Intervju

Vreme broj 450, 21. avgust 1999.

 

Kosovo

Neposlu�no mezim�e

Problem je nastao onog trenutka kada je predstavnicima me�unarodne zajednice na Kosovu kona�no postalo jasno da se paralelna dr�ava koju prave ekstremni Albanci razvija br�e i funkcioni�e znatno efikasnije od one koju nastoji da napravi demokratski svet

U bloku vesti sa Kosova, koje se ure�uju po principu red dobrih red lo�ih, Radio Televizija Srbije objavila je u utorak uve�e da je Privremeno pokrajinsko izvr�no ve�e Kosova (predsednik Zoran An�elkovi�) postiglo sporazum sa KFOR-om o uspostavljanju koridora za dostavljanje humanitarne pomo�i Srbima na Kosovu. Koridori bi pokrivali glavni magistralni put iz pravca Prokuplja prema Pri�tini i dalje do Mali�eva, Orahovca, Prizrena. Zahvaljuju�i ovoj inicijativi, preostali Srbi koji �ive u ovim oblastima, a procena je da ih na Kosovu sada ima manje od 40.000, dobijali bi humanitarnu pomo�, pre svega hranu i lekove. Koridore bi trebalo da obezbe�uju pripadnici KFOR-a daju�i posebnu oru�anu pratnju konvojima koji tu pomo� prenose.

Iako je nesporno da je Srbima koji su (pre)ostali na Kosovu u sada�njoj situaciji pomo� neophodna, ovi koridori li�e na pontonske mostove, nasipe i zaobilaznice, koji po Srbiji ni�u na sve strane. Zna�i, kratkoro�na re�enja sumnjivog kvaliteta iza kojih, na�alost, nema nikakve promi�ljene dugoro�ne strategije. Doturanje pomo�i ljudima koji su odse�eni u nekakvim enklavama ima samo dnevnopoliti�ku vrednost. Takav �ivot kosovskim Srbima ne pru�a nikakvu perspektivu, osim da sede u svojim selima i gledaju na put kada �e da nai�u kamioni iz Srbije, bez mogu�nosti da se uklju�e u normalan �ivot ove pokrajine, iz koga su trenutno potpuno odstranjeni.

"MEDENI MESEC": Izjava Bernara Ku�nera da bi mu trebao po jedan vojnik za obezbe�enje svakog Srbina koji je na Kosovu ostao, pra�ena upozorenjem visokog predstavnika UN-a za Kosovo politi�kom predstavniku U�K-a Ha�imu Ta�iju kako ga "polako napu�ta strpljenje" u srpskim medijima prokomentarisana je kao "kraj medenog meseca" izme�u KFOR-a i U�K-a.

Istini za volju, pravog "medenog meseca" nikada nije ni bilo. "Ovde se radi o sukobu poput onog iz Guliverovih putovanja, jedni bi da se jaja razbijaju sa jedne strane, a drugi sa druge", obja�njavao je u neformalnom razgovoru jedan visoki oficir britanske vojske svoje vi�enje kosovskog problema nekolicini novinara, dodaju�i da su sve optu�be o tome da oni favorizuju jednu ili drugu stranu neosnovane jer KFOR-ovi vojnici prosto ne razlikuju Srbe i Albance, i jednako ne razumeju njihov jezik. Zbog toga su se pripadnici KFOR-a prvih mesec, mesec i po dana boravka na Kosovu manje vi�e "klonili kavge", trude�i se da se adaptiraju na sredinu u kojoj se nalaze uz �to manje rizika po sebe.

Tu situaciju su pripadnici U�K-a umeli da iskoriste, maskiraju�i svoje prave aktivnosti svojom kooperativno��u na sporazumu K-90. Dok su na jednoj strani uredno predavali oru�je kako je to sporazum nalagao, na drugoj su razvijali paralelni sistem vlasti, �to je bilo o�igledno svakom stanovniku Kosova, pa samim tim i KFOR-u i UNMIK-u. Problem je nastao onog trenutka kada je predstavnicima me�unarodne zajednice na Kosovu kona�no postalo jasno da se paralelna dr�ava koju prave ekstremni Albanci razvija br�e i funkcioni�e znatno efikasnije od one koju nastoji da napravi demokratski svet. To da u toj dr�avi (koju pravi U�K) nema mesta za Srbe samo je jedan od problema sa kojima se me�unarodna zajednica na Kosovu suo�ava. Napla�ivanje paralelnih poreza, izdavanje raznih dozvola, dodeljivanje srpskih i dr�avnih lokala Albancima, pa �ak i uvo�enje carinske slu�be aktivnosti su koje duboko zadiru u ingerencije Bernara Ku�nera, �to situaciju s njegovim strpljenjem dodatno komplikuje.

Upravo zbog toga je primetan ne�to o�triji odnos me�unarodnih vojnih i policijskih snaga prema albanskom stanovni�tvu, pre svega prema pripadnicima U�K-a, koji pokazuju sve otvorenije nepo�tovanje prema vladavini Ujedinjenih nacija. No, odlu�nost koja je sada svojstvena KFOR-u i civilnoj policiji ne prate na odgovaraju�i na�in te�ko birokratizovane organizacije kao �to su Ujedinjene nacije. Neadekvatan pravni sistem, nedefinisani zakoni i nejasna motivacija funkcionera UNMIK-a �ine da se na Kosovu mnogo razilaze aktivnosti organizacija koje bi trebalo da rade u najmanju ruku sinhronizovano. Tako je Ron Redmond, portparol UNHCR-a, izjavio kako je njegova organizacija asistirala u iseljavanju trinaestoro Srba sa Kosova, omogu�iv�i im bezbedan odlazak iako je to u drasti�noj suprotnosti sa proklamovanom politikom UN-a na Kosovu i u prili�nom neskladu sa misijom UNHCR-a. Redmond je opravdanje na�ao u �injenici da je akcija bila humana jer su ljudi bili izlo�eni velikim pritiscima, a KFOR nije bio u stanju da ih za�titi.

Ako imamo na umu da na Kosovu svakodnevno smrtno strada nekoliko Srba, te da su u dva navrata u napadima na njih kori��eni i minobaca�i, potez UNHCR-a �ini se sasvim razlo�nim.

�ETIRI MOSTA: Ono �to ne mo�e da postigne u drugim delovima Kosova, KFOR kao da poku�ava da nadoknadi u Kosovskoj Mitrovici, gde su sukobi s albanskim ekstremistima najo�igledniji i naj�e��i.

"Istorija Balkana su planine i reke", obja�njavao nam je na po�etku krize u Kosovskoj Mitrovici potpukovnik Filip Tangi, portparol tamo�njih trupa. Za razliku od svog gorepomenutog britanskog kolege, on se umesto na D�onatana Svifta oslonio na Andri�a (koga je rado citirao), tvrde�i da je klju� balkanske krize u �etiri mosta, Sarajevskom, Mostarskom, Vi�egradskom i ovom u Kosovskoj Mitrovici, i ljudima koji mostove prave da bi ih posle koristili za podele. Iako je u to vreme potpukovnik Tangi verovao da �e ova kriza biti brzo prevazi�ena tako �to �e podela grada biti ukinuta na na�in koji bi zadovoljio obe strane, kriza se samo produbila s tendencijom da postane hroni�na. Ironija je da KFOR u Mitrovici zapravo �titi ne�to �to je u dubokoj suprotnosti sa njegovom misijom - podelu grada na etni�koj osnovi.

U ovom trenutku Kosovo li�i na Apolo 13: dobro zami�ljena i skupa misija koja je krenula naopako. Sa premalo Srba za multietni�ko, previ�e U�K-a za demokratsko dru�tvo i �ansom da postane ne�to nalik na orbitalnu stanicu MIR, koje niko ne mo�e da se re�i, a uvek je na ivici ozbiljnog incidenta.

Zoran Stanojevi�

 

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)