| Svet |
Vreme broj 451, 28. avgust 1999. |
Katastrofalni zemljotres u Turskoj Izme�u gneva i ose�ajnosti Pre�iveli, pokisli i o�ajni, uzalud poku�avaju da od raspada spasu svoje kolibice na�injene od kartona i �ebadi. "Niko nam ne poma�e", ka�e jedna 70-godi�nja �ena koja bosa hoda kroz blatnjavu ulicu Adapazarija, nekih 100 kilometara jugoisto�no od Istanbula. "Sve �to imam su moja �ebad, a ona su mokra"
Podstaknuti spasavanjem jednog de�aka u ponedeljak, ljudi i dalje smrknuto kopaju dr�ani slabom nadom da pod gomilama smrskanog betona, gvo��a, cigala i zemlje mo�da jo� ima �ivota. Ali, gnev i osuje�enost su o�iti. Do pro�log utorka broj mrtvih je zvani�no bio 14.360, uz 43.800 povre�enih. Hiljade ljudi su i dalje zakopani. Uni�teno je vi�e od 100.000 gra�evina. Ujedinjene nacije ka�u da kona�an broj �rtava mo�e da bude 40.000, kada se iz ru�evina izvade sva tela. Uprkos izgledima da je mogu�e izbaviti jo� nekoga, spasila�ke operacije se neumitno gase. Dr�avna agencija Anatolija javlja da su se nema�ki, japanski i austrijski timovi vratili ku�ama u ponedeljak, a izraelski u utorak. Deo britanske ekipe oti�ao je jo� u nedelju. Upitan da li je turska vlada nalo�ila strancima da odu, ministar za zdravlje Haluk Tokugoli izjavio je da su to "neosnovane glasine": "Spasila�ki timovi su do�li do kraja svog posla jer su se izgledi za pronala�enje pre�ivelih gotovo ugasili. Mi nikome nismo rekli da napusti zemlju." BANKROT SISTEMA: Ali, ministar za turizam i �lan otad�binske partije koja je mla�i koalicioini partner u vladi, Erkan Mumcu, ka�e da je zemljotres jasno pokazao da je upravni sistem zemlje nesposoban da se ponese sa takvom nesre�om: "Zemljotres je objava bankrotstva turskog politi�kog i administrativnog sistema u kome nema politike planiranja gradova", izjavio je Mimcu. "Svi ideolo�ki argumenti su sru�eni zemljotresom od 7,4 stepena. Pod ru�evinama su turski politi�ki i upravni sistem." Kao odgovor na rastu�e nezadovoljstvo javnosti, parlament je objavio da �e osnovati komitet koji �e istra�iti za�to je bilo toliko mrtvih. Nalaz �e objaviti za tri meseca. Sada, sa oko 200.000 pre�ivelih koji su postali besku�nici, turski zvani�nici od nacije i inostranstva tra�e sve - od �atora do buldo�era, i ka�u da je najva�nji posao koji predstoji identifikacija i pomo� pre�ivelima. Taj posao su ote�ale obilne ki�e koje su se sru�ile na najte�e pogo�ene oblasti, pretvaraju�i pra�njavu pusto� u blatnjave mo�vare i poja�avaju�i strah od epidemija. Pre�iveli, pokisli i o�ajni, uzalud poku�avaju da od raspada spasu svoje kolibice na�injene od kartona i �ebadi. "Niko nam ne poma�e", ka�e jedna 70-godi�nja �ena koja bosa hoda kroz blatnjavu ulicu Adapazarija, nekih 100 kilometara jugoisto�no od Istanbula. "Sve �to imam su moja �ebad, a ona su mokra." Memhud Oguz, guverner te�ko postradale provincije Izmit, pozvao je preko televizije sve one �ije ku�e nisu pale da se u njih vrate. Mnogi �ive pod �atorima u strahu od novog zemljotresa, ali Oguz ka�e da su �atori potrebni onima koji su svoje domove izgubili. "U jednom kvartu, rekli su mi stru�njaci, ima 4800 stanova u dobrom stanju. To zna�i 4800 �atora manje", ka�e gradona�elnik. Me�utim, 1600 potresa registrovano je tokom proteke sedmice, od kojih su neki bili ja�ine pet stepeni Rihterove skale.
Ser�o Piazi, �ef evropskog ureda UN-a za koordinaciju humanitarne pomo�i u �enevi, ka�e da je Turska zatra�ila od Svetske organizacije pomo� u nabavci 45.000 vre�a za tela. Vlada se gr�evito trudi da izbri�e utisak kako se pokazala bespomo�nom pred katastrofom. Ponavlja kako je pripremila hiljade �atora i hotelskih soba pred dolazak ki�e. Ali, mnogi pre�iveli ili nisu znali za ovaj napor vlade ili su bili suvi�e iscrpljeni da bi do�li do skloni�ta. Ministar za javne radove, Koraj Ajdin, ka�e da sme�taj za izbeglice ne�e biti obezbe�en do kraja novembra - kada ledene ki�e padnu na severozapadnu Tursku. Turski Nacionalni savet za bezbednost procenio je u utorak da je vi�e od 200.000 ljudi ostalo bez doma. Brzo reagovanje na krizu sme�taja moglo bi da pomogne u sti�avanju ogor�enja javnosti prema vladi i vojsci za koju se mislilo da je jedina turska institucija sposobna da se ponese sa bilo kojom krizom. Ali, i poverenje u vojsku izbledelo je zbog sporog slanja vojnika u zone potresa. Vojska je otkazala �etvorodnevnu proslavu Dana pobede, koja je trebalo da po�ne u utorak u znak se�anja na izgon gr�ke vojske i drugih armija sa turskog tla 1922. Parade i druge prigodne sve�anosti su najve�e priredbe na kojima je vojska pokazivala svoju mo� i pridobijala po�tovanje naroda. Trenutno, vlada radi na novom, hitnom planu koji narod sigurno ne�e povoljno da primi. Re� je o uvo�enju dodatnih poreza na dobra kao �to su benzin, duvan i mobilni telefoni. Vlada �uri da po�ne sa ra��i��avanjem ru�evina, a ra��i��avanje zna�i kraj za one koji mo�da jo� pokazuju znak �ivota. Sada je najva�nije va�enje hiljada tela i spre�avanje izbijanja epidemija. Agencija Anatolija navodi da su tela koja izranjaju iz ru�evina crna i u stanju raspadanja. Mobili�e se i inostrana pomo� za besku�nike. Jedna holandska grupacija obe�ala je 30.000 monta�nih skloni�ta koja mogu da izdr�e i zemljotrese i zimsku hladno�u. Strana pomo� �e mozda olak�ati Turskoj ogroman napor ponovne izgradnje, ali �e i pogoditi neke zvani�nike koji insistiraju na tome da se zemlja mo�e sama izvu�i iz krize. Osman Durmus, ministar zdravstva, i dalje trvdi da strani lekari i lekovi nisu potrebni Turskoj. Miodrag Radovi� (BETA) |