Meridijani |
Vreme broj 456, 2. oktobar 1999. |
Peking Parada
Da bi održali obećanje i proslavu učinili spektakularnijom nego ikada, vlasti se na svaki način trude da odstrane mogućnost da stvari krenu nepredvidivim tokom, i da spreče da se na paradi čuju zahtevi opozicije. U tom smislu, kako javljaju kineske novine, angažovano je preko šest stotina hiljada penzionera koji patroliraju ulicama Pekinga i policiji prijavljuju sve "sumnjive pojave", naročito one koje se mogu dovesti u vezu sa versko-opozicionim pokretom Falun gong. Ovim nesvakidašnjim aktivistima i redarima vlasti su dodelile crvene trake, a njihovo prisustvo je vidljivo gotovo svuda. Još jedan znak mera predostrožnosti jeste i činjenica da je bivši kineski premijer i predsednik Komunističke partije Kine Žao Zi Jang u kućnom pritvoru. Ovaj bivši funkcioner u međuvremenu je postao zagovornik demokratskih promena u Kini i nedavno je premešten iz svog stana u centru u predgrađe Pekinga, a vlasti su strogo ograničile listu posetilaca bivšem komunističkom vođi. Ministar za javnu bezbednost opravdao je ove mere rečima: "Mnogim neprijateljskim elementima u zemlji i inostranstvu smeta ova proslava koja će biti istinski dan radosti." Svako ko nema prijavljen boravak u Pekingu odstranjen je iz grada ili upozoren da tog dana ne izlazi iz kuće. Proteklih nedelja policija vrši provere i kontrole na prilazima Pekingu, kao i na svim železničkim i autobuskim stanicama. One koji nemaju mesto boravka u Pekingu, ili koji ne mogu pružiti dovoljno jake razloge za posetu glavnom gradu, policija smesta vraća nazad. Paradu će prenositi televizija; građani Pekinga, osim onih pola miliona učesnika, moći će da prate paradu na ulicama. Na prilazima glavne maršrute biće postavljene barikade. Čak su i stanovnici zgrada duž glavne ulice upozoreni da ostanu u svojim kućama sa zatvorenim prozorima. Istočni Timor Odmazde Dok australijske trupe u sastavu mirovnih snaga UN-a hapse pripadnike naoružanih bandi u glavnom gradu Istočnog Timora, teror odmetnika ne prestaje. Ipak, mirovne snage ulivaju kakvu-takvu sigurnost, i izbeglice su počele da se vraćaju u glavni grad iz okolnih šuma i brda, nakon dvonedeljnog skrivanja od terora proindonežanske milicije. Pre dve nedelje, kada su objavljeni rezultati referenduma na kome se oko osamdeset odsto stanovništva izjasnilo za samoopredeljenje Istočnog Timora od Indonezije, širom ove bivše portugalske kolonije izbili su nemiri koji se po brutalnosti mogu meriti samo sa onim na Kosovu. Uprkos bojažljivim znacima normalizacije života u glavnom gradu, i prisustvu međunarodnih snaga, život je i dalje daleko od normalnog. Ulice su i dalje puste, a tišinu prekidaju česte pucnjave i sporadične eksplozije. Nesigurnost pojačava činjenica da su se pripadnici proindonežanskih snaga maskirali u gerilce. Svoje crne majice i crveno-bele trake oko glave zamenili su civilnom odećom, ili uniformama indonežanske vojske. "Više se ne zna ko je ko", žali se Žoze Riviero, izbeglica. I pripadnici mirovnih snaga UN-a slažu se u ovome: "Neko ko vas pozdravlja preko dana može vas noću zaklati." Uprkos tvrdnjama da čine sve da pomognu mirovnim snagama, indonežanska vojska podstiče teror i uliva nepoverenje građanima. Iako se većina povukla, strahuje se da će oko 4500 indonežanskih vojnika kojima je dozvoljen ostanak u Istočnom Timoru nastaviti sa nasiljem. Pri povlačenju, trupe pale kuće i imanja stanovnika I. Timora, ali i vladine zgrade. Na ulicama glavnog grada vojnici i naoružani preobučeni pripadnici milicije se svete. Žrtva ovakvih divljih osvetničkih napada bio je i tridesetogodišnji novinar "Fajnenšal tajmsa", na koga su pucali ljudi obučeni u uniforme indonežanske vojske. Novinar je pokušao da umakne sedeći na zadnjem sedištu motocikla, ali ga je naoružana banda stigla i ubila. Poljska Njeđalki Poljska se odnedavno može pohvaliti rasnom raznolikošću u redovima javnih ličnosti. Crnac Anaslet Kalondži, rođen u Zairu, izabran je na lokalnim izborima za gradonačelnika Njeđalkija, malog mesta koje se nalazi oko dvesta kilometara južno od Varšave. "Za mene tu nema ničeg čudnog. Ljudi me znaju godinama", izjavio je novinarima dok se par stotina stanovnika tiskalo ispred njegove kuće da bi mu čestitali. "Ipak, moram priznati da je poljska javnost bila prilično iznenađena", izjavio je Kalondži koji je u Poljsku emigrirao pre više od trideset godina. Poljske vlasti u poslednje vreme preduzimaju različite mere za suzbijanje šovinizma i rasnih predrasuda. Stoga su donete razne izmene zakona o strancima, kojima se emigrantima i azilantima garantuju veća prava. Mediji su se takođe uključili u borbu protiv rasizma, oštro osuđujući sporadične fizičke napade i pretnje azilantima ili emigrantima. Uprkos tome što u Poljskoj gotovo i nema etničkih manjina, rasizam i šovinizam su rasprostranjeni i imaju dugu tradiciju. Zbog činjenice da se priliv emigranata sa azijskog i afričkog kontinenta stalno povećava (na primer, već sada ima više od 40.000 registrovanih Azijaca), vladine i nevladine organizacije sve češće pokreću javne debate u kojima se svaki oblik etničke ili rasne netrpeljivosti oštro osuđuje. |