| Dru�tvo |
Vreme broj 449, 14. avgust 1999. |
Pristojno i nepristojno Odbrana sasvim prirodnog ose�anja Povodom teksta "Pljuvanje pod prozor"; "Vreme" br.448 Nameravam da u nekoliko re�enica ustanem u odbranu prava svakog �oveka da se ose�a i izja�njava kao nacionalista, koje je odli�ni novinar g. Teofil Pan�i�, uz jedno pore�enje sumnjivog ukusa, dosta radikalno doveo u pitanje u svom prikazu knjige Milivoja Gli�i�a "Junaci Novog svetskog poretka". Bez �elje da ulazim u slo�ena etimolo�ka pitanja, izne�u hipotezu da bi ru�ni rep koji re� "nacionalista" kod nas vu�e mogao biti posledica predominacije engleskog jezika u dana�njem svetu. Po�to Englezi nemaju sopstvenu re� za "�ovinizam" (a, u svojoj isklju�ivosti, ne�e da preuzmu izvornu, francusku), njeno zna�enjsko polje pokriveno je re�ju "nacionalizam"; u isto vreme, za pojam rodoljublja ostala je, tako�e latinska, re� "patriotizam". Kako je engleski, voleli mi to ili ne, lingua franca savremenog sveta, mnogi su - sa jo� pone�im - nepa�ljivo preuzeli i ovu semanti�ku nesavr�enost. (Paradoksalno je �to, prihvataju�i takav na�in rasu�ivanja, o�evidno pametni i lepo obrazovani g. Pan�i� u neku ruku kre�e putem veleu�enog g. �eljka Simi�a, koji, kad ho�e da ka�e "podr�ka", veli "suporcija".) Moja li�na, sasvim sa�eta, definicija nacionalizma glasi da je to vera u pretke i potomke. Najprostije re�eno, to podrazumeva ose�anje pripadnosti svom narodu. Istovremeno, to zna�i po�tovanje tradicije, negovanje svog jezika i kulture, toleranciju prema svakom drugom narodu (i, uostalom, mi�ljenju), a u temelju - zapravo veru u kontinuitet. Za razliku od g. Pan�i�a, kome se �ini da je nacionalizam "bizaran pogled na svet" ili "neobi�na devijacija", ja verujem da sposobnost za to ose�anje �ini ljudsku li�nost stabilnom i, ako se ho�e, potpunom u jednom vi�em smislu. Zabluda je, tako�e, da je ovako definisan nacionalizam "neprijatna osobina kojom se ljudi otvoreno ponose samo jo� na Divljem Istoku". To nije ose�anje koje mo�e "izi�i iz mode", a sasvim sigurno ga ima i na Pitomom Zapadu: tamo se ono smatra prirodnim i toliko intimnim da o njemu nije pristojno govoriti. Kada se ispoljava - �to je, na sre�u, dosta retko - to se �ini nerazmetljivo i sa jednim krajnjim, mirnim uverenjem. Insinuirati da ovako shva�en nacionalizam podrazumeva mr�nju prema drugim narodima, izolacionizam ili �ak lojalnost zlotvorskom re�imu ne samo �to zvu�i nedobronamerno nego nije ni inteligentno. Prezir prema "nacosima" u odre�enim gra�anski orijentisanim krugovima isto je onoliko naopak koliko i gluva mr�nja �ovinisti�kih prostaka prema "kosmopolitima". Vladeta Jankovi� |
| Ispravka U tekstu "Sirotinja protiv sirotinje" ("Vreme" br. 448) potkrala se gre�ka koja menja smisao re�enice. U tekstu stoji: "U pismu se navodi da su se u stanove solidarnosti 'nasilno uselila lica koja se predstavljaju kao u�esnici rata 1990-1999. godine', tra�i se njihovo iseljavanje i tvrdi da je 'Fond solidarnosti na sednici Upravnog odbora odr�anoj 22. jula (na dan kada su prva trojica boraca ve� u�la u stanove u �ajni�koj - prim. aut.) te stanove dodelio borcima rata od 1990. do 1999..." Deo re�enice treba da glasi ovako: "... Fond solidarnosti je na sednici odr�anoj 22. jula (...) dodelio 50 stanova borcima rata od 1990. do 1999. godine". Izvinjavamo se Fondu solidarnosti, borcima i �itaocima. |