| Meridijani |
Vreme broj 453, 11. septembar 1999. |
Njujork Predak sa Menhetna
Lobanju je, zajedno sa jo� gomilom drugih drangulija, poreklom iz Indonezije, doneo �ovek koji je navodno ra��i��avao posed jednog kolekcionara. Vlasnik radnje Henri Galiano nije ga video ni pre ni posle, ali u njegovom poslu to nije neobi�no. Galiano je lobanju uo�io naknadno, dok je pregledao gomilu kamenja, minerala i predmeta koji su pripadali uro�enicima. Lobanja je bila prekrivena pra�inom kako bi bila manje primetna, i imala je samo gornji deo, bez vilice i nosnih kostiju. Pre nego �to je otvorio radnju, Henri Galiano se bavio paleontologijom u obli�njem Ameri�kom muzeju. Iskoristio je priliku kada je njegov poznanik doktor Erik Delson prolazio pored radnje da ga pozove unutra i "poka�e mu ne�to interesantno". "Radi se o vrlo interesantnom primerku koji se razlikuje od svega �to smo do sada znali o Homo erektusu", ka�e doktor Delson. Lobanja je pripadala �oveku od dvadestak godina. Stru�njake je iznenadilo to da je njegov mozak veoma sli�an mozgu Homo-sapiensa, dodu�e znatno manjih dimenzija, ali sa neobi�no visokim �elom. Oblik lobanje otvorio je diskusiju o tome nije li se Homo-erektikus sa Indonezije mo�da razvijao u mnogo napredniju vrstu, ali nau�nici smatraju da je za takve zaklju�ke jo� uvek suvi�e rano. "Ne bi mogli da ka�emo da je ovaj momak bio sposoban da govori poput nas danas, ali je svakako imao potencijal za napredniju komunikaciju, �to do sada nismo videli kod Homo-erektusa", govori Daglas Bronfild sa Siti univerziteta. Prema mi�ljenju stru�njaka, ovakva lobanja bi na tr�i�tu mogla da dostigne cenu od �itavih pola miliona dolara, ali Henri Galiano ne �ali �to ju je poklonio muzeju. "Imam dobre odnose sa nau�nicima, i ti odnosi su mi va�niji od nekoliko dolara", ka�e Galiano. "Stvari poput ove lobanje, uostalom, ne bi smele da se na�u u privatnim kolekcijama ve� u odgovaraju�im institucijama njihove zemlje porekla." Va�ington Globalni pakao odlazi u raj "Najomrznutiji" (Mosthated) ima samo devetnaest godina, ali ono �to on ima da ka�e agenti FBI pa�ljivo slu�aju. On je jedan od osniva�a Globalnog Pakla, jedne od najpoznatijih svetskih hakerskih grupa, koja ima dvadesetak �lanova u Americi, Kanadi, Belgiji i jugoisto�noj Aziji. Grupa je postala predmet interesovanja FBI-a zbog nekoliko spektakularnih upada na dr�avne ra�unare. Prema tvrdnji Najomrznutijeg toga vi�e ne�e biti. "Od sada �emo se dr�ati zakona", izjavio je on. Njegov novi posao je konsultant za bezbednost kompjuterskih mre�a. Globalni Pakao funkcionisao je kao organizacija sa prili�no labavim pravilima. "Otprilike smo znali �ta se sme, a �ta se ne sme", govori jedan od �lanova. �lanovi grupe imaju izme�u 13 i 29 godina, a od njihovih biografija mogle bi se napisati �itave knjige. "Najomrznutiji", recimo, prihvatio se kompjutera kako bi se sklonio sa ulice, s obzirom na to da �ivi u prili�no "r�avom" kvartu, gde, po njegovim re�ima, "do dvadesete ili si mrtav, ili si u zatvoru". Prema sopstvenom priznanju, on je kao tinejd�er vi�e puta bio u sukobu sa zakonom, tako da je za njega ra�unar bio bekstvo od lo�e stvarnosti koja ga okru�uje. Imao je podr�ku od devojke, kao i od Valaha, jo� jednog �lana Globalnog Pakla, ina�e biv�eg Majkrosoftovog programera, koji mu je pomogao da se izbori sa drugom vrstom kriminala - hakerisanjem. "Valaha mi je predo�io da imam budu�nost izvan hakerisanja i pokazao mi da ima mnogo stvari koje mogu da radim legalno", pri�a "Najomrznutiji". Sli�no njemu, 17-godi�nji "egoubica" koristi ra�unar da se izbori sa drogom, porokom od koga se izvesno vreme le�io. Rade�i na ra�unaru on poku�ava sebi da doka�e da smisao �ivljenja postoji i bez droge. Iako je jedan od njihovih �lanova nedavno uhap�en zbog hakerisanja, �lanovi grupe ne smatraju da je ono �to oni rade obavezno kriminal. Prema njihovim re�ima, oni naj�e��e samo "skeniraju" mre�u i tra�e bezbedonosne rupe u sistemu. Kada ih na�u, alarmiraju sistem in�enjere, ali neretko bivaju ignorisani. �ak i od FBI-a, kojem su ponudili pomo� nakon �to su im izhakerisali kompjuter. Iako je ve�i deo grupe po�eo da shvata ozbiljnost situacije, nakon �to su im agenti pozvonili na vrata, pokupili opremu i pokrenuli istragu, neki od njih ne nameravaju da se predaju tek tako. Mnemonik, 26-godi�nji �lan grupe, tvrdi kako �e i dalje tu i tamo da "overi" poneki sistem. Njega posebno nerviraju kolege koje govore kako oni sve to rade kako bi ukazali na propuste u sistemu. "Kada u�e� u sistem, zna� da radi� ne�to protivzakonito", ka�e on. "To i jeste sva �ar, da je legalno niko to ne bi ni radio." Istanbul Pesnik kao zidar Istanbulska policija privela je na ispitivanje turskog gra�evinara koji je sagradio hiljade ku�a koje su se sru�ile pro�log meseca u zemljotresu. Veli Gocer je bio u bekstvu skoro tri nedelje i najzad je uhap�en ju�e u ku�i svog ro�aka. Otkad je Tursku pogodio zemljotres, u javnosti se dosta govorilo o njemu i ostalim ljudima koji su odgovorni za tragediju. Stru�njaci ka�u da je hiljade �ivota moglo biti po�te�eno samo da su ku�e i stanovi bili sagra�eni po gra�evinskim propisima. Izvestan broj ljudi je ve� uhap�en, ali gospodin Gocer je najvi�e zapao za oko javnosti. U telefonskom intervjuu datom pre svog hap�enja, prakti�no je priznao da se nije pridr�avao propisa - me�ao je pesak i beton. "Niko mi nikad nije rekao da to nije pravilno." Gocer je priznao da on u stvari nema dozvolu za rad, ali da mu vlasti nikad nisu ni tra�ile na uvid takav papir. "Ja sam pesnik, a ne gra�evinar", otkriva on. "Kriv sam i plati�u zbog toga, ali uop�te se ne ose�am krivim. �ao mi je, ali smrt tih ljudi nije moja krivica." Izgradnja 3000 ku�a u Jalovi, od kojih se oko 500 sru�ilo u zemljotresu, bila je njegova odgovornost. Stradalo je vi�e od 300 ljudi. |