| Mozaik |
Vreme broj 470, 8. januar 2000. |
Jugoslavija Bi�e penzija i dvehiljadite Iako je savezna vlada na sednici od 16. decembra objavila da je "problem 2000" kod svih bitnih sistema i u saveznim ustanovama re�en, bilo je mnogo onih koji su bili vi�e nego sumnji�avi
"Sve pripreme koje su izvr�ene na velikim sistemima, pre svega Elektroprivrede Srbije, u elektranama i na sistemima za prenos energije, dale su dobre rezultate i sve je besprekorno funkcionisalo. Isto tako su u telekomunikacionim sistemima izvr�ene pripreme i nabavljena je odre�ena oprema, preprogramirani su aplikativni programi, izvr�ena je implementacija, testiranje i tek onda je sve po�elo normalno da funkcioni�e. Tako�e i u sistemu platnog prometa. Da to nije ura�eno, prosto re�eno, mi ne bismo imali platni promet", rekao nam je gospodin Markovi�. Naro�ito dramati�no bilo je u sistemu telekomunikacija gde se ogor�ena borba vodila do poslednjeg trenutka, ne u pogledu preno�enja poruka (telefoniranja) ve� u sistemu naplate. Problem je prevazi�en bukvalno u poslednjim danima decembra 1999, tako da �e prelaz u 2000. biti miran, ne�e biti �okantnih ra�una, izuzev za one koji su preterali pozivaju�i rodbinu i prijatelje po svetu. Jugoslavija je imala vrlo respektabilno mesto u svetu kada je informatika u pitanju, ali smo u poslednjih deset godina posustali, naro�ito zbog sankcija i rata. Ipak, na�i informati�ari su bili aktivno uklju�eni u re�avanje "problema 2000", i tu saradnja sa kolegama iz inostranstva nije prekidana. Sa pripremama se krenulo na vreme, a Nikola Markovi� je poslednje tri godine koristio svaku priliku da na ovaj problem upozori one koji bi mogli od njega da imaju �tete. "Pri�e o tome da je to naduvana buba �ista su improvizacija, a mi, znate, �ivimo u vreme kada ima previ�e takvih improvizacija", ka�e gospodin Markovi�. On dalje probleme o�ekuje kod izvesnog broja malih i srednjih preduze�a koja nisu unapredila svoje sisteme, naj�e��e zbog neobave�tenosti. Neki su, naime, i pored sve medijske halabuke za problem saznali tek 31. decembra. "Javilo mi se nekoliko malih firmi, pro�itali su u novinama tekst i na� broj telefona ovde u Zavodu i rekli mi da su isprobali svoje ra�unare i da oni ne prihvataju datum. Rekao sam im da je sada kasno da bilo �ta rade, sem da prebace podatke na diskete i tako ih barem sa�uvaju", ka�e gospodin Markovi� za "Vreme". Prema procenama na�ih stru�njaka od pre nekih godinu dana, za prevazila�enje "problema 2000" u Jugoslaviji je bilo potrebno ulo�iti nekih 400 miliona dolara. Niko ne zna koliko je para potro�eno, ali gospodin Markovi� sumnja da se moglo ulo�iti vi�e od 50 miliona dolara, s obzirom na okolnosti. I to samo za novu opremu, ne ra�unaju�i rad programera na ispravljanju gre�aka. �to se same proslave Nove godine u Zavodu ti�e, ona je po�ela tek oko petnaest do jedan, 1. januara, nakon �to je telefonski provereno funkcionisanje svih bitnih punktova. "Tek tada smo mogli da otvaramo �ampanjac", ka�e gospodin Markovi�, ne skrivaju�i osmeh. Prema njegovoj proceni, te ve�eri je na svojim radnim mestima de�uralo stotinak najboljih jugoslovenskih informati�ara. Iako su infrastrukturni sistemi u redu, prave provere u privredi tek predstoje u drugoj polovini januara, kada kona�no iza�emo iz sezone praznika (Bo�i�, Srpska nova godina), i to ako prorade ra�unari po firmama i bankama. Prvi "milenijumski" ra�uni za januar sti�i �e nam tek po�etkom februara, a zahvataju i famozni prelaz iz 1999. u 2000. �to se ti�e penzija, gospodin Nikola Markovi� nas je uverio da njih "milenijumska buba" ne�e niti jesti, niti zadr�avati. Z.S. |