POLITIKA

Vreme broj 446, 24. jul 1999.

 

Obnova i izgradnja

Misteriozni gospodin Elrad

Svi poku�aji da se u neformalnim razgovorima sa funkcionerima sazna ko je donator iz �vajcarske koji je platio 680.000 nema�kih maraka za obnovu mosta, propadali su. Neki su delovali iskreno dok su slegali ramenima, neki su imali "onaj" sme�ak na licu dok su �inili isto, a i jedni i drugi su bili ljubazni. �ista zavera �utanja

Eto �ta zna�i dobra priprema! Most preko Dunava kod Be�ke rekonstruisan je i pu�ten u saobra�aj �etiri dana pre roka, pre onog termina koji je 14. juna na tom istom mostu postavio gra�evincima savezni predsednik Slobodan Milo�evi� ozna�avaju�i po�etak obnove zemlje.

Ali, koliko je priprema za rekonstrukciju mosta bila dobra, toliko je podbacila priprema sve�ane ceremonije. U redu, obezbe�enje je funkcionisalo tradicionalno dobro, policajci na svakoj raskrsnici jo� od Zemuna, bli�e mostu po dvojica, na samom mostu i oko bine ve� koliko treba. I devojke u narodnim no�njama s tacnom sa solju i hlebom i kulturno-umetni�ko dru�tvo koje je razvilo kolo na jedanaes' metara �irokom drumu, tradicionalno solidno su obavili svoj posao. To �to je njih, novinara, snimatelja i fotoreportera u jednom trenutku, pred samu ceremoniju otvaranja, bilo vi�e nego �irokih narodnih masa koje treba da kli�u radnoj pobedi, e to je ve� propust organizatora.

Ne�to pre jedanaest sati po�ele su da sti�u zvanice. �to dr�avni, �to partijski funkcioneri, �to istaknuti privrednici, a ponekima se i sve to zajedno mo�e vezati uz ime. Kada se toliko luksuznih limuzina na�e na jednom mestu, �ovek se prosto ne mo�e oteti utisku koliko se sada�nji predstavnici naroda razlikuju od svojih prethodnika iz neke biv�e vlasti. Dobro, limuzine jesu mahom crne boje, ali nisu vi�e u pitanju mercedesi, ve� uglavnom marke audi, ali ima i opela, micubi�ija ili lan�ie, pa i pe�oa, �to samo po sebi ukazuje na to da ljudi imaju slobodu odlu�ivanja �ak i u tako efemernim detaljima kakav je izbor limuzine.

ORGANIZOVANJE NARODA: Po izlasku iz kola funkcioneri su se uglavnom javljali jedan drugom i - merkali publiku. Ne�to me�tana iz okoline do�lo je na biciklovima uz obavezan �e�iri� na glavi, jer zvezda be�e upekla, i oni su stajali ovako malo sa strane. I taman kad se �inilo da �e sve�anost vi�e li�iti na dobro pose�enu konferenciju za �tampu srpskog premijera, kad - eto autobusa. Ne ba� kolona, ali. Ceremonija je mogla da po�ne.

Ko do�'o, do�'o, vi'� kak'a je vru�ina.

Kratka konferansa, pa dr �ivorad Smiljani�, predsednik Skup�tine Vojvodine. Sadr�aj govora o�ekivan i primeren prilici, "Jugoslavija je danas veliko gradili�te", pohvala graditeljima za trud i pobedu u trci s rokovima. I taman kad se o�ekivalo da �e dati re� premijeru, dr Smiljani� okrete na politiku. U uvodu je pedantno nabrojao koliko smo u istoriji imali ultimatuma koje smo morali da odbijemo, pobrojao �rtve u dva velika rata, pa onda o tome da "mi ovaj rat nismo �eleli", pa drvlje i kamenje na NATO, a potom je pre�ao na "neprijatelje svih vrsta" (boje nije pominjao), pa na to kako smo mi "lo� primer drugima" jer smo "jedina zemlja u Evropi koja nije pod �izmom NATO-a", da bi preko medijskog rata i "Klintona, Blera i ostalih zlo�inaca NATO-a koji su do�iveli debakl u Jugoslaviji i sada vrbuju svoje pla�enike da kao i sve kukavice podmuklo, iznutra podrivaju na�u dr�avu", zavr�io porukom upu�enom pomenutima da "njihove sluge ne�e pro�i u Srbiji i Vojvodini".

Onda je usledio aplauz.

Dok je dr Smiljani� govorio, narod je pristizao. Oni �to su do�li s beogradske strane mosta bili su kud i kamo bolje organizovani. Jo� dok su izlazili iz autobusa koje je policija zaustavila na drugom kraju 2.225 metara dugog mosta, a pogotovo dok su pe�ice i�li preko njega ka sve�anoj bini, moglo se lepo videti da imaju bar pet-�est transparenata. Oni �to su pristigli s novosadske strane nisu se mogli time podi�iti, ali su zato kra�e pe�a�ili, a pokazali su i da imaju veoma dobar smisao za prakti�no jer su imali bar pet-�est suncobrana.

Dakle, premijer Marjanovi� je objektivno imao vi�e publike od dr Smiljani�a, �to je i normalno s obzirom na rang.

"Kako, bre, to da Sloba ne otvara most, a otvorio radove", pita i sebe i kolegu �ovek koji je upravo pristigao. "Isti ti je to �avo", odgovara mu ovaj. "Ko da nije svejedno da li �u kod ku�e da otvorim prozor ja ili moja �ena". "E pa nemoj tako, nije to isto", uporan je prvi, ali �to zbog vru�ine, �to zbog toga �to je premijer pri�ao mikrofonu, tek ova obe�avaju�a polemika utrnu pre nego �to se rasplamsala.

GDE SI DONATORU: I Mirko Marjanovi� je podvukao da je "Srbija danas veliko gradili�te", a posebno naglasio da je re� o "prvoj fazi obnove koja �e biti zavr�ena u planiranom roku". Onda je premijer zahvalio graditeljima, radnicima "Mostogradnje" i "Vojvodina puta - Ba�ka puta" koji su pod patronatom Republi�ke direkcije za obnovu zemlje radili danono�no, prestigli rok za �etiri dana i u�inili da "Srbija opet bude ki�ma saobra�aja na ovom delu Balkana", a na kraju odao priznanje donatoru.

Donatoru? Kom donatoru? Mr Elradu li�no. Po�to je po zavr�etku govora otkrivena i spomen plo�a na kojoj se u kratkom tekstu pominju savezni predsednik SRJ Slobodan Milo�evi� (funkcija, dr�ava, ime i prezime) i Mr Elrad iz �vajcarske (bez funkcije i imena), intriga postade jo� ve�a. Ode pri�a o gra�evinskom podvigu u sasvim drugi plan. Uzmuva�e se novinari, pitaju jedan drugoga da li je re� o pravom imenu ili je re� o pseudonimu, da li je Mr Elrad tu, na mostu. Krenu�e spekulacije. Da li je re� o na�em �oveku koji se obogatio u inostranstvu, da li je to vlast na�la nekog svog Sorosa, je l' dao ke� zauvek ili je re� o kreditu, koliko je uop�te para dao.

"Rekonstrukcija je ko�tala 680.000 nema�kih maraka i sve je dao gospodin Elrad", bilo je sve �to smo saznali od �efa Direkcije za obnovu zemlje Milutina Mrkonji�a. Od ostalih zvanica ni toliko. �ista misterija! Nije mnogo pomogla ni Tanjugova vest o pismu koje je donator poslao gospodinu Mrkonji�u. Tek podatak da ime Mr Elrada po�inje na "m", da je iz �vajcarske firme "Levin d'or", da je po svoj prilici re� o �oveku respektabilnih godina i iskustva jer, kako stoji u pomenutom pismu, "sa Jugoslavijom posluje od 1962", da se protivio agresiji NATO-a jer na kraju pisma ka�e kako je siguran da �e Jugosloveni "kao vredan narod vrlo brzo izgraditi ono �to su nepravedno izgubili" i da je sa Milutinom Mrkonji�em na ti. Toliko.

Svi poku�aji novinara da u potonjem neformalnom razgovoru sa funkcionerima saznaju ne�to vi�e, propadali su. Neki su delovali iskreno dok su slegali ramenima, neki su imali "onaj" sme�ak na licu dok su �inili isto, a i jedni i drugi su bili ljubazni. �ista zavera �utanja.

MOST ZVAN OBE�ANJE: Kako je to i obi�aj, zvanice su malo pro�etale "po obe�anju", kako je predsednik Skup�tine Srbije Dragan Tomi� od milja nazvao most �ele�i da podvu�e re�enost Slobodana Milo�evi�a da ne daje "la�na obe�anja". Izjave su prosto plju�tale, od onih vezanih za sam doga�aj, do onih o mitinzima opozicije po Srbiji koje je gospodin Tomi� ocenio kao normalnu stvar jer "narod ima prava da bude nezadovoljan". "Nema nijedne zemlje na svetu u kojoj su ba� svi ljudi zadovoljni svojom vladom", dodao je.

Onda je do�lo vreme da se kre�e. Nekoliko stotina prisutnih krenulo je ka autobusima. Ma koliko da se razvukla kolona onih koji su se vra�ali preko mosta, opet nije mogla da bude du�a od kolone limuzina kojima su se zvanice vra�ale za Beograd. "Je l' se vra�amo na pos'o il' idemo ku�i", pita jedna �ena drugu kojoj je va�nije da vidi "di je Steva". Shvatio sam da je �ovek u velikoj opasnosti pogotovo ako je uspeo da se izmigolji kad su ih po firmi skupljali da iz Novog Sada do�u na otvaranje mosta. "E ako je pobeg'o... samo da ga dofatim", pretila je �ena.

Na putu ka Beogradu sre�emo kolone vozila koje je policija zaustavila dok se sve�anost ne zavr�i i dok sve zvanice ne pro�u. Kamioni, autobusi i automobili, voza�i nestrpljivi zbog dugog �ekanja na paklenoj podnevnoj �ezi. Ipak, nema ljutnje. Kako i da je bude kada se rekonstrukcijom mosta skratio put, na primer, od Sremske Mitrovice do Novog Sada za vi�e od pola. Od 21. aprila kada je most drugi put bombardovan i sru�en, i�lo se preko Beograda, pa na Pan�eva�ki most, pa onda dalje, sve ukupno 210 km!

Sada je sve mnogo lak�e, sada je ponovo proradila "ki�ma saobra�aja".

Ima jo� malo lumbaga na nekim mestima, ali "Srbija je veliko gradili�te", a "na� put je obnova, na� put su reforme i tako idemo dalje u nove pobede", �to bi rekao premijer Marjanovi�.

Jo� samo da se vidi "di je Steva".

Du�an Radulovi�

 

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)