Jerusalim
Prekid
Mirovni pregovori izme�u Sirije
i Izraela, koji je trebalo da se odr�e u Va�ingtonu, odgo�eni su i njihov nastavak je
neizvestan. Pregovori su inicirani nakon �etvorogodi�nje pauze. Izraelski zvani�nici ne
�ele da otkriju razloge ovog iznenadnog prekida u pregovorima ali, kako tvrde zapadni
diplomatski izvori, njihov nastavak mo�e se o�ekivati ubrzo. Sirijski predstavnik
izjavio je agenciji Rojter da su uspostavljeni kontakti sa izraelskim partnerima i da je u
toku dogovor o datumu nastavka pregovora. "Mislimo da bi nova runda pregovora treblo
zaista da pru�i konkretne rezultate, a ne da se zavr�i samo na proceduralnim
pitanjima", dodao je sirijski diplomata. Sirijski ministar spoljnih poslova Faruk al
�ara i izraelski premijer Barak na�elno su se tokom druge runde pregovora po�etkom
januara bili dogovorili da se tre�a runda odr�i krajem ovog meseca, ali je jedan
sirijski zvani�nik izrazio sumnju da postoji �ansa da tako i bude. Ovaj izvor je dodao
da je Sirija nezadovoljna napretkom koji se ti�e vra�anja pod sirijsku kontrolu Golanske
visoravni, koju su Izraelci zauzeli tokom rata 1967. Pregovore sa Sirijom dodatno usporava
�orsokak u koji su zapali pregovori izme�u Baraka i palestinskog lidera Arafata. Pride,
u tr�nom centru u gradu Hadera na severu Izraela eksplodirala je bomba i ranila �esnaest
osoba. Premijer Barak je povodom nesre�e izjavio da je namera napada�a da osujete
mirovni proces i izrazio strahovanje da �e uslediti vi�e tragi�nih incidenata:
"Pred nama su kriti�ni meseci, koje �e teroristi - bilo da su iz Libana,
Hezbolaha, Damaska, Irana, Judeje ili Gaze - iskoristiti."
Pnom Pen
Pukovnik
Pukovnik �uk Rin, poznati
komandant Crvenih Kmera koji su ubili gotovo dva miliona Kambod�ana tokom sedamdesetih,
uhap�en je na jugu Kambod�e pod sumnjom da je odgovoran za smrt trojice turista,
dr�avljana Australije, Francuske i Velike Britanije 1994. Pukovnik Rin se ina�e
priklju�io Armiji Kambod�e, i prvi je uhap�enik koji je prebegao na suprotnu stranu.
Hap�enje se odigralo uo�i zaklju�enja pregovora izme�u Kambod�e i Ujedinjenih nacija
o osnivanju tribunala koji bi sudio Crvenim Kmerima za genocid. Nejasno je u kojoj je meri
pukovnik Rin bio ume�an u planiranje i sprovo�enje genocida, ali njegovo hap�enje jasna
je poruka kambod�anske vlade me�unarodnoj zajednici o spremnosti da se odgovorni za
zlo�in privedu pred lice pravde. Premijer kambod�e Hun Sen telefonirao je ambasadorima
Francuske, Velike Britanije i Australije da ih obavesti o Rinovom hap�enju. �ef vojne
policije general Sao Soka potvrdio je da je Rin uha�en i da se nalazi u zatvoru u Pnom
Penu. Protiv �uka Rina podignuta je optu�nica u junu da je ume�an u ubistvo turista
Australijanca Dejvida Vilsona, Britanca Marka Slejtera i Francuza �an Mi�el Brakea, od
kojih nijedan nije imao vi�e od trideset godina. Njih su pripadnici gerile Crvenih Kmera
najpre oteli pri napadu na voz u julu 1994. �uk Rin je priznao da je predvodio napad, dok
je njegov nadre�eni Nuon Paet, uhap�en i osu�en na do�ivotnu robiju 1998, optu�io
Rina da je naredio njihovu likvidaciju nakon neuspelog poku�aja iznu�ivanja otkupnine za
taoce. Njihova tela prona�ena su u biv�em vojnom logoru kojim je �uk komandovao.
Analiti�ari shvataju da �e mnoge vo�e koje su prebegle u redove nove vlasti a koji su
odgovorni za polja smrti biti po�te�eni su�enja. Sem Bit, jedan od vo�a Crvenih Kmera
na jugozapadu zemlje, stavio se na raspolaganje Vojsci Kambod�e 1997, nakon �ega je
unapre�en u �in generala.
Vestport
Pismo
A. E. Ho�ner, dugogodi�nji
prijatelj i biograf �uvenog ameri�kog pisca Ernesta Hemingveja, prijavio je policiji
kra�u pisma koje mu je Hemingvej napisao 1953. godine. Ho�ner, ina�e autor biogra?je
velikog pisca "Papa Hemingvej", prijavio je slu�aj policiji u Vestportu u
Konektikatu, javlja Rojter. Policijski inspektor ka�e da je Ho�ner posumnjao da je pismo
ukradeno jo� u avgustu pro�le godine, ali nije �eleo da otkrije razloge za�to je
�ekao nekoliko meseci pre nego �to �e slu�aj prijaviti policiji, a sam Ho�ner odbija
da razgovara sa novinarima. Pismo pisano rukom procenjeno je na oko 5000 dolara, rekao je
policijski inspektor Marks, ali nije umeo da ka�e ni�ta o samoj sadr�ini pisma.
Pretpostavlja se da je pismo ve� prodato naru�iocu kra�e. "Za sada ne mo�emo da
identi?kujemo ni kradljivca ni kupca pisma", dodao je Marks. Ho�ner se ina�e
spremao da Kongresnoj biblioteci pokloni odre�eni broj pisama koja mu je Hemingvej li�no
upu�ivao pred kraj �ivota, i raspremaju�i svoju arhivu otkrio je nestanak pisma. Njih
dvojica su se upoznali 1948, kada je Ho�ner otputovao na Kubu da zamoli Hemingveja da za
�asopis "Kosmopoliten" napi�e svoju viziju budu�nosti knji�evnosti. Ho�ner
je autor i nekoliko adaptacija Hemingvejevih pri�a za televiziju, kao i za roman "Za
kim zvona zvone".