| Politika |
Vreme broj 466, 11. decembar 1999. |
Vukova odbrana Sokolov let Sokolska dru�tva nekada su se pre svega bavila gimnastikom. Da li Srpski pokret obnove koristi ovo ime za svoju novu paravojnu formaciju
DUH I TELO: U istom saop�tenju SPO je obe�ao da �e u�initi sve da zemlja iza�e iz krize mirnim putem, ali i da �e tako�e u�initi sve da se "organizovanom dr�avnom terorizmu... stane na put". Kako to misli da izvede? U ponedeljak 6. decembra u dnevnoj �tampi je objavljena vest da se u dopisu pod oznakom "hitno", upu�enom iz Predsedni�tva na adrese okru�nih odbora stranke, zahteva osnivanje Sokola SPO-a. Re�eno je da �e u roku od dve nedelje biti odr�ane skup�tine na kojima �e od pripadnika Sokola SPO-a formirati Srpski pokret odbrane od dr�avnog terorizma. Svaki odbor obavezan je da za 20 dana dostavi centrali spisak sokola i pripadnika Srpskog pokreta odbrane. Dan kasnije, portparol SPO-a Ivan Kova�evi� potvrdio je na konferenciji za novinare vest da stranka osniva Srpski pokret odbrane, ali i demantovao tvrdnju da je Predsedni�tvo tra�ilo hitno formiranje sokolskih organizacija: "To je u�injeno pre godinu dana." Sokole je definisao kao "operativne grupe mladih ljudi spremnih da u najkra�e vreme izvr�e propagandne akcije, da upoznaju gra�ane sa programom SPO-a, kao i da kontroli�u izbore", dodav�i da svaki op�tinski odbor ima sokolsku organizaciju pod svojom komandom. Nekako je izbegao da razjasni koliko sokola ima, da li �e se i kako uklju�iti u Srpski pokret odbrane, da li �e biti naoru�ani... "Samom re�ju odbrana sve je re�eno", bilo je najvi�e �to se od njega dalo izvu�i. Dra�kovi�ev savetnik Ognjen Pribi�evi� poku�ao je da "malo o`ladi" izjavom da sokoli nisu paravojna formacija SPO-a ve� "organizacija koja �e okupljati mlade", sve u najboljoj tradiciji srpskog naroda. Jo� je objasnio da je "formiranje ovakve organizacije u okviru aktivnosti na�e stranke i srpskog naroda", da su joj "prve aktivnosti sportske, koje ja�aju telo i duh", da joj je zadatak "da pripremi odbore za budu�e izbore", da se bavi humanitarnim radom i da poma�e "starijim ljudima koji su takore�i nepokretni" da do�u do bira�kih mesta. SOKOLSKI STATUT: "Za sokole SPO-a prvi put �ujem", ka�e za "Vreme" Pavle Vra�ari�, �lan rukovodstva Sokola Srbije i glavni i odgovorni urednik periodi�nog lista "Oko sokolovo". "Obnavljaju�i sokolsku organizaciju, mi smo je definisali kao op�tenarodnu, nestrana�ku i nevladinu dobrovoljnu organizaciju gra�ana �iji je zadatak da obavlja svestrano telesno, zdravstveno, moralno i rodoljubivo vaspitanje omladine i odraslih. Nismo politi�ka niti strana�ka organizacija. Otvoreni smo za sve gra�ane, bez obzira na uzrast, rasu, veroispovest, pol, zanimanje ili politi�ko opredeljenje, pod uslovom da svoja politi�ka uverenja ne name�u drugim �lanovima."
Srpski pokret obnove ve� je imao svoju paravojnu formaciju - Srpsku gardu. Njen finansijer i jedan od vo�a Branislav Mati� Beli iz zasede je ubijen avgusta 1991. godine ispred svoje ku�e na Vo�dovcu. Ubistvo do danas nije rasvetljeno. Ne�to kasnije, komandant Srpske garde �or�e Bo�ovi� Gi�ka poginuo je na rati�tu kraj Gospi�a, od metka koji je, kako se pri�a, stigao "s prijateljske strane". I Gi�ka i Beli bili su dobri poznavaoci zatvorskih enterijera, obojica su svojevremeno obavljali "odre�ene radnje" za Slu�bu, obojica su prvo bili za Slobu, a posle za Vuka. Na �elu Srpske garde Gi�ku je nasledio Branislav Lainovi�, posle njega dolazi Zvonko Osmajli�, ali se ova paravojska ubrzo gasi, koliko zbog strana�kog zaokreta ka gra�anskoj opciji, toliko i zbog �injenice da nije privukla ba� mnogo zainteresovanih: leta 1991. godine, u vreme najve�e euforije i medijske pompe, svi dobrovoljci stali su u dva autobusa. Kao �to je poznato, po�etkom oktobra na Ibarskoj magistrali gine Zvonko Osmajli�, a SPO izgleda ponovo razmi�lja o strana�koj vojsci. Ovoga puta pod naizgled bezazlenom firmom sokolskog pokreta. Za razliku od ostalih demokratskih opozicionih stranaka, SPO se od svog osnivanja trudi da re�imu poka�e mi�i�e, ali bez mnogo uspeha. Dra�kovi�eve pristalice redovno su, dodu�e, �enlu�ile po Ravnoj gori, ali su svi oni za koje je procenjeno da bi mogli da budu realna (�itaj: naoru�ana i motivisana) pretnja vlastima - gubili glave. Osim �elnika Srpske garde, u mafija�kim obra�unima poslednjih godina izginuli su gotovo svi vi�eniji kriminalci okupljeni u "vo�dova�kom klanu" bliskom SPO-u. Batinanjem Danice i Vuka Dra�kovi�a juna 1993. godine re�im im je uputio jasno upozorenje, koje je sve donedavno bilo ozbiljno shvatano. PRIBLI�AVANJE: Za sada se ne zna da li je najja�a opoziciona stranka poku�ala da svoje kratkotrajno u�e��e u vladaju�oj koaliciji na saveznom nivou iskoristi za pribli�avanje vojsci, policiji i dr�avnoj bezbednosti. Te�ko je verovati da nisu probali. Ako jesu, �ini se da im nije vredelo. Dva dana pre "saobra�ajke" kod Lazarevca, uhap�en je Vladimir Nikoli�, direktor marketinga Direkcije za gradsko gra�evinsko zemlji�te. Na toj funkciji proveo je jedva nekoliko nedelja, a naknadno se saznalo da je do samo pre nekoliko meseci radio u policiji, mo�da �ak i u SDB-u. Do danas je u zatvoru, a protiv njega je pokrenuta istraga zbog odavanja dr�avne tajne u sticaju sa odavanjem slu�bene tajne i za neovla��eno no�enje oru�ja. Uhap�en je i "estradni udba�", sada privatni detektiv Bo�a Spasi�, i to posle gostovanja u emisiji Studija B posve�enoj doga�aju na Ibarskoj magistrali. U pritvoru ga dr�e zbog "�irenja la�nih vesti", odnosno zbog pripovedanja o likvidacijama koje je Slu�ba izvodila po belom svetu. �ovek o tome pri�a godinama, ali ga hapse ba� sad. Ono �to privla�i pa�nju jeste �injenica da SPO u svojim saop�tenjima mnogo vi�e pominje Spasi�ev nego Nikoli�ev slu�aj, mada je ovaj drugi zanimljiviji: �ovek radi u SDB-u, gubi ili napu�ta posao, dolazi u Direkciju za gra�evinsko zemlji�te, brzo biva uhap�en, a odmah posle toga njegov direktor Veselin Bo�kovi� gubi �ivot u sumnjivom udesu. Umesto da se malo posveti njemu, SPO osniva (ili afirmi�e, svejedno) svoj misteriozni sokolski pokret. Ne�to je tu nejasno. SPO je, ina�e, protiv dvojice funkcionera SDB-a podneo krivi�nu prijavu i zahtev za sprovo�enje istrage Okru�nom sudu u Beogradu. Slobodan Nenadovi�, predsednik Odbora za pravosu�e Narodne skup�tine Srbije, zakazao je za sredu 8. decembra sednicu na �ijem je dnevnom redu trebalo da bude kontrola rada Slu�be dr�avne bezbednosti. Kvoruma nije bilo, pa je sednica odlo�ena do daljnjeg. Narednog vikenda Srpski pokret obnove odlu�i�e o svojim budu�im potezima. Pri�a o sokolima i o Srpskom pokretu odbrane pomalo deluje kao pla�enje me�ke re�etom, ali - nju ipak ne bi trebalo �a�kati. Uro� Komlenovi� |
Istorija sokoljenja Sokolski pokret nastao je u 1862. godine u Pragu. Po�to mu je dosadilo da u svom gimnasti�kom dru�tvu slu�a komande na nema�kom usred Praga, dr Miroslav Tir� osniva pra�ko dru�tvo za gimnastiku i ve�banje. Jedan od stare�ina dru�tva dr Emanuel Toner bio je ne samo ljubitelj ve� i prevodilac srpskih narodnih pesama. Njegov predlog da dru�ina uzme ime Sokol jednoglasno je prihva�en. Pro�iriv�i delovanje sa sporta na kulturu i prosvetu, sokolska udru�enja ubrzo su se pokazala kao �uvari slovenskog nacionalnog duha i brana germanizaciji. Brzo su se �irila, �ak i u krajnjim zabitima "ka und ka" carevine naseljenim slovenskim �ivljem: u Lajbahu je Ju�ni sokol osnovan ve� 1863. godine, u Agramu dru�tvo radi od 1874. godine... Be� i Pe�ta mrko su gledali na Sokole i povremeno ih zabranjivali. Godine 1882. dr Vladan �or�evi� procenjuje da nezavisna i me�unarodno priznata, ali malena i ranjiva Kraljevina Srbija treba na sve na�ine da oja�a svoju vojsku. Beogradsko gimnasti�ko dru�tvo zami�ljeno je kao neka vrsta neobavezne predvojni�ke obuke: momci su "ve�tbali mi�ice" (uz obavezno ma�evanje i "borenje"), navikavali se na komande i na duh zajedni�tva i u�ili da "ljube svoj rod". Po uzoru na �e�ku bra�u, ovda�nje gimnasti�ko dru�tvo 1891. godine uzima ime Soko. Stvaranje Jugoslavije dalo je podstrek pokretu koji je i ranije �irio ideje ujedinjenja, jugoslovenstva i narodnog jedinstva. �estojanuarska diktatura odrazila se i na sokole: ukinute su "plemenske sokolske organizacije" u Jugoslovenskom sokolskom savezu, Zakonom o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije organizacija je prakti�no podr�avljena, a Kraljevska vlada donosi deklaraciju u kojoj veli da "razvijanje Sokola u �irokoj masi narodnoj, gde on ima i svoju kulturno-prosvetnu misao, postaje deo programa dr�avne politike koja se bez zastoja ima sprovesti". U godinama diktature broj sokolskih organizacija se uve�ava, dr�e se predavanja, u �kole se uvodi predmet "telesnog vaspitanja po sokolskom sistemu", mre�a biblioteka radi punom parom, snimaju se dokumentarni filmovi, izdaju novine, igraju pozori�ne predstave (naro�ito lutkarske), svira, peva, organizuju sletovi i priredbe... Odustajanjem od politike integralnog jugoslovenstva, dr�ava ne samo da okre�e glavu od sokolskih organizacija, ve� ih, zbog toga �to nisu odustale od svojih izvornih principa, �ak i proganja. Uprkos svemu, procenjuje se da je uo�i Drugog svetskog rata u zemlji delovalo izme�u 160.000 i 220.000 �lanova Sokola. Njihova ne ba� zanemarljiva imovina posle rata je prvo stavljena na raspolaganje narodnooslobodila�kim odborima, a posle 1952. godine Savezu dru�tava za telesno vaspitanje "Partizan". Soko je obnovljen 1992. godine. |