POLITIKA

Vreme broj 450, 21. avgust 1999.

 

Izjave i najave

Ko je rekao Rumunija

Atmosfera u Srbiji postaje sve neprijatnija. Politi�ke li�nosti koje tra�e odlazak vlasti morale bi - i pre gra�ana koji taj zahtev podr�avaju - biti spremne da se suo�e sa reakcijama re�ima, kojih �e verovatno tek biti

"Vesna Pe�i� je u zemlji", glasio je odgovor predstavnika Gra�anskog saveza Srbije na pitanje postavljeno na konferenciji za �tampu u toj stranci u sredu 18. septembra. Da, ali ne u zemlji Srbiji nego u zemlji Crnoj Gori, gde je iznenada otputovala prethodno ve�e. Evo nekih elemenata na osnovu kojih bi se mogao rekonstruisati odlazak doskora�nje predsednice GSS-a:

"Vreme" je u utorak 17. avgusta dobilo informaciju iz Gra�anskog saveza Srbije da �e nam Vesna Pe�i� dati intervju u sredu 18. avgusta, u 13 sati. U sredu ujutro smo od njene porodice, me�utim, saznali da je oti�la na du�i put "da se odmori".

U me�uvremenu, u utorak uve�e, na RTS-u je saop�teno da je Okru�no javno tu�ilastvo u Pan�evu zahtevalo od SUP-a u tom gradu da "hitno prikupi obave�tenja" u vezi s njenom izjavom na mitingu Saveza za promene u Vr�cu 12. avgusta. Tu�ilac Petar Lali� je od policije tra�io da preduzme mere "povodom neposrednog saznanja o izvr�enom krivi�nom delu - napadu na ustavno ure�enje iz �lana 114 Krivi�nog zakona SRJ, izvr�enog u podstrekivanju u smislu odredbe iz �lana 23 Krivi�nog zakona SRJ".

POVOD: Povod za akciju tu�ila�tva bila je izjava Vesne Pe�i� na mitingu Saveza za promene u Vr�cu 12. avgusta koja je glasila: "I sada s ovog skupa da ka�emo da nema vi�e pardona. Moramo da ih pobedimo, jer ako treba - radi�e i rumunski metod."

Ukoliko bi bila osu�ena za pomenuto krivi�no delo, g�a Pe�i� bi mogla dobiti kaznu od 10 do 20 godina zatvora. Ona sama je pred odlazak - u pravcu suprotnom od rumunskog - ocenila da je pokretanje postupka protiv nje poku�aj da se "zastra�i narod" i "uznemiri javnost" pred opozicioni miting u Beogradu 19. avgusta.

Pe�i�eva je, ina�e, u brojnim nere�imskim medijima poku�ala da objasni �ta je u stvari htela da ka�e. "Kad sam na mitingu SZP-a u Vr�cu pominjala rumunski metod, nisam u glavi imala vojni sud i bra�ni par �au�esku ve� narod", dok oni koji je optu�uju "o�igledno pred o�ima imaju bra�ni par �au�esku i sud koji ih je osudio", rekla je "Blicu". U "Glasu javnosti" je izjavila da je u Vr�cu kazala da "nikad jedno dru�tvo i narod ne smeju dozvoliti da ne funkcioni�u demokratske institucije, parlament i sudstvo, jer se onda mo�e desiti rumunski metod, odnosno da narod svoja prava tra�i na ulicama..." "Svako ko se se�a mog politi�kog delovanja zna da sam se uvek zalagala za mir i govorila da treba pregovarati, a ne ratovati. Ono �to se poslednjih deset godina de�avalo govori samo po sebi, kao i ko je bio za rat. Sad re�im nastoji da mene, osobu koja je 1997. godine nominovana za Nobelovu nagradu za mir, proglasi teroristom..."

POSLEDICE: Budu�i da je pozivanje na nasilje svuda u svetu ka�njivo, vlast je, kao �to se moglo i o�ekivati, oberu�ke do�ekala spornu izjavu Vesne Pe�i�. Dijapazon uvreda na ra�un opozicije pro�iren je dosad najte�om optu�bom: predsednik Vlade Srbije Mirko Marjanovi� izjavio je "Politici" u nedelju 15. avgusta da je Savez za promene, u �ijem je �lanstvu i Gra�anski savez, "teroristi�ka organizacija", te da su njegovi lideri "najmljene pla�ene ubice". Jo� je ocenio da "ne postoji nijedan razlog za sumnju" da je SZP eksponent politike koju je prema nama vodio NATO. Za optu�bom je usledila pretnja koju je Marjanovi� ovako formulisao: "Najve�e zlo za svaku zemlju je onaj njen gra�anin koji podr�ava neprijatelja te zemlje u zlu koje on vr�i nad njom. Zato su za nas u Srbiji i Jugoslaviji na�i najve�i neprijatelji oni u kojima su ubice iz NATO-a na�le saveznike za nasilje nad na�im ljudima... Narod i zemlja koji su se nedavno suprotstavili svojim ubicama iz NATO-a treba danas sa istim nacionalnim ogor�enjem i sa istom dr�avnom odgovorno��u da se suprotstave njihovim najmljenim ubicama u zemlji, vrbovanim me�u gra�anima Jugoslavije."

Premijerovi istomi�ljenici po�eli su da se ogla�avaju na sve strane sli�nim izjavama. "Na politi�ko-uli�noj sceni postoji i grupa pla�enika koji su protiv svog naroda i svoje zemlje. To je sekcija obo�avalaca NATO-pakta", rekao je Ivan Markovi�, sekretar Direkcije JUL-a, dok se u saop�tenju te stranke ka�e da se iza Saveza za promene "nalaze teroristi i ubice koje pla�a NATO". Ljubi�a Risti�, predsednik JUL-a, bio je direktniji. Ustanoviv�i da je miting opozicije zakazan za 19. avgust u Beogradu "nastavak bombardovanja", ocenio je da je "ovo borba na �ivot i smrt" i pozvao sve stranke u Srbiji da prate glas naroda koji je rekao da �emo svoju ku�u sami ure�ivati. "Zar treba posle svih Rambujea i 20.000 tona bombi da vlast damo strancima", pitao je Risti�. (Bratislava Buba Morina, savezni ministar za interno raseljena lica, povodom mitinga je izjavila u prolazu: "Trula guska, znate, ne gugu�e.")

PROBA: I nije Vesna Pe�i� jedina koja se poziva na rumunski epilog. Mla�an Dinki�, koordinator Grupe 17, pre nekoliko dana je u intervjuu be�kom listu "Di Prese" izjavio da bi - ukoliko vlast ne odstupi do zime - "bes naroda mogao da dovede do krvavog scenarija, sli�no padu komunizma u Rumuniji ili masakru na Trgu nebeskog mira". Dinki� je analizirao rumunski scenario i u emisiji ANEM-a koju je emitovao Studio B u utorak 17. avgusta, ali, koliko je poznato, do trenutka pisanja ovog teksta nisu reagovali organi reda.

Vlast je, �to nije nelogi�no, posebno alergi�na na bilo kakvo pominjanje rumunskog raspleta. Pro�le jeseni je �asopisu "Evropljanin", �iji je vlasnik bio ubijeni Slavko �uruvija, razrezana vi�emilionska kazna izme�u ostalog i zbog pominjanja "rumunskog scenarija" i fotografije oru�anog obra�una na ulicama Bukure�ta, ispod koje je stajao potpis: "Rasplet: u Rumuniji se zavr�ilo ovako".

Gra�anski Savez Srbije je verovatno u pravu kad ocenjuje da je dizanje tu�ila�tva protiv Vesne Pe�i� nekakva "proba re�ima", jer im, na primer, jo� nije palo na pamet da policijom prete generalu Mom�ilu Peri�i�u, pa ni da ga optu�uju da je terorista i pla�enik NATO-a. "Politika" se zasad zadovoljava time da ga li�no vre�a: "Oni koji eventualno podr�avaju Mom�ila Peri�i�a treba da znaju - nerealizovani vojskovo�a, neuspe�ni general, mogu�e frustrirani mu�karac, u zlo vreme i uz neopreznost normalnih ljudi, mo�e da postane njihov najve�i neprijatelj. Mali, zapla�eni, hendikepirani mu�karac �esto je u istoriji bio veliki ubica." Tekst je ina�e potpisan samo inicijalima N.B. Kako "Vreme" saznaje u krugovima "Politike", ta skra�enica ozna�ava "Nedeljni Broj" (u �argonu ekipa koja je pripremala izdanje za ponedeljak), a autori su anonimni, mada je tekst de�urnom uredniku predao Had�i Dragan Anti�, direkor i v.d. glavnog urednika "Politike" li�no.

Razjareni re�im se zasad fizi�ki obra�unava sa manjim "�ar�ama", gde o�ekuje da to mo�e u�initi bez ve�e opasnosti od masovnije reakcije gra�ana.

Atmosfera u Srbiji, ukratko, postaje sve neprijatnija.Vlast svakog dana pru�a sve vi�e dokaza da nema nikakvu nameru da odstupi mirno (u skladu sa �uvenom izjavom dr Mire Markovi� iz 1989. godine da oni na vlast nisu ni do�li za zelenim stolom, pa ne�e tako ni oti�i), a ako je mogu�e, ne�e odstupiti uop�te. Politi�ke li�nosti koje tra�e odlazak vlasti morale bi - i pre gra�ana koji taj zahtev podr�avaju - biti spremne da se suo�e sa reakcijama re�ima, kojih �e verovatno tek biti. �to je najva�nije, u opipljivom strahu od oru�anog nasilja u Srbiji, najmanje �to bi opozicioni lideri mogli da urade je da neopreznim izjavama ne daju gra�anima razloga da veruju da bi neko drugi osim vlasti mogao pokrenuti to nasilje.

Roksanda Nin�i�

 

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)