Govorite li crnogorski
Rukopis politike
Matica crnogorska poziva Crnogorce da nazovu jezik svojim imenom. "Neka ideja umre tamo i gdje se rodila", ka�e Mato Pi�urica, jedan od autora va�e�eg pravopisa srpskog jezika
"Crna Gora i Crnogorci
imaju pravo da svoj maternji jezik nazovu crnogorskim imenom, i to treba da postane deo
dr�avne politike", ka�e se izme�u ostalog u saop�tenju Matice crnogorske povodom
Me�unarodnog dana maternjeg jezika, 21. februara. Matica je tim povodom pozvala
institucije nauke, obrazovanja, informisanja i sve druge �inioce kulture da se
organizovano bave maternjim jezikom kao najsigurnijim �uvarom duhovnog suvereniteta
naroda, aktuelizuju�i svoj poznati stav za osamostaljenje crnogorskog jezika.
LINGVISTI�KO UPORI�TE: "Ideju o crnogorskom jeziku pokrenuo sam 1968. godine, kada se razvio cijeli pokret", ka�e za "Vreme" Vojislav Nik�evi�, profesor Filozofskog fakulteta u Nik�i�u, �lan Matice crnogorske i predsednik Odbora za jezik i knji�evnost Crnogorskog PEN-a. Prema Nik�evi�evim re�ima, pre njegovog istupanja povremeno su izno�ena pojedina�na mi�ljenja o samostalnom crnogorskom jeziku. U vreme maspoka objavljivao je tekstove sa tom idejom u hrvatskim listovima, a kasnije se ova problematika prenela u Crnu Goru. Osnivanjem Matice crnogorske po�etkom devedesetih ideja dobija institucionalnog zastupnika.
Ideja o crnogorskom jeziku nije crnogorska ve� musolinijevska i bakari�evska, tvrdi Branislav Brbori�, sekretar Odbora za standardizaciju srpskog jezika. On isti�e da se crnogorskog jezika prvo setio Musolini, pa Vladimir Bakari� '71, kada je lansirao ideju o bosanskom i crnogorskom jeziku. "Svi smo znali da Crnogorci govore srpski. Me�utim, pokazuje se da oni govore crnogorski", podse�a Brbori� na Bakari�eve re�i. Akademik Milka Ivi�, predsednik Odbora, nije �elela da komentari�e tvrdnje o postojanju crnogorskog jezika. Samo nam je kratko rekla da za to ne postoji lingvisti�ko upori�te, te da nije re� o lingvisti�kom ve� o politi�kom pitanju. Isto misle i brojni lingvisti, koji o ovome ili nisu hteli da govore, ili su to �inili nerado. "Razgovorom o tim kvazitemama svesno u�estvujemo i dajemo legitimnost ne�emu �to nema veze ni sa naukom, ni sa logikom, a ponekad mi se �ini ni sa zdravom pame�u", smatra Slobodan Remeti�, direktor Instituta za srpski jezik i �lan Odbora za standardizaciju.
Vojislav Nik�evi� odbacuje, s druge strane, tvrdnje da je ideja o crnogorskom jeziku u funkciji bilo kakve politike. Postoje dva pristupa �tokavskom dijasistemu, obja�njava Nik�evi�. Po tradicionalnoj, vukovsko-beli�evskoj koncepciji genetskog pristupa, dijasistem je srpski, tj. srpskohrvatski. Novi, sociolingvisti�ki pristup, koji osim jezi�kog sistema uva�ava i ostale jezi�ke i nacionalne odrednice, polazi od predstave da je �tokavski dijasistem zajedni�ki Crnogorcima, Srbima, Hrvatima, Bo�njacima, i da svako ima pravo da svoj "deo" naziva svojim narodnim i nacionalnim imenom, u skladu sa etni�kim, dr�avnim, kulturolo�kim i drugim odre�enjima. Ne radi se, dakle, o sistemski razli�itim jezicima ve� o "sociolingvisti�kim jezicima" � srpkom, hrvatskom, bo�nja�kom, pa tako i � crnogorskom . U takvom odnosu su i jezici poput �e�kog i slova�kog, holandskog i flamanskog, makedonskog i bugarskog. Nik�evi� se, tako�e, poziva i na Deklaraciju Svetskog PEN centra prema kojoj, kako ka�e, tamo gde postoji narodna postoji i jezi�ka zajednica.
STANDARDIZACIJA: Drago �upi�, predstavnik CANU u Odboru za standardizaciju srpskog jezika i biv�i dugogodi�nji direktor Instituta za srpski jezik, podse�a da se u Crnoj Gori oduvek govorio i pisao srpski jezik. On smatra da se ne mo�e govoriti o koherentnom jezi�kom izrazu koji se razlikuje od drugih u srpskom jeziku, te da nema razloga da se taj jezik preimenuje u crnogorski. "Razlika izme�u knji�evnog jezika u Crnoj Gori i u Srbiji samo je u razli�itim vrijednostima starog glasa jat: u Crnoj Gori to je ijekavska a u Srbiji ekavska (ijekavska vrijednost je i u Republici Srpskoj i svuda zapadno od Drine gdje govore Srbi, �ak i sva Zapadna Srbija, na nivou i dijalekta ima ijekavski izraz). Na nivou dijalekta postoje razlike, ali ne izme�u Srbije i Crne Gore, nego izme�u govora i govornih tipova. U standardnom jezi�kom izrazu u Crnoj Gori nema nijedne osobine koja se ne bi na�la u drugim izrazima srpskoga jezika".
Mato Pi�urica, profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, jedan od autora va�e�eg pravopisa srpskoga jezika i �lan Odbora za standardizaciju, u razgovoru za na� list ka�e da je nekada iskreno sa�aljevao ljude koji su u proma�enu ideju � postojanje crnogorskog jezika � utro�ili grdnu energiju, gotovo ceo �ivot. "Budu�i da sam �vrsto vjerovao da je ta ideja bez izgleda, jer protiv nje govore i istorija, i struka, i paralele s normalnim svijetom, i zdrava pamet � mislio sam da nije mudro baviti se njenim 'raskrinkavanjem'. Ni�ta me nije u me�uvremenu ubijedilo da bi sada trebalo postupiti druk�ije. Neka ideja umre tamo gdje se i rodila, neka 'utrne' sama od sebe", bio je kratak Pi�urica.
U saop�tenju Matice crnogorske tako�e stoji da, vi�e od sto godina unitarna lingvistika, kao produ�ena ruka asimilatorske politike, nastoji da proglasi onaj deo koji �ini nacionalnu diferencijaciju specifi�nu za dijalektizam i provincijalizam. "Besmisleno je tra�iti utemeljenje za tezu o crnogorskom jeziku u knji�evnoj ba�tini, jer ono ne postoji, a �to se narodnih govora ti�e to je jo� klizaviji teren", ka�e Slobodan Remeti�, koji se prvenstveno bavi dijalektologijom.
Drago �upi� se pita �ta bi bilo kad bi Amerikanci, Australijanci ili Novozelan�ani svoj engleski jezik nazvali po svojim dr�avama, ili Austrijanci nema�ki, ili Argentinci �panski, ili Brazilci portugalski, itd.? "Dobilo bi se mno�tvo naziva za isti jezik, tj. za iste jezike, a to je nepotrebno i lingvisti�ki neopravdano. Jezici su stabilne dru�tvene kategorije i ne mogu se imenovati kako je kome volja i kad mu je volja", zaklju�uje �upi�. Slu�benu upotrebu engleskog jezika u mnogim zemljama, Nik�evi� tuma�i kao ostatak kolonijalizma i tvrdi da kod Ju�nih Slovena toga nema, ve� da je svaki jezik autohton. On procenjuje da bi bez sopstvenog pravopisa i jezi�ke za�tite crnogorski jezik neminovno podlegao pred mnogo mo�nijom srpskom kulturom i izdava�kom delatno��u. Ako bi ostali zajedno sa Srbijom, za dvadeset godina mi bismo govorili ekavski � predvi�a Vojislav Nik�evi�.
Re� po rije�, tek, "rat za n-ti jezik i pravopis" o�igledno jo� nije zavr�en. I pored Be�kog, Novosadskog i svih drugih razgovora i dogovora na koje su stavljani potpisi Vuka Stefanovi�a Karad�i�a, �ure Dani�i�a, Ivana Ma�urani�a, Ive Andri�a, Aleksandra Beli�a..., "rata" o�igledno nikad dosta. Dodu�e, za razliku od tada�njeg, popri�te nije srpski ve� crnogorski jezik i pravopis. Novo vreme � novi dani�i�i.
Violeta Arseni�
