Meridijani

Vreme broj 472, 22. januar 2000.

Jerusalim

Prekid

Mirovni pregovori izme�u Sirije i Izraela, koji je trebalo da se odr�e u Va�ingtonu, odgo�eni su i njihov nastavak je neizvestan. Pregovori su inicirani nakon �etvorogodi�nje pauze. Izraelski zvani�nici ne �ele da otkriju razloge ovog iznenadnog prekida u pregovorima ali, kako tvrde zapadni diplomatski izvori, njihov nastavak mo�e se o�ekivati ubrzo. Sirijski predstavnik izjavio je agenciji Rojter da su uspostavljeni kontakti sa izraelskim partnerima i da je u toku dogovor o datumu nastavka pregovora. "Mislimo da bi nova runda pregovora treblo zaista da pru�i konkretne rezultate, a ne da se zavr�i samo na proceduralnim pitanjima", dodao je sirijski diplomata. Sirijski ministar spoljnih poslova Faruk al �ara i izraelski premijer Barak na�elno su se tokom druge runde pregovora po�etkom januara bili dogovorili da se tre�a runda odr�i krajem ovog meseca, ali je jedan sirijski zvani�nik izrazio sumnju da postoji �ansa da tako i bude. Ovaj izvor je dodao da je Sirija nezadovoljna napretkom koji se ti�e vra�anja pod sirijsku kontrolu Golanske visoravni, koju su Izraelci zauzeli tokom rata 1967. Pregovore sa Sirijom dodatno usporava �orsokak u koji su zapali pregovori izme�u Baraka i palestinskog lidera Arafata. Pride, u tr�nom centru u gradu Hadera na severu Izraela eksplodirala je bomba i ranila �esnaest osoba. Premijer Barak je povodom nesre�e izjavio da je namera napada�a da osujete mirovni proces i izrazio strahovanje da �e uslediti vi�e tragi�nih incidenata: "Pred nama su kriti�ni meseci, koje �e teroristi - bilo da su iz Libana, Hezbolaha, Damaska, Irana, Judeje ili Gaze - iskoristiti."

Pnom Pen

Pukovnik

Pukovnik �uk Rin, poznati komandant Crvenih Kmera koji su ubili gotovo dva miliona Kambod�ana tokom sedamdesetih, uhap�en je na jugu Kambod�e pod sumnjom da je odgovoran za smrt trojice turista, dr�avljana Australije, Francuske i Velike Britanije 1994. Pukovnik Rin se ina�e priklju�io Armiji Kambod�e, i prvi je uhap�enik koji je prebegao na suprotnu stranu. Hap�enje se odigralo uo�i zaklju�enja pregovora izme�u Kambod�e i Ujedinjenih nacija o osnivanju tribunala koji bi sudio Crvenim Kmerima za genocid. Nejasno je u kojoj je meri pukovnik Rin bio ume�an u planiranje i sprovo�enje genocida, ali njegovo hap�enje jasna je poruka kambod�anske vlade me�unarodnoj zajednici o spremnosti da se odgovorni za zlo�in privedu pred lice pravde. Premijer kambod�e Hun Sen telefonirao je ambasadorima Francuske, Velike Britanije i Australije da ih obavesti o Rinovom hap�enju. �ef vojne policije general Sao Soka potvrdio je da je Rin uha�en i da se nalazi u zatvoru u Pnom Penu. Protiv �uka Rina podignuta je optu�nica u junu da je ume�an u ubistvo turista Australijanca Dejvida Vilsona, Britanca Marka Slejtera i Francuza �an Mi�el Brakea, od kojih nijedan nije imao vi�e od trideset godina. Njih su pripadnici gerile Crvenih Kmera najpre oteli pri napadu na voz u julu 1994. �uk Rin je priznao da je predvodio napad, dok je njegov nadre�eni Nuon Paet, uhap�en i osu�en na do�ivotnu robiju 1998, optu�io Rina da je naredio njihovu likvidaciju nakon neuspelog poku�aja iznu�ivanja otkupnine za taoce. Njihova tela prona�ena su u biv�em vojnom logoru kojim je �uk komandovao. Analiti�ari shvataju da �e mnoge vo�e koje su prebegle u redove nove vlasti a koji su odgovorni za polja smrti biti po�te�eni su�enja. Sem Bit, jedan od vo�a Crvenih Kmera na jugozapadu zemlje, stavio se na raspolaganje Vojsci Kambod�e 1997, nakon �ega je unapre�en u �in generala.

Vestport

Pismo

A. E. Ho�ner, dugogodi�nji prijatelj i biograf �uvenog ameri�kog pisca Ernesta Hemingveja, prijavio je policiji kra�u pisma koje mu je Hemingvej napisao 1953. godine. Ho�ner, ina�e autor biogra?je velikog pisca "Papa Hemingvej", prijavio je slu�aj policiji u Vestportu u Konektikatu, javlja Rojter. Policijski inspektor ka�e da je Ho�ner posumnjao da je pismo ukradeno jo� u avgustu pro�le godine, ali nije �eleo da otkrije razloge za�to je �ekao nekoliko meseci pre nego �to �e slu�aj prijaviti policiji, a sam Ho�ner odbija da razgovara sa novinarima. Pismo pisano rukom procenjeno je na oko 5000 dolara, rekao je policijski inspektor Marks, ali nije umeo da ka�e ni�ta o samoj sadr�ini pisma. Pretpostavlja se da je pismo ve� prodato naru�iocu kra�e. "Za sada ne mo�emo da identi?kujemo ni kradljivca ni kupca pisma", dodao je Marks. Ho�ner se ina�e spremao da Kongresnoj biblioteci pokloni odre�eni broj pisama koja mu je Hemingvej li�no upu�ivao pred kraj �ivota, i raspremaju�i svoju arhivu otkrio je nestanak pisma. Njih dvojica su se upoznali 1948, kada je Ho�ner otputovao na Kubu da zamoli Hemingveja da za �asopis "Kosmopoliten" napi�e svoju viziju budu�nosti knji�evnosti. Ho�ner je autor i nekoliko adaptacija Hemingvejevih pri�a za televiziju, kao i za roman "Za kim zvona zvone".

prethodni sadr�aj naredni

Up_Arrow.gif (883 bytes)