vo�enom rukom Bo�e Tanjevi�a. Na� tim je pokazao koliko mo�e kada je od -18 do�ao do +2, ali se to dogodilo prerano, u 33. minutu, do kraja je preostalo mnogo minuta a malo snage. Da je igrao pro�logodi�nji tim iz Atine, 50 odsto spremniji od ovogodi�njeg, ni po jada. Ovako, sa samo jednim asom u vrhunskoj formi (Bodirogom), samo sa Danilovi�em negde blizu svojih mogu�nosti, vi�e se nije moglo. Bar da nam je bio Sa�a Obradovi�, da "slo�i" neku trojku, organizuje neki napad, otr�i neku kontru... Lukovski je hteo, igrao je sa ogromnim otokom na butnom mi�i�u, ali nije mogao. Bodiroga je bio sve i svja u na�em timu, najbolji strelac, skaka�, asistent, najvi�e minuta, najvi�e faulova nad njim, sve "naj, naj", ali ko�arka je ipak kolektivni sport...

TIM I ZA ATINU: Francuska '99. je pokazala da je proces adaptiranja na reprezentaciju spor i dug. Najbolje je to osetio Dragan Tarla� od koga se mnogo o�ekivalo, a nije mogao mnogo da pru�i. Milan Gurovi� je zadovoljio, po�eo je nervozno (posle bolesti), ali je potom nekoliko utakmica odigrao odli�no, posebno u odbrani. Ostaje pitanje za�to nije dobio ni minut protiv Italije? Pe�a Stojakovi� je ispao lekarska "pogre�na procena", ali svi su �eleli najbolje i ne treba zameriti. Bio je na prvom velikom takmi�enju, osetio atmosferu, kada se dogodine vrati za Sidnej sa jo� jednom NBA sezonom na le�ima bi�e ono �to se od njega o�ekuje-nosilac igre, budu�nost na�e ko�arke. U Sidneju �e jo� uvek povu�i veterani i stari asovi (Divac, �or�evi�, Danilovi�, Obradovi�, Lon�ar), ali najlep�e od svega je �to sa Jari�em, Rako�evi�em, Stojakovi�em, Gurovi�em, Tarla�em, mo�da i Aleksandrom Radojevi�em (12. "pik" na poslednjem "draftu" kao najbolji Evropljanin) predvo�ene Bodirogom i Rebra�om, imamo tim i za Atinu 2004. Kolika je to prednost, vide�e se u godinama i takmi�enjima koje dolaze. Gledano iz te perspektive, bronza iz Pariza je ipak uspeh, svi�alo se to nekome ili ne. Samim igra�ima, naviklim na finala i prva mesta, poraz od Italije pao je te�e nego mnogima koji ih kritikuju, ali ako bi se tra�ila najbolja selekcija Evrope poslednje decenije izbor mo�e biti samo jedan: Jugoslavija.

Od Atine '87 (bronza za Divca i �or�evi�a) do Pariza '99 (opet bronza za Divca) stale su �etiri zlatne medalje (Danilovi� '89, '91, '95, '97, Divac ima jednu manje jer nije igrao u Barseloni '97), olimpijsko srebro iz Atlante '96 i svetsko zlato iz Atine '98 .

Niska �e, budite uvereni, biti nastavljena jer se okolnosti pod kojima je ove godine ekipa krenula na EP i maleri koji su je pratili na njemu, nadamo se, nikada vi�e ne�e ponoviti.

Vladimir Stankovi�

 

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)