Politika

Vreme broj 481, 25. mart 2000.

BBC o ratu

Moral van kontrole

Kroz svedo�enja glavnih aktera intervencije u Jugoslaviji u dvo�asovnoj specijalnoj emisiji o pripremi, toku i epilogu bombardovanja otkrivene klju�ne obmane i gre�ke Zapada

"Moralna borba: NATO u ratu" naziv je dvo�asovne emisije BBC2 nedavno emitovane povodom godi�njice po�etka bombardovanja Jugoslavije. To je mo�da prva emisija naj�uvenije evropske televizije koja pokazuje neke od klju�nih obmana i gre�aka zapadne alijanse.

Pred rat i tokom njega, svi se jo� se�amo, Zapad je govorio samo o moralu. "Bio sam vrlo ponosan �to sam radio to �to sam radio. Rat ne iz sopstvenog interesa, ve� zbog uzvi�enog ideala", ka�e na po�etku emisije kapetan ameri�ke avijacije Pet Mekenzi, koji je 24. marta 1999. uve�e bacio prve bombe na Jugoslaviju.

"To je pri�a o odva�nom eksperimentu uskla�ivanja vojne mo�i sa moralnim ciljem, o tome kako se taj eksperiment opasno izmakao kontroli i kako su, na kraju, visoki ideali i�li ruku pod ruku sa osvetom", rekao je autor emisije Alan Litl, otvaraju�i pri�u o pripremi, vo�enju i epilogu dvoipomese�ne intervencije NATO-a.

KVOTA MRTVIH: Novinar ka�e da U�K - "nastao iz o�aja brutalno tla�enog naroda �iji je miran otpor do�iveo neuspeh" - sada dr�i bi� na Kosovu. "Tamo sada vlada bezakonje direktno izraslo iz na�ina osloba�anja Kosova", ocenjuje Litl.

Veton Suroi, politi�ki lider kosovskih Albanaca, govori: "Postoji poruka koja se �alje kosovskim Albancima � ako ho�ete da privu�ete me�unarodnu pa�nju, morate se za nju boriti... Treba da koristite nasilje da ostvarite svoje ciljeve." I Ha�imu Ta�iju i drugima bilo je jasno da �e to podrazumevati masovne civilne �rtve. "�to je vi�e civila ubijeno, ve�e su bile �anse za me�unarodnu intervenciju, i U�K je to naravno razumeo", rekao je Dugi Gorani, pregovara� iz Rambujea, preciziraju�i: "Bio je jedan strani diplomata koji mi je jednom rekao: "Vidi, dok ne pre�ete kvotu od pet hiljada mrtvih, ne�ete imati nikog stalno prisutnog iz me�unarodne diplomatije."

Proizlazi da su Milo�evi�eve oru�ane snage u toj stvari sasvim i�le na ruku ciljevima U�K-a. Povodom brutalnih ubistava u Prekazu marta 1998, general Neboj�a Pavkovi� je rekao: "U tom selu bila je standardna policijska operacija. Ne znam sve detalje. Znam da je uklju�ivala akciju hap�enja notornog kriminalca... I da je bila uspe�no izvedena. Ne se�am se drugih detalja". "A ovo su detalji kojih ne �eli da se seti", prokomentarisao je Litl: "Ubijena su 53 �lana porodice Ja�ari. �ta su zasede U�K-a u pore�enju s tim?"

ISPLATILO SE: Ameri�ki dr�avni sekretar Medlin Olbrajt sastala se �etiri dana posle tog doga�aja s ministrima spoljnih poslova savezni�kih zemalja u Lankaster hausu u Londonu, i saop�tila da ne mogu ponoviti gre�ke iz Bosne, gde je bilo mnogo pri�e a nikakve akcije. "Verovatno sam mojim kolegama delovala prili�no o�tro. Ali, odlu�ila sam da se isplati", rekla je Olbrajtova.

"Zajedni�ko neprijateljstvo prema Milo�evi�u u�inilo je gerilske bande iz senke i najmo�nije nacije sveta saveznicima", konstatuje Litl.

U jesen 1998, Ri�ard Holbruk je ubedio Milo�evi�a � uz pomo� general-potpukovnika Majkla �orta � (vidi okvir) da pusti 2000 me�unarodnih verifikatora na Kosovo. Predvodio ih je Vilijem Voker, koga je, prema Holbrukovom svedo�enju, izabrala li�no Medlin Olbrajt. Trebalo je da to bude nezavisno me�unarodno telo. Me�utim, kako ka�e kapetan Roland Kit iz tada�nje Kosovske verifikacione misije: "Ambasador Voker nije samo radio za OEBS. On je bio deo ameri�ke diplomatske politike koja je ozloglasila Slobodana Milo�evi�a, demonizovala srpsku vlast i, uop�te, pru�ala diplomatsku podr�ku vo�stvu U�K-a".

Milo�evi� je, u skladu sa sporazumom s Holbrukom, povukao snage sa Kosova. Njihova mesta su, me�utim, momentalno zauzele jedinice U�K-a. Srpska strana je, prema pri�anju general-majora D�ona Drevjenkijevi�a iz KVM-a, pitala � mo�ete li da isterate U�K iz rovova u kojima smo mi bili do pre mesec dana? Nisu mogli. Sporazum nije ni�ta tra�io od U�K-a. Prema poverljivim zabele�kama sa Saveta Severnoatlantskog pakta, do kojih je Litl do�ao, o U�K-u se tada govorilo kao o "glavnom inicijatoru nasilja". Me�utim, na Litlovo pitanje � koliko je daleko trebalo U�K da ide da bi ugrozio me�unarodnu podr�ku - D�ejms Rubin, pomo�nik ameri�kog dr�avnog sekretara odgovara � ne znam, ali o�ito dotle nisu stigli.

Usledio je Ra�ak (vidi okvir) i zaklju�ak Medlin Olbrajt da je to trenutak da se "ukrcaju evropski saveznici", a zatim i konferencija u Rambujeu u januaru 1999.

"O�igledno je da smo javno morali da objasnimo da tra�imo sporazum, ali smo privatno znali da su male �anse da ga Srbi prihvate", priznao je Litlu D�ejms Rubin, pomo�nik ameri�kog dr�avnog sekretara, dodav�i da je za njih prihvatljiv ishod bio i da u�ine "jasnim to koja je strana uzrok problema i koju bi stranu NATO trebalo da brani a kojoj strani da se suprotstavi, �to je zna�ilo da se kosovski Albanci saglase, a da se Srbi ne saglase sa paketom". Trajalo je tri nedelje, ali je �efica ameri�ke diplomatije kona�no dobila �ta je htela.

Rat je u tom trenutku ve� bio izvestan. Neboj�a Pavkovi� pri�a da je 24. marta oko sedam ujutro primio anonimni telefonski poziv: "Glas je rekao da moram da spre�im napad na moju zemlju, da �e ovo biti gore od Iraka." General je spustio slu�alicu.

Ameri�ki predsednik Bil Klinton i drugi govorili su da je cilj da se "spre�i jo� krvavija ofanziva protiv nevinih civila na Kosovu". General Henri �elton, �ef zdru�enog ameri�kog general�taba, govorio je da se to bombardovanjem sigurno ne�e posti�i. Nisu ostvareni ni drugi ciljevi. Prema Litlu, prvi cilj bio je da se uni�te srpski protivvazdu�ni polo�aji, "I to je trebalo da traje svega tri dana. U stvari, nije nikad ostvareno."

SVA�E: U Va�ingtonu, gnev se okretao prema dr�avnom sekretaru: 'Medlinin rat' odjednom vi�e nije izgledao tako dobro. Po�eli su i sukobi me�u saveznicima. Amerikanci su znali da �e za prelazak na "tre�u fazu" � bombardovanje Beograda � te�ko dobiti saglasnost svih saveznika. Problem je izbegnut tako �to saglasnost Severnoatlantskog saveta nije ni tra�ena. Odluku su doneli generalni sekretar NATO-a i njegov prvi vojni savetnik.

Francuzi su pobesneli. Od tada, posadili su generala sa dve zvezdice pored Klarka da mu neprestano gleda preko ramena �ta planira. Kad je general �ort hteo da bombarduje most na kojem su "Srbi igrali da poka�u svoj prkos", Francuz je preneo poruku svoje vlade: "Nemojte to ni da tra�ite".

Posle bombardovanja RTS-a sukobi su se produbili. �ort je bio krajnje nezadovoljan: "Ako dozvolimo da ovaj kasapin, ubica i diktator porazi najmo�niji Savez na zemljinoj kugli zato �to nemamo stomaka za kolateralnu �tetu i nemamo stomaka za nenamerni gubitak �ivota civila, onda �emo prestati da postojimo kao Savez", izjavio je general. Ipak, posle bombardovanja kineske ambasade dogovorena je zona od pet milja oko Beograda koja ne�e biti ga�ana.

Sva�e su, me�utim, nastavljene. Francuski ministar spoljnih poslova Iber Vedrin rekao je Litlu da su Amerikanci vodili zasebnu ameri�ku operaciju: "Koristili su nacionalne snage, sa nacionalnim mehanizmom dono�enja odluka kojima je komandovano iz SAD, i evropski saveznici nisu znali za te druge akcije." Vesli Klark: "To nije ta�no." Za�to bi Vedrin onda to rekao, pitao je Litl. "Ne�u da �pekuli�em o njegovim motivima", odgovorio je Klark. A onda su Britanci po�eli da tra�e ulazak kopnenih trupa NATO-a. Amerikanci su im rekli da prestanu.

Kona�no, znaju�i da Milo�evi� veruje obave�tajnim strukturama vi�e nego zvani�noj politici, Rusi i Nemci su zajedno doveli neupadljivog �vedskog finansijera po imenu Peter Kastenfelt na brifing sa snagama bezbednosti u Moskvi, automobil ruske tajne slu�be dovezao ga je do granice sa Jugoslavijom, gde su ga �ekala jugoslovenska kola. �etiri dana je Kastenfelt dr�ao tajne sastanke sa Milo�evi�em, sa su�tinskom porukom - prekinite rat odmah, jer vam Rusi ne�e pomo�i. Ne�to kasnije, tako i bi.

Roksanda Nin�i�

"Idite se provozajte"

Litl: Stotine hiljada Albanaca je be�alo. Sa dolaskom jesenje hladno�e (jesen 1998, na�a prim.), suo�avali su se sa smr�u od gladi i zaraza. Te slike prelomile su me�unarodno javno mnjenje. NATO je rekao Milo�evi�u da povu�e svoje snage u kasarne. Po prvi put su to propratili pretnjom bombardovanjem. Ri�ard Holbruk je oti�ao u Beograd da li�no uru�i tu pretnju.

Ri�ard Holbruk: Imali smo avione napunjene gorivom na pistama u Italiji. Izabrali smo ciljeve. Zdru�eni general�tab poslao me je, na moj zahtev, u drugi deo pregovara�kih napora. General �ort, pravi komandant koji �e bombardovati� Milo�evi� pre toga nikad nije upoznao generala...

General-potpukovnik Majk �ort, komandant zajedni�kih vazduhoplovnih snaga:

...Jer ako me navedete da zapo�nem kampanju bombardovanja, va�a zemlja nikad vi�e ne�e biti onakva kakvu je vidite danas. I u stvari, trebalo bi sad da prekinemo pregovore, i Vi bi trebalo da se provozate kroz Beograd, zato �to takav kakav je danas vi�e nikad ne�e biti. I stvarno sam u to verovao.

Litl: Milo�evi� se saglasio sa momentalnim prekidom vatre. Saglasio se da pusti me�unarodne posmatra�e na Kosovo i da ograni�i broj trupa�

Obmane Vilijema Vokera

Litl: Sad (jesen 1998, na�a prim.) kad se podr�ka SAD U�K-u jedva i prikrivala, Milo�evi� je vratio vojsku u akciju �i��enja U�K-a iz Podujeva. Kobni put ka ratu sa NATO-om bio je otvoren. U�K je nastavio da �vercuje oru�je planinskim prelazima preko Albanije. Albanski civili bili su prisiljeni na saradnju. Pre zore 15. decembra upali su u dobro pripremljenu srpsku zasedu. Mnogi su pobegli nazad u Albaniju. Ali, 31 Albanac je ubijen. Kasnije istog tog dana razbijeno je ono �to je preostalo od etni�ke koegzistencije u obli�njem gradu Pe�. Grupa maskiranih, naoru�anih mu�karaca u kapulja�ama dovezla se do kafi�a koji je bio popularan me�u mladim Srbima.

Lazar Obradovi�: Vrata su se otvorila i �uli smo vatru iz automata�

Litl: Lazarov sin Ivan, tinejd�er, bio je u kafi�u. Bio je pametan �kolarac koji je obe�avao, bio je najbolji u razredu.

Lazar Obradovi�: To je bilo stra�no videti. Poku�ali smo da pomognemo onima koji su jo� davali znake �ivota. Svuda je bilo krvi. Ivan nije imao �ansi. Sedeo je ba� pored vrata. Bio je prvi koga su pogodili.

Otac Miljko Kori�anin, parohijski sve�tenik iz Pe�i: Situacija u Pe�i postala je nepodno�ljiva. Srbi nisu mogli da smisle Albance jer su ubili �estoro dece. A Albanci nisu mogli da smisle Srbe. Niko nije znao �ta �e se slede�e desiti.

Litl: Voker (Vilijem, �ef Verifikacione misije OEBS-a, na�a prim.) u jednakoj je meri osudio zasedu na granici i ubistvo u kafi�u.

Vilijem Voker, �ef kosovske Verifikacione misije: To je zaista ponovo izgledalo kao "tante za bup". Ovo u Pe�i se desilo zato �to su u U�K-u �uli da su njihovi ljudi ubijeni na granici.

Pitanje: Postoji ogromna razlika, zar ne, izme�u ljudi ubijenih u legitimnoj vojnoj razmeni vatre i grupe nepoznatih u maskama koji ulaze u kafi� i ubijaju neke tinejd�ere?

Odgovor: Mislim da je poenta �to u stvari nismo znali �ta se desilo u Pe�i. Da, vlast je govorila da su gangsteri U�K-a u�li i pucali u kafi�u. Kad ne znate �ta se dogodilo, mnogo je te�e da se nekako izjasnite.

Litl: Voker je mesec dana kasnije na spektakularan na�in prekr�io to pravilo. S potpunom sigurno��u izjasnio se o masakru koji se dogodio ovde, u selu Ra�ak. �ak i sad, posle vi�e od godinu dana, va�na pitanja o tome �ta se ovde dogodilo nemaju odgovor. Ovo je pri�a o masakru, o na�inu njegovog politi�kog iskori��avanja, o tome kako je podstakao Zapad da krene u rat i o klju�noj ulozi koju je Vilijem Voker odigrao. Nema ni�ta izuzetno u Ra�ku, osim �to je do januara 1999. U�K u�ao, ve�ina me�tana pobegla i rovovi su iskopani po obodima sela.

Pola Gedini, Agencija UN-a za izbeglice: Nai�li smo na mnoga sela gde su nam me�tani sami vrlo jasno rekli da bi vi�e voleli da budu potpuno ostavljeni na miru. �esto su ose�ali da bi bili pod jo� ve�om pretnjom ako bi im grupa U�K-a u�la u selo.

Litl: Iz kamufliranih polo�aja blizu Ra�ka, U�K je organizovao dobro pripremljene "udri i be�i" napade na srpske patrole. Po�etkom januara ubili su �etiri policajca.

Zimer Lubovci, borac U�K-a: Videli smo ih da nailaze, pa smo se pripremili i otvorili vatru. Ali, bilo je garantovano da �e se osvetiti civilima svaki put kad preduzmemo akciju.

Litl: Ra�ak nije morao dugo da �eka na osvetu. Napad je po�eo ujutro 15. januara.

Ha�im Ta�i, vo�a U�K-a: To je bila okrutna borba. Imali smo te�ke gubitke, ali su ih imali i Srbi. Krenuli su da po�ine zverstva jer je klju�na jedinica U�K-a bila locirana na ovom podru�ju.

Litl: Me�unarodni posmatra�i gledali su sa bezbedne visine kako srpske snage preuzimaju kontrolu nad selom. I�li su od ku�e do ku�e. Ve�ina je bila prazna. OVK je oti�la. Kad su se srpske snage popodne povukle, izjavili su da su u borbi ubili 15 pripadnika U�K-a. Me�unarodni posmatra�i u�li su u selo i izvestili da nema ni�eg neobi�nog. Tek su narednog jutra razmere srpske odmazde iza�le na videlo. Vilijem Voker je oti�ao da se li�no uveri.

Vilijem Voker: I�li smo uzbrdo i svakih 15 ili 20 metara nailazili smo na jo� jedno telo, i ne znam koliko smo tela pro�li pre nego �to smo stigli do gomile tela.

Litl: Dok je Voker stigao, U�K je ponovo preuzeo kontrolu nad Ra�kom.

Voker (arhivski snimak): Mislim da mi je potrebno nekoliko minuta da utvrdim �ta bi stvarno trebalo da ka�em, i voleo bih da popodne u Pri�tini odr�im konferenciju za �tampu.

Voker (arhivski snimak): �injenice koje je potvrdila Kosovska verifikaciona misija uklju�uju proizvoljna pritvaranja, ubistva po kratkom postupku i saka�enja nenaoru�anih etni�kih Albanaca u selu Ra�ak od strane MUP-a i VJ.

Litl: Drugim re�ima, Voker je optu�io srpsku policiju i jugoslovensku vojsku. Trebalo je da bude nezavisan me�unarodni zvani�nik. Da li je, me�utim, tra�io direktne instrukcije od Amerikanaca?

Vilijem Voker: Nisam zvao nijednu od prestonica, rekao sam �ta sam mislio da sam video � a to je bio krajnji rezultat masakra.

Ri�ard Holbruk: Vilijem Voker, �ef Kosovske verifikacione misije, zvao me je mobilnim telefonom iz Ra�ka.

Vilijem Voker

Pitanje: Ali ne se�ate se da ste uop�te zvali Va�ington?

General Vesli Klark, glavnokomanduju�i saveznika u Evropi: Dobio sam poziv od Bila Vokera. Rekao mi je da je masakr. Stojim tu. Vidim tela.

Vilijem Voker: (Bez odgovora na pitanje)

Pitanje: I niste razgovarali s generalom Klarkom ili s nekim drugim?

Litl: Vokerovi komentari dali su Americi zeleno svetlo za ulazak u kosovski rat. U�K je uvukao svog mo�nog saveznika.

29 sati pred rat

Ri�ard Holbruk: Sedeli smo sami u ovom ogromnom belom dvorcu okru�eni rembrantima ili la�nim rembrantima, ko zna, i bili smo potpuno sami, rekao sam: "Vi razumete �ta �e se dogoditi kad ja odem odavde." Vrlo mirno, bez emocija, Milo�evi� je rekao: "Da, bombardova�ete nas, vi ste velika mo�na zemlja i mo�ete da radite �ta ho�ete." Kazao sam: "Pa, to je to, gospodine Predsedni�e, sad moram da idem." I bila je mrtva ti�ina u sobi u kojoj je retko bila ti�ina. Dok smo izlazili Milo�evi� je rekao: "Pitam se da li �u Vas ikad ponovo videti." Odgovorio sam: "Pa, to zavisi od toga �ta �ete vi u�initi, gospodine predsedni�e." Rukovali smo se, i to je bilo to. Bombardovanje je po�elo 29 sati kasnije.

Lin�

Litl: Kosovo, novembar pro�le godine. Pet meseci po�to je NATO dobio rat za okon�anje tla�enja jedne grupe od strane druge, jedna srpska porodica slu�ajno je kolima u�la u masu Albanaca koji su slavili Dan nezavisnosti.

Anonimna �ena: Ta grupa je prevrnula auto, zapalila rezervoar za benzin i kola su po�ela da gore, tako da su moji roditelji imali da biraju ho�e li da izgore ili da iza�u. Ova gomila ljudi ih je jednostavno zgrabila i po�ela da ih udara pesnicama, tukla ih je metalnim �ipkama... ostali su samo stajali i navijali. Bilo je mnogo ljudi, bila je velika gu�va. Naprosto su bili re�eni da ih ubiju. I onda je neko pucao u mog oca.

Litl: Njen otac je umro na licu mesta. Njegovu �enu, njenu majku, tukli su dok nije izgubila svest. Jedan britanski oficir video je masu kako ubistvo pretvara u deo svog slavlja.

Berni Kouan, policija UN-a: To je bilo kao pobeda za njih � slavili su svoju nezavisnost po prvi put u toliko godina � to je za njih bilo kao �lag na torti, i to se videlo na njihovim licima.

Litl: Osveta je uzela maha na Kosovu � na ulicama kojima su patrolirale NATO trupe.

Berni Kouan: Te no�i sam pomislio � to je troje nevinih Srba. Kako uop�te to mogu da rade tim nevinim ljudima?

Litl: Dragoslav Be�i� bio je profesor gra�evinarstva koji je predavao na univerzitetima Oksford i Berkli.

Anonimna �ena: To je u osnovi bio vrhunac njihove proslave. To je bilo lin�. Nije bilo obi�no ubistvo.

Berni Kouan: Uzvikivali su "U�K"! Kasnije sam saznao, preko prevodioca, da su uzvikivali: "Jo� troje mrtvih Srba".

prethodni sadr�aj naredni

vrh