| Politika |
Vreme broj 471, 15. januar 2000. |
Kru�evac: U potrazi za "osama" Nema vi�e Obili�a Zanimljivo je da za prevratnike u Kru�evcu niko "nije �uo", dok oni koji su se, uz napore, prisetili nekoga od njih vele da to ne mo�e biti ni "muva" a kamoli "osa"
Zanimljivo je da za prevratnike u Kru�evcu niko "nije �uo", dok oni koji su se, uz napore, prisetili nekoga od njih vele da to ne mo�e biti ni "muva" a kamoli "osa". Pojedinci su, ka�u, ne�to "ratovali" po Bosni, niko ne mo�e da ka�e da su bili i na Kosovu. Milutin Pavlovi� je "identifikovan" kao biv�i policajac "�etvrtko". On i jo� neki bili su radikalni Srbi �e�eljevih vidika. Poznavaoci prilika dr�e da je mogu�e da su se "atentatori" malo zaneli, zaboravili da u ime srpstva vi�e nije sve dozvoljeno. Nesre�nici na koje se primilo ono �ime su kljukani. No za dr�avu, kad to zatreba, svaka "muva" - pa i ovo naivno lupetanje marginalaca, u �emu bar Srbija ne oskudeva - ima da bude "osa". MILO�EVI� U "TOPU": Nedelja, tre�i dan Bo�i�a. Prostran gradski trg, Spomenik kosovskim junacima, 'ladno, a na sve strane "Rubin". Javno preduze�e Radio televizija Kru�evac na petom spratu zgrade sindikata. Dva radio programa, televizija, revija "Pobeda", o "Osi" ni�ta. U bo�i�noj reviji Milutin Mrkonji� obi�ao graditelje mosta na Rasini, "svim herojima obnove po�eleo sre�nu Novu godinu". Napolju svuda "Rubin", a 'ladno, prostorije SPO-a zaklju�ane. U kafani "Top", u centru, drveni top u izlogu, uramljeni Milo�evi� na glavnom zidu. Razgovaramo sa momkom koji se u Kru�evcu isti�e u otporu, i vlasti i opoziciji. Za pritvorene Kru�evljane, uhap�ene 17. decembra, ka�e da ih niko ne zna, ni u opoziciji, ni u nevladinim organizacijama, nisu prime�eni ni u pro�lomajskim protestima rezervista koji su napustili Kosovo. O najnovijem kosovskom iskustvu Kru�evljana ka�e da je sve po�elo kad su po�eli da sti�u mrtva�ki sanduci. Pred op�tinom se okupile majke, rasterane, onda se na trgu okupilo 5000 ljudi, lokalna i velika televizija javile da je to podr�ka Slobodanu Milo�evi�u. Slede�eg dana do�lo duplo vi�e ljudi sa "kamenicama podr�ke", rezervisti na Kosovu saznali za doga�aje i krenuli ku�i. General Pavkovi� prvo blokirao povratak, pa obe�ao da nikome ne�e faliti dlaka. Posle takvog obe�anja usledila blokada grada, 'vatanje rezervista, su�enja, povratak u jedinice... Dok razgovaramo prilazi nam �ef sale - od �anka �uo o �emu je re� - upozorava da se ne mo�e tako govoriti o �rtvama... Napolju 'ladno. Crkva Svetog �or�a u centru ne zove se Svetog Jovana Krstitelja, kako je u vojnoj optu�nici imenovana crkva u kojoj su �lanovi "Ose", uz ritual, polo�ili zakletvu. Na spomeniku pored crkve grafit "�ivi otpor". Prostorije SPO-a jo� zaklju�ane. U opozicionom kafi�u opozicija, niko �uo za "Ose", nema ih u evidenciji, ali, zna se, to re�im opet uteruje strah, proizvodi neprijatelje. Saznali su da su pojedinci, koji se pominju, iz okolnih sela, Makre�ane, �titari, Klupci...Vi�e ne znaju. Znaju i da su neki Kru�evljani, koji su bili u vezi, naro�ito dok su Srbi branili svoja ognji�ta, sa optu�enima privo�eni u Beograd kao svedoci. Navodno, sve bilo korektno. Ni�ta vi�e. KLASI� NA MOSTU: Taksistu u centru pitamo za put do Makre�ana. Za ovoliku opasnost nikad �uo, ne �ita novine, naro�ito dr�avne. Pokazujemo mu nedr�avne. Vidi navedene i godine optu�enih, ka�e, nemogu�e da nije tako. To je to, za sebe �e. Onda �e o situaciji, jeste Kru�evac ekonomski jak, ali mnoge uznemirilo Kosovo, narod ogor�en, nezadovoljan, socijalisti �e ostati na vlasti jedino na silu. Pa �e konkretno, svakakva �uda su mogu�a, vidi, onaj general Pavkovi� mnogo na televiziji, vi�e treba da bude vojnik a manje politi�ar. A opet, ka�e, nije siguran da je na� �ovek sposoban za to, za neke akcije, nema vi�e Obili�a. Nema, ka�e, i odmahuje glavom. Kre�emo ka obilaznici za autoput. Na Rasini se obnavlja o�te�en most. Nedelja, dizalice, most kao ogromna svadbarska �atra - za�tita od svakog nevremena da bi heroji obnove ispunili rokove. Stajemo da opet pitamo za Makre�ane. Na usluzi vitalan i �etvrtast pedesetogodi�njak. Zna, obja�njava. Zna jo�, da �uje imena. Radovan �ur�evi�, pa to je njegov klasi�, zajedno i�li u osnovnu �kolu, on oti�'o u vazduhoplovnu, Radovan u Vojnotehni�ku u Zagreb. Bio u slu�bi, sad u penziji, pa Radovan, podoficir, tu iz Makre�ana. Zna on za "Osu", nije znao za Radovana, ko bi rek'o, mo�da je mog'o da u�estvuje ali da organizuje, �isto sumnja. Ko bi rek'o, mo�da se prevario... A za Radovana garantuje, iz Makre�ana, njegov klasi�. Posle nekoliko kilometara desno skretanje za Makre�ane. Selo ima ulice. Obilazi nas stariji me�tanin na to�ku, na njemu sve sivomaslinasto. �ur�evi�a ima iza transformatora, dr�e i prodavnicu u selu, za toga ne zna. Prodavnicu otvara starija povezana �ena. Oni su �ur�evi�i, ima ih vi�e, ba� su se pitali, ali taj �ovek nije iz njihovu familiju. Pitali se da nije od njihovih, nije, ka�e, �ivota mi. A familija se �udi kako je to moglo da bide, i za�to. Poludeo narod, to �e biti, vele, ne valja, ne valja, a ako ne� da radi� nema�, ako o� ima�, to ti je. Ona je Ru�ica �ur�evi�, u njihovu familiju to nema, nema nijedan �ovek, mo�da ima u drugo selo, u Makre�ane nema... Na izlazu iz sela prodavac benzina, krupan, �ut i masan. Mrmlja ime i prezime, pa prezime i ime �oveka za koga se raspitujemo. Ne bi znao, predsednik mesne zajednice je �ur�evi�, ali, nije taj, ima i vojno lice u penziji, druga�ije se preziva... U povratku, pred Gornjim Milanovcem, svra�amo u kafanu. Sala komotna, na zidu uramljena Ceca Ra�natovi�, gazdarica obja�njava da sin igra u Obili�u pa se slik'o sa predsednicom. Svra�a i �eljko, poverava se. Ali to je ve� druga pri�a iz srpske knjige. Dragan Todorovi� |