| Nuspojave |
Vreme broj 450, 21. avgust 1999. |
Teritorijalne kretenzije Kako je politi�ko nesvesno progovorilo iz dveju izjava doma�ih opozicionara
Dobro, izjava k'o izjava, mi smo se ovde bar naslu�ali sli�nih "objediniteljskih" lupetanja, a i nagledali krvolo�nih poku�aja da se nacionalisti�ko buncanje pretvori u ko�marnu stvarnost. �urka u dana�njoj ma�arskoj politici ne predstavlja ba� ni�ta, niti je na vlasti niti ima ozbiljnih izgleda da na vlast do�e, niti �urkina morbidna logika predstavlja potku za vladaju�u politiku bilo levog, bilo desnog centra susedne dr�ave. Drugim re�ima, I�tvan �urka je u Ma�arskoj ono �to bi Vojvoda bio ovde da je ovo normalna dr�ava: marginalni pajac sa zbrkom u glavi. Takve (nus)pojave se s izvesnom nelagodom toleri�u, jer bi svaki druga�iji tretman samo predstavljao nepotreban tro�ak za dr�avu i teret za poreske obveznike. Ovde je, me�utim, �urkino trlababalanisanje "palo na plodno tlo", izazvav�i, �ini se, vi�e pa�nje nego tamo gde je izre�eno; da stvar bude jo� �udnija, �ak ni de�urni ovda�nji �uvari Otad�bine nisu stigli da graknu na novu "zaveru", nego su ih preduhitrili oni od kojih se to najmanje moglo o�ekivati, i to tako da su od jedne uvozne besmislice napravili doma�i dru�tveni problem. Politi�ari i glasnogovornici stranaka gra�ansko-demokratske orijentacije osetili su potrebu da prozovu vo�stva stranaka ovda�njih Ma�ara da reaguju na �urkine Teritorijalne Kretenzije! Prvo je Gordana �omi�, u ime novosadskog odbora Demokratske stranke govorila (na "Radiju Slobodna Evropa") ne�to "u tom smislu", a onda je i Dragan Veselinov, predsednik Narodne selja�ke stranke i pan�eva�ke koalicije "Vojvodina" (i zakleti vojvo�anski multi-kulti autonoma�, du�manin svakog etnocentrizma!) izjavio: "O�ekujemo od vojvo�anskih ma�arskih partija da najo�trije osude izjavu velikoma�arskog nacionaliste iz Budimpe�te �urke, koji zahteva odvajanje Ba�ke i severnog Banata u korist Ma�arske i time provocira nemire i mo�da novi rat." Na stranu to kako slobodni verbalni lupinzi jednog proka�enog politi�kog marginalca (koji u Ma�arskoj u�iva najni�i kastinski status "nedodirljivog", ne�to kao �e�eljev najbolji drugar Le Pen u Francuskoj) mogu da bilo gde, osim u ne�ijoj vru�oj glavi, izazovu "nemire i novi rat"; va�nije od toga je to �to nam je izdajni�ka priroda jezika preko ovog iskonstruisanog slu�aja - na kojem je neko valjda hteo da ve�ba i dokazuje svoj patriotizam - otkrila dubinu ukorenjenosti kolektivisti�ke matrice mi�ljenja. Osnovno je zdravorazumsko pitanje, naime, slede�e: za�to bi se gra�anin SRJ Jo�ef Kasa, gra�anin SRJ Andra� Ago�ton, gra�anin SRJ �andor Pal ili bilo ko drugi morao izja�njavati o svakoj porciji verbalnih pomija koju zafrlja�i neki veselnik iz otmenog Budima ili graciozne Pe�te?! Za�to bi se nare�ena gospoda morala, kao po doma�em zadatku, "ogra�ivati" od takvih nejestivih organskih tvari? Niko ne tra�i, ne zahteva i ne o�ekuje od Dragana Veselinova, Teofila Pan�i�a ili �ike Obretkovi�a da se "ogra�uju" od �urkinih re�i. Da, re�i �e neko, ali Veselinov, Pan�i� i Obretkovi� nisu etni�ki Ma�ari, a "prozvani" to jesu. Ta�no. I �ta s tim? Jesu li oni u nekakvoj "koaliciji" s �urkom, piju li s njim rujno vino? Jok. Pa za�to onda oni da se ogra�uju i da osu�uju, a ne �ika? Ba� tu dolazimo do pravog problema. U ovakvim dru�tvima, kojima i dalje vladaju mentalni refleksi svih prohujalih totalitarizama, pripadnici Manjine (ne samo etni�ke) tretirani su kao sumnjivci-po-definiciji. Oni su zato du�ni da uvek iznova pokazuju i dokazuju Ve�ini svoju "lojalnost". A najbolje �e to u�initi ukoliko opravdaju ve�ito-iznova-upitnu legitimnost postojanja svoje druga�ijosti tako �to �e se demonstrativno distancirati od onih sa kojima su "krvno" isti. Kada je u Hrvatskoj na vlast do�ao nacionalisti�ki HDZ Franje Tu�mana, od tamo�njih Srba je tra�eno da potpisuju nekakve "izjave o lojalnosti" ako �ele da zadr�e svoja radna mesta. Bilo je to tipi�no ospoljenje omiljene konstrukcije nacionalisti�kog uma o Drugom kao stranom, sumnjivom i nepouzdanom; ako ono ve� mora da postoji - ako se ne mo�e ba� zatrti, iskoreniti, uni�titi, preseliti - onda treba obezbediti da bude nivelisano s Na�im. A to �e se posti�i tako �to �e biti dr�ano pod permanentnom prismotrom, i �to �e stalno iznova morati da dokazuje da se ne identifikuje sa Maticom. U Tu�manovom slu�aju bio je to Beograd, u ovom - Budimpe�ta. I to �ak ne ona zvani�na i ve�inska, nego njen skrajnuti talog! Tako je politi�ko nesvesno progovorilo iz dveju ina�e sigurno nezlonamernih izjava. Kolektivisti�ke vrednosti, a me�u njima pre svega nacionalisti�ke (po�to je "klasna borba" definitivno out...) u toj su meri kontaminirale javni prostor da se neosetno uvla�e i u na�in rezonovanja pojedinaca, dru�tvenih organizacija i grupa koje poku�avaju da im se odupru, i koje svoj javni identitet grade na otklonu prema njima. Tako i u ovom slu�aju: neki pajac istrtlja ne�to nebulozno negde u belom svetu, a demokratski �uvari Otad�bine br�e-bolje "lociraju" ovde one koji bi trebalo da se javno operu od tu�ih ekskremenata. Za �ije babe zdravlje bi se pojedini gra�ani ove zemlje ili njeni politi�ari bavili time? Samo zato �to se zovu sli�no kao I�tvan �urka? Tako se lagano, sve iz "najboljih namera" otklizava u malignu retoriku, a iza du�ebri�nog otad�binskog tolkovanja radosno izviruje Belzebub, silno se vesele�i �to �e za njega biti jo� posla. Teofil Pan�i� |
| prethodni sadr�aj naredni |