| Politika |
Vreme broj 466, 11. decembar 1999. |
Afera pauk Francuska veza Advokate niko ne obave�tava o toku isle�ivanja njihovih klijenata, zvani�no o tome ni�ta ne zna ni istra�ni sudija, ali zato znaju "Politika" i "Ekspres"
Advokati Jugoslava Petru�i�a, Milorada Pelemi�a i drugova izdali su u petak saop�tenje u kojem tvrde da im je onemogu�en kontakt sa branjenicima od kada se pojavila mogu�nost pro�irenja istrage "zbog poku�aja pripremanja atentata" na predsednika Milo�evi�a. "Imamo podatke da se na�i klijenti svakodnevno izvode iz prostorija Okru�nog zatvora da bi ih ispitivali policijskih organa", ka�u advokati Nikola Nikoli�, Goran Foli�, Dragan Desnica, Slobodan Batri�evi� i Veselin Cerovi�. Oni tvrde da se osumnji�eni od dana pritvaranja nalaze u samicama i da ni rodbina ne mo�e da ih poseti. "Sve to govori da policijski organi tek sada prikupljaju dokaze i podatke za eventualnu odgovornost okrivljenih", ka�u advokati u saop�tenju, napominju�i da je taj posao morao biti obavljen pre podno�enja krivi�ne prijave. SASLU�ANJE U "POLITICI": Advokatima nije poznato da je svakodnevno ispitivanje osumnji�enih od strane slu�be Dr�avne bezbednosti naredio Miodrag Paunovi�, nadle�ni istra�ni sudija. "On se trudi da nam pomogne, ali su stvari o�igledno izmakle i njegovoj kontroli", stoji u saop�tenju. Advokate niko ne obave�tava o toku isle�ivanja njihovih klijenata, zvani�no o tome ni�ta ne zna ni istra�ni sudija, ali zato znaju "Politika" i "Ekspres". Od Mati�eve konferencije za �tampu "Politika" svakodnevno posve�uje po jednu stranu aferi "Pauk", redovno donose�i detalje sa saslu�anja koje obavlja SDB. Tako 2. decembra pi�e da je Jugoslav Petru�i� "prilikom saslu�anja otkrio niz podataka vezanih za svoj anga�man u francuskoj slu�bi bezbednosti (DST), kao i za prljave poslove ove slu�be u Evropi i Africi". �to se ti�e optu�bi iznetih u predlogu Okru�nog javnog tu�ila�tva u Beogradu za pokretanje istrage protiv petorice osumnji�enih, "Politika" pi�e da su gde god su se pojavili pripadnici "Balkan ekspresa", paravojne formacije koju su navodno organizovali osumnji�eni, padale bombe. To su, ka�e "Politika" navode�i i dva konkretna primera, uo�ili borci na tim polo�ajima. Utvr�eno je da su osumnji�eni imali GPS ure�aj za satelitsku orijentaciju, dve skremblovane radio stanice "Kenvud" i satelitski telefon. Beogradski dnevnik detaljno opisuje kako su za vreme bombardovanja osumnji�eni iznu�ivali otkup od po 20.000 nema�kih maraka za petoricu Albanaca, od kojih su dvojicu ubili. List tvrdi da se zna i ko je za akcije "Pauka" donosio novac iz Pariza na jugoslovensko-ma�arsku granicu, kao i ko je donosio novac �lanovima grupe direktno u Beograd. Ali, izgleda da i "Politiku" i onoga ko je snabdeva informacijima vi�e zanimaju pla�eni�ki anga�man uhap�enih u Zairu, 1997. godine na strani Mobutua i poslovi DST-a koji nemaju veze sa Srbijom i SRJ, u koje je bio uklju�en Petru�i�. "Politika" pi�e da je cilj zairskog aran�mana bio da se "omogu�i prodaja oru�ja sa ovih prostora dalekoj afri�koj zemlji", uz obavezni procenat akterima posla. "Petorica osumnji�enih za �pijuna�u bili su neposredni akteri ovog posla, �ije �e posledice verovatno uznemiriti i pojedine krugove u Jugoslaviji koji su, iz raznih razloga, ume�ani u tu avanturu", ka�e "Politika". Pariski "Liberasion" tvrdi da se Jugoslav Petru�i�, zajedno sa predstavnikom posredni�ke firme "Geolink", krajem 1996. sreo sa generalom Mom�ilom Peri�i�em, tada�njim na�elnikom General�taba VJ. List pi�e da je na tom sastanku postignut dogovor da se omogu�i anga�ovanje jugoslovenskih pla�enika u Zairu, pod uslovom da njihov poslodavac kupi i jugoslovensko oru�je. Sam Mom�ilo Peri�i� je jo� 30. novembra rekao da je �itava afera inscenirana od strane vlasti i to za unutra�nje potrebe. ZA�TO FRANCUZI: Ipak, "Politika", prate�i u potpunosti liniju koju je svojom konferencijom za �tampu zacrtao Goran Mati� i potpomognuta privilegovanim pristupom informacijama SDB-a, pre svega te�i da kompromituje Francusku. O tome govori jedan od naslova: "Francuski obave�tajci sara�ivali sa osobama sa spiska Ha�kog tribunala." Ponovo se otkrivaju svi gafovi francuskih obave�tajnih slu�bi u poslednjih 30 godina i opisuju ubistva muslimanskih ekstremista za ra�un Francuske. Za�to se, kako ka�e "Figaro", "re�im u Beogradu okomio na Francusku"? Na ovo pitanje niko nema odgovor. "Mond" podvla�i da je Francuska u o�ima zapadnih saveznika uvek bila "crna ovca, osumnji�ena da �eli da po�tedi srpski re�im", navode�i da je Francuska nedavno predlo�ila da se ubla�e sankcije Jugoslaviji. Zbog �ega je onda odjednom postala najve�i neprijatelj Beograda? "Ne�to se promenilo u domenu francusko-srpskih odnosa, ali jo� se ne zna �ta", konstatuje pariski dnevnik. Po oceni "Monda", teze o �elji Beograda da Francusku primora da povu�e Bernara Ku�nera sa Kosova ili da izrazi nezadovoljstvo �to Pariz sve �e��e poziva na razgovor protivnike Slobodana Milo�evi�a nisu dovoljne da se objasni nagli zaokret srpske politike prema Francuskoj. Teza "Liberasiona" da jugoslovenski re�im �eli da poru�i francuskoj vladi kako bi joj bilo bolje da ne insistira na optu�bama za ratne zlo�ine da ne bi sebe inkriminisala samo na prvi pogled deluje uverljivije. Javna ucena Beograda naterala bi Pariz da se od Milo�evi�evog re�ima �to odlu�nije distancira. Nedoumicu dalje uve�ava �injenica da Beograd poku�ava da kompromituje Francusku ba� kad su njene nesuglasice sa ameri�kim saveznicima oko niza ekonomskih i vojnih pitanja upadljivije nego ikad. Tako gledano, pitanje glasi: za�to je Goran Mati� stao na stranu Sjedinjenih Ameri�kih Dr�ava? Zoran B. Nikoli� |
| prethodni sadr�aj naredni |