Politika

Vreme broj 481, 25. mart 2000.

Kriminal: smrt Branka Lainovi�a

Dugi niz ubistava

Ubistvo Branka Lainovi�a, peti atentat na neku zna�ajnu li�nost od po�etka godine, znak je da ona ista mra�na sila i daÿe nesmetano hara Srbijom. U�estalost se �ak zgu�njava, �to bi moglo da se tuma�i porastom tenzija, brige, �ak i panike. Neki od tih atentata imaju jasan politi�ki ugao, a neki skriveni. Kumulativno dejstvo nasiÿa neizbe�no vodi u sve ve�u neizvesnost, jer nijedno dru�tvo ne mo�e na du�i rok tako da �ivi

Branislav Lainovi� (1955), zvani Dugi i (u Novom Sadu) Lajavi, ubijen je u ponedeÿak 20. marta, oko 16:15, ispred hotela "Srbija" u Ustani�koj ulici u Beogradu. Koliko se zna, Lainovi� je stajao ispred niza kioska i �ekao nekoga, kada mu je pri�ao mlad �ovek u crvenoj jakni i ispalio tri hica iz pi�tolja; dva su Lainovi�a pogodila u glavu, a po�inilac je pobegao u pravcu ulice Vojislava Ili�a. Ne�to kasnije, kada je policija ve� bila na licu mesta, pojavilo se i lice koje je imalo sastanak sa Lainovi�em. Vest o atentatu stigla je u Novi Sad ubrzo iz policijskog izvora, koji je dodao i da je Lainovi� toga dana bio na informativnom razgovoru. Ako je to istina, onda je to ve� drugi takav razgovor ovih dana: prvi put, 9. marta, bio je na takav razgovor pozvan u Novom Sadu; re� je bila o njegovim eventualnim saznanjima o atentatu na �eljka Ra�natovi�a Arkana. Na to, uostalom, treba gledati kao na koincidenciju.

Ono �to definitivno nije koincidencija jeste �injenica da je Lainovi� od po�etka ove godine peta �rtva atentata. Prvo je ubijen �eÿko Ra�natovi� Arkan 15. januara; zatim ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije Pavle Bulatovi� 7. februara; pa onda Mirko Tomi�, zvani Bosanac, 13. februara; pa Radoslav Bata Trlaja Trlaji� 25. februara. Od ova �etiri atentata, tri imaju politi�ki ugao, dok za slu�aj Tomi�a nema takvih saznanja. Ve� i povr�na statistika ukazuje da se u�estalost jedne odre�ene vrste atentata pove�ava; ako se trend nastavi, Srbija �e nadma�iti Kolumbiju i sli�ne dr�ave poznate po onome �to se tamo zove "eskadroni smrti". Ako tome dodamo neprekinuto politi�ko nasilje protiv opozicije i nezavisnih medija � napade na aktiviste "Otpora", na �uvare predajnika Studija B, na advokata Husnija Biti�ija, na primer � slika Srbije vi�e je nego zabrinjavaju�a. Ko i za�to neka�njeno ubija i prebija po Srbiji i Beogradu od 1991. do danas? Odgovor na to pitanje trebalo bi da daju policija, tu�ila�tva i sudovi, ali odgovora nema. U atentat na �eljka Ra�natovi�a, jedini delimi�no razja�njen, ume�ani su korumpirani policajci � �to stvar �ini jo� gorom...

JEDNA KARIJERA: Gde tu spada Branislav Lainovi� Lajavi? Taj simpati�ni i koloritni Crnogorac iz Vrbasa, biv�i ko�arka�, bio se otisnuo u beli svet negde sedamdesetih godina. Govorio je da se tamo bavio sva�ime osim prostitucijom i drogom, da je bio "pulen" pokojnog Ljube Maga�a Zemunca koga je voleo. Kad se ka�e "sva�ime", poznavaoci lika i dela pokojnika ka�u da je to bilo pre i iznad svega uterivanje dugova, na �emu se obogatio. Nasledna masa koja je ostala za njim povelika je: dva hotela, najve�a diskoteka u Novom Sadu, ku�e i nekretnine.

Po�etkom 1991, kao razni drugi "umetnici" koji su nanju�ili posao, Lainovi� se vra�a u Novi Sad i odmah se povezuje sa SPO-om i njihovom paravojnom formacijom, Srpskom gardom. Postaje zamenik �or�a Bo�ovi�a Gi�ke, a posle njegove smrti pod Gospi�em i komandant te �udne formacije, koja se ubrzo istopila ili je bila preuzeta. Srpska garda videla je ne�to akcije u isto�noj Bosni i Hercegovini 1992. i � po pri�ama svedoka � pokazala se uglavnom korektnom: za njih se ne vezuju ratni zlo�ini niti plja�ke.

Krajem 1992, me�utim, Lainovi� upada u nepriliku u Italiji: tamo�nja policija izvr�ila je prepad na ku�u u Pezaru gde je Lainovi� bio sa porodicom, a zbog osnovane sumnje da je ucenjivao nekoga za velike pare. Pukim slu�ajem Lainovi� im je pobegao iz ruku; kasnije se jako vre�ao kad mu pomenu taj incident.

Skrasio se zatim u Novom Sadu, gde se bacio na ugostiteljske poslove. Ka�u da su ti lokali slu�ili za pranje novca, ali pravnih posledica nije bilo, pa se to mo�e uzeti i kao izraz zavisti. U svakom slu�aju ga je krenulo dobro. Pazio je kako se tamo pona�a; kad je sre�ivao jednu staru ku�u koju je kupio, sredio je drena�u tako da su mu svi susedi bili zahvalni. Investirao je svoje novce, a gledao da pristup u Novi Sad zabrani reketa�kim i drugim bandama iz Beograda. Krajem 1993. bio je meta atentata: ispred centra SPENS, iz automobila u pokretu neko je ispalio vi�e metaka na njega; jedva je pre�iveo, zahvaljuju�i pre svega �eli�nom zdravlju. Hvalio se okolo da ne nosi ni oru�je, ni za�titni prsluk; �esto je i�ao sam � kao i u Beograd ove nedelje. Novi Sad je, me�utim, bogata i poslovno zanimljiva varo�; ako je istina da je Lajavi uspevao da halave reketa�e dr�i podalje od njega i da je u tome � kako se pri�a po gradu � imao podr�ku i pre�utno savezni�tvo lokalne vlasti, onda se zamerio raznima.

Politi�ki gledano, Lainovi� se od SPO-a udaljio ubrzo: u jednom intervjuu izjavio je kako "nije hteo da slu�i pod zvezdom petokrakom, pa ne�e ni pod zvezdom Danicom" (Dra�kovi�). Poslednjih godina sve se vi�e pribli�avao autonoma�koj opciji, koju je podr�avao u na�elu, da bi se na kraju otvoreno izjasnio za Vojvo�anski pokret, stranku nastalu iz nestrana�kog Vojvo�anskog kluba. Vojvo�anski pokret bio je malo u neprilici oko toga, kao stranka nespornog moralnog integriteta, pa su Lainovi�u sugerisali da mo�e da bude obi�an �lan, ama da zaboravi na bilo kakvu funkciju. U Novome Sadu Lainovi� se i dalje odli�no slagao sa svima, do te mere da je mesecima vozio "mercedes" bez tablica a da ga milicija nije dirala. Krajem pro�le godine pozivao je Vojvo�ane da ustanu protiv ove vlasti, ali i protiv ove opozicije koja ni�ta nije zavr�ila. Takva politi�ka opcija nekako je prirodno padala uz njegove poslovne interese i poteze: u Novi Sad je investirao dosta; njegove firme dobile su neke projekte od grada; tu je video svoju budu�nost.

RIZI�NO ZANIMANJE: Po�to je 9. marta bio pozvan na informativni razgovor u Novom Sadu na okolnost ima li mogu�ih saznanja o atentatu na �eljka Ra�natovi�a, Lainovi� se naljutio. Ne zna � rekao je � ni�ta o tome; onda je dodao: "Shvatam i bol Arkanove porodice... ali veoma dobro znam i koliki je bol on naneo drugima, samo se o tome nigde ne pi�e, iako je mnoge u Beogradu zavio u crno." Posle ubistva Lainovi�a ta re�enica bila je predmet razmatranja me�u poznavaocima te specifi�ne materije; o�ekuje se i da �e biti dalje eksploatacije tih stavova pri naga�anjima u beogradskom polusvetu. Tu, me�utim, valja biti realista: u ovoj dr�avi ne gubi se glava zbog re�i, nego zbog para, zbog informacija i zbog mo�i.

Branislav Lainovi� zvani Dugi i Lajavi imao je i para, i informacija, i mo�i. Zahvaljuju�i parama �irio je i �uvao svoje poslovne interese, �ime je mnogima stao u tanjir; informacije kojima je mogao raspolagati ticale bi se �itavog niza krajnje zanimljivih stvari o Srpskoj gardi, linijama komandovanja i kontrole paravojnih formacija 1991. i 1992, kao i drugih segmenata policijsko-vojno-kriminalnog polusveta kome je bio blizak po prirodi stvari; �to se mo�i ti�e, hvalio se okolo kako mo�e da mobili�e barem dvesta naoru�anih ljudi za tren oka, ako se potreba uka�e. U ovakvom politi�kom kontekstu u Srbiji, gde su �ivci sve tanji a strahovi sve ve�i, svaka naznaka otkazivanja pretpostavljene lojalnosti vlasti i njenoj osnovnoj strategiji od strane biv�ih paravojnih lidera i ratnika � nije mala stvar. Ko u to sumnja, neka pogleda koji je procenat do sada u ovakvim atentatima ubijenih ljudi imao saznanja upravo o ratovima 1990-1999. i veze sa njima...

Smrt, dakle, hara Srbijom i dalje; Branislav Lainovi� je tek najnovija �rtva. Koliko jo� ljudi treba da pogine na asfaltu od nepoznate ruke da se ova vlast prene i preduzme ne�to? Jedan od ponu�enih odgovora glasi: dovoljno, jer kad izginu svi koji treba, onda �e to ionako biti bespredmetno pitanje... Cinizam ovde, me�utim, ne poma�e. Produ�eno nasilje � pogotovo politi�ko � ima kumulativno dejstvo: u dru�tvo se svakim aktom nasilja iznova unosi nesigurnost koja samo poja�ava onu ve� postoje�u. Ta akumulacija neizvesnosti i straha pre ili kasnije �e dovesti do novog nasilja: jednoga dana neko �e radije potegnuti oru�je u samoodbrani, umesto da pro�e kao advokat Biti�i ili Branislav Lainovi�; �ta �e onda biti? Ho�e li opet ispasti da su krivi korumpirani policajci, kao u slu�aju Ra�natovi�? Po Beogradu se ionako pri�a da se zna odakle dolaze maskirani batina�i; �ta ako budu pozitivno identifikovani? Ovom re�imu je poslednji �as da lancu nasilja i ubistava stane na kraj � jer to jedino re�im mo�e � ili �e dalji razvoj postati nepredvidiv i krajnje opasan po sve.

Milo� Vasi�, Dimitrije Boarov i ekipa izve�ta�a "Vremena"

I mi lajavog imamo

Mada nije bio ni ro�eni Novosa�anin, ni iz stare vojvo�anske ku�e, i mada je suvi�e brzo "ni iz �ega" postao suvi�e bogat, Branislav Lainovi� je nekako bio prihva�en u ovom dosta samozaljubljenom gradu. Ve� i sama �injenica da je dobio sasvim lalinski nadimak � Lajavi, upu�uje na jedan od razloga �to su ga Novosa�ani dosta brzo po�eli smatrati svojim � pa makar koliko bio suvi�e silan i silovit za ovda�nje obi�aje i navike. Jer gospodin Lainovi� je bio pri�ljiv �ovek, lak na poznanstvu i u komunikaciji, pa �ak i spreman na ve�ito novosadsko opako zavitlavanje.

Poznavao je gotovo "ceo Novi Sad", pa je naravno poznavao i gradske funkcionere. U stilu tog tipi�no novosadskog stila zajedljivog opa�anja, jedno novosadsko glasilo je u poslednjem broju naslovilo kao "dobre momke" � Lainovi�a, gradona�elnika Vrba�kog i jo� trojicu gradskih otaca. Naravno, re� je o ljudima koji su se vi�ali sa �ovekom koji je imao mnoge finansijske interese u poslovanju s gradom. No, i na to se Novi Sad ve� bio navikao.

Uostalom, Lainovi� je sam �irio glas da je Novi Sad za�titio od beogradske mafije, �to je samo delimi�no bilo ta�no. Ako je on ovde i "otimao", sigurno je znao od koga i od �ega se u Novom Sadu mo�e �ta uzeti, a na �ta se ovde ne gleda lepo. Najvi�e mu je, na primer, bilo zamereno kad je pre nekoliko godina svoj mercedes dugo vozio bez tablica � to je bilo previ�e obesno za Novi Sad.

Mo�da je, doista, ambivalentno reagovanje na Lainovi�evu smrt posledica i okolnosti �to Novi Sad, sve od onog vremena kada je streljan Gavra sa Podbare (zbog ubistva dva policajca), nije imao svojih sopstvenih "opasnih junaka", pa je Lainovi�, u vremenu "ekonomije pi�tolja", do�ivljen kao novosadski reprezentativac sa slavom koja je daleko nadilazila lokalni atar. Sve je bilo kao po onom refrenu � i mi Lajavog imamo.

Kada je gradom prostrujala vest o njegovoj smrti � prva reakcija je bila: eto, ubi�e Lajavog u Beogradu, kraj "Srbije". U drugom talasu komentara ocena je bila tipi�no novosadska: takav mu je bio zanat, takva smrt spada u to zanimanje. No, ve�ina je istovremeno po�ela da strahuje od onih budu�ih, novih, koji �e poku�ati da zauzmu njegove poslove. U tom svetlu Lainovi� se Novom Sadu sada �ini kao izgubljeni ro�ak koji je ipak znao lokalne mere.

I sam Branislav Lainovi� �ini se da je voleo Novi Sad, uostalom u njemu mu je dobro i�lo. Ovde je kupio jednu staru vilu i temeljno je rekonstruisao, ali joj nije promenuo stari gra�anski stil. Kao da je i tim putem hteo da poka�e da �eli da bude ugledni, stabilni Novosa�anin. No, u lepom malom dvori�tu te ku�e, vizuelno otvorenom prema ulici � niko nikad nije video doma�ina. Pogotovu ne sa nekim a�ovom u ruci. To ve� nije bilo novosadski. Ovde se �ivi po ku�ama, ne na ulici. Tu je bio i ostao nepremostivi jaz izme�u Novog Sada i Branislava Lainovi�a.

prethodni sadr�aj naredni

vrh