| Polemike |
Vreme broj 473, 29. januar 2000. |
Odgovor Petru Andri�u Klijentela i strah U "Vremenu" br. 472 Petar Andri� kritikuje moju analizu objavljenu u "Vremenu" br. 470, u kojoj tvrdim kako se opoziciji vi�e isplati da �eka redovne izbore nego da insistira na vanrednim. Jedna od mojih podteza, kojima podupirem ovu klju�nu tezu, jeste da je Srbija jo� uvek jedna pretpoliti�ka zajednica u kojoj klju�nu ulogu igra manipulisanje simbolima i mitovima, a ne interes baziran na logici sredstvo-cilj, te da u takvom okru�enju izbore mo�e da dobije samo Milo�evi�. Andri� tvrdi kako je moja teza o Srbiji kao pretpoliti�koj zajednici manjkava jer ne ostavlja dovoljno prostora perspektivi prelaska u politi�ku zajednicu. On ustanovljava ukupno tri mogu�a izlaska iz pretpoliti�ke u politi�ku zajednicu: a) spolja�nom silom (pretpostavljam da je Andri� mislio na stranu vojnu intervenciju); b) prevrat unutar same pretpoliti�ke zajednice; c) evolucionarni prelazak u politi�ku zajednicu. Od svih ovih mogu�nosti, Andri� smatra kako je ba� ova tre�a, koju ja zagovaram, neostvariva - budu�i da uslovi za taj prelazak (pretpostavka da ne�e biti nove spoljne intervencije; rata sa Crnom Gorom; upada VJ na Kosovo; i izazivanja nereda u Vojvodini i Sand�aku) "vi�e li�i na spisak lepih �elja nego na kondicionale jedne realne analize". Iako Andri� ovim ne dokazuje da je prelazak iz pretpoliti�ke u politi�ku zajednicu u Srbiji nemogu� u na�elu, prihvatam kritiku da je teza sporna s obzirom na postoje�e okolnosti. Budu�i da u mom tekstu koji Andri� kritikuje nisam izneo razloge koji su me naveli da tvrdim kako su ove pretpostavke realne, red je da to u�inim sada. Povratak VJ na Kosovo bez odobrenja NATO-a bi zna�io novi rat sa NATO-om u kome Alijansa vi�e ne bi imala nikakvog razloga da ne poku�a da okupira celu Srbiju i pokuca Milo�evi�u li�no na vrata. Srpska vojna intervencija u Crnoj Gori povla�i za sobom jo� jednu ograni�enu intervenciju NATO-a. Milo�evi� ne mo�e da rizikuje jo� jedan ograni�eni rat sa NATO-om i ve� sada stvara sebi odstupnicu iz problemati�ne situacije secesije Crne Gore. (Vidi njegov intervju u "Politici" od 31. decembra 1999.) Tvrditi da Milo�evi� mo�e tako lako da izazove nerede u Vojvodini i Sand�aku zna�ilo bi tvrditi da politi�ki program Ma�ara i Muslimana ve� sada podrazumeva isto �to je podrazumevao program Slovenaca i Hrvata 1991. godine: spremnost na oru�anu pobunu protiv Milo�evi�eve vlade i nasilnu secesiju od Srbije. To jo� nije slu�aj. Iz svega ne dolazi, me�utim, da Milo�evi� ne�e verbalno poku�avati da raspiruje ove probleme i da iskori��ava njihov potencijal za sukobe. Sve �to tvrdim jeste da �e vremenom ljudi uvideti da ovi sukobi i nemaju nikakvu realnu osnovu zbog toga �to se ne�e mo�i realizovati do kraja kao u slu�aju sa Slovenijom, Hrvatskom, Bosnom i Kosovom. Andri� ima jo� argumenata kojima direktno poku�ava da obori moju tezu o Srbiji kao pretpoliti�koj zajednici, tvrde�i kako Milo�evi�ev sistem ne po�iva na zloupotrebi politi�kog diskursa ve� na "piramidalnoj strukturi sistema na osnovu koje on rukovodi spoljnom politikom, ispla�uje bud�etske korisnike, dodeljuje sinekure, delove vlasti i korumpira (ili ucenjuje) opoziciju". Ova Andri�eva re�enica pokazuje da je on makar intuitivno upoznat sa teorijom sultanizma koju je u tranzitolo�ku literaturu uveo Huan Linz sredinom 70-ih a koja je svoju kulminaciju do�ivela knjigom Linza i �ehabija Sultanistic Regimes iz 1998. godine. Prema toj teoriji dolazi da sultanizam ima usku socijalnu bazu, a ideolo�ki elementi koji u totalitarnim re�imima slu�e za kontrolu masa ne igraju veliku ulogu u obja�njavanju reprodukcije mo�i re�ima. Me�utim, iz teorije sultanizma tako�e dolazi kako budu�i sultanisti�ki vladari u pravilu dolaze na vlast uz podr�ku �irokih narodnih masa. Kako re�im postaje vi�e i vi�e sultanisti�ki, on gubi narodnu podr�ku i sve vi�e se orijenti�e na kombinaciju nagrada klijenteli i zapla�ivanja gra�ana. Milo�evi� je organizovanjem spletki i intriga unutar onda�njih struktura mo�i do�ao na mesto predsednika Saveza Komunista Srbije 1987, a Srbijom zavladao tek nakon serije mitinga 1988/9. pod nazivom "jogurt-revolucija". Budu�i da su 10 godina nakon te revolucije iznevereni skoro svi njeni ideali, meni ostaje da zaklju�im kako je Andri�eva tvrdnja da je "pogre�no tvrditi da je Milo�evi� do�ao na vlast manipulisanjem nacionalnim ose�anjima", najbla�e re�eno, tvrdnja nekoga ko je neupu�en u srpsku politiku. Du�an Pavlovi� |