Kultura

Vreme broj 481, 25. mart 2000.

Repriza antologijske serije

Crni Roko me�u Srbima

"Bio sam iznena�en stavljanjem serije u 'bunker', ali tu se radi se o karakteru onih koji se pla�e i svoje senke", ka�e za "Vreme" Ljubi�a Samard�i�, jedan od glavnih junaka serijala Kuda idu divlje svinje

Kakva god da je po�iv�a dr�ava bila, u njoj su se snimale odli�ne televizijske serije. Serije snimljene u produkciji nekada�nje TV Beograd reprizirane su mnogo puta poslednjih deset godina. Ali Kapetan Mikula Mali, Gruntov�ani, Kapelski kresovi, Velo Misto, Prosjaci i sinovi, Smogovci, Putovanje u Vu�jak, serije snimljene u produkciji tada�nje Radio Televizije Zagreb i danas su deo generacijskih �ifri nerazumljivih generacijama koje dolaze.

Televizija Politika napravila je odli�an potez repriziranjem dve kultne televizijske serije. Prva je famozni Lin�ov Tvin Piks. Prvi put prikazan pre desetak godina, obele�io je godine uo�i rata. I danas se vode polemike gde je to agent Kuper pogre�io. �ak se mogu �uti tvrdnje da je raspadu dr�ave, koje je usledilo odmah po zavr�etku emitovanja serije, prili�no doprineo defetizam koji je zahvatio gledaoce sklone identifikaciji sa Kuperom, kada je ovaj u poslednjoj epizodi, pora�en, u ogledalu video zlokobno Bobovo lice, na op�tu radost sve brojnijih Bobovih poklonika. Oni skepti�niji ka�u da se i dr�ava, ba� kao i Kuper, raspala kad se pogledala u ogledalo.

Druga je antologijska serija "Kuda idu divlje svinje", �ije emitovanje na TV Politici upravo po�inje, �to i ovde, ba� kao i u Hrvatskoj pre par meseci, dobija karakter prvorazrednog kulturnog doga�aja. I zbog toga �to je to sigurno jedan od najboljih TV serijala ikad snimljenih u SFRJ, i zbog njene aktuelnosti ("Postoje dvije grupe, etablirana banda, �to bi bili dana�nji tajkuni, i grupa Crnog Roka, �to smo svi mi koji se borimo za pre�ivljavanje", rekao je nedavno Ivo �tivi�i�, scenarista), i zato �to je to prva serija ra�ena u hrvatskoj produkciji koja se emituje kod nas posle rata.

�VAJNERAJ: Serija je snimljena pre ravno trideset godina. Re�irao ju je pokojni Ivan Hetrih, po sjajnom scenariju Ive �tivi�i�a. Deset nastavaka emitovano je 1971, i od tada se vi�e nije prikazivala. Neobi�an naslov seriji �tivi�i� je pojasnio u nedavnom intervjuu Nacionalu: "Taj naslov je imao svoja zgodna izvori�ta. Jedno od njih je jedno pismo njema�kog poru�nika koji je po kazni bio zadu�en da koordinira promet vlakova na zagreba�kom Glavnom kolodvoru, koji je tada bio jedan od glavnih prometnih punktova na Balkanu pa je na njemu bio �estoko razvijen kriminal. Svi su sudjelovali u tome, i vojnici, i domobrani, i Nijemci... Poru�nik se �ali porodici i u pismu ka�e: 'Na�alost, ovdje se bavim ovim svinjskim poslom i kre�em se u '�vajneraju', a nikome ne mogu stati na kraj jer je to sve podivljalo. To nisu ljudi, to su divlje svinje.' Za�to je to tako napisao? Jer divlje svinje ne lutaju napamet, imaju neki svoj put u �umi, i �im se javi sumnja da za njima ide lovac ili pas traga�, one zame�u trag i skre�u s puta. Odatle taj simboli�an naslov."

Radnja serije odvija se 1943. na periferiji Zagreba, i opisuje sukobe dve konkurentske �vercerske ekipe; jednu predvodi Crni Roko (Ljubi�a Samard�i�), a drugu Veriga (sjajni Jovan Li�ina), dok se sve de�ava pod budnim okom �andarmerijskog narednika Mileta Vrbice (Fabijan �ovagovi�). U impresivnoj galeriji likova nema ni traga od partizana, revolucije, niti bilo kakvih ideolo�kih naravou�enija � �to je tada bilo pravi presedan. Serija se uprkos tome emitovala zahvaljuju�i zauzimanju Miroslava Krle�e, kako tvrdi �tivi�i�. Krle�a je tra�io projekciju, i serija mu se dopala. Sutradan je projekciju tra�io i Vladimir Bakari�, i njemu je namerno prikazana epizoda sa scenom koja li�i na jedan njegov do�ivljaj iz rata. Njega je to taklo � i serija je dobila dozvolu za prikazivanje.

Reakcije i publike i kritike bile su sjajne. Crni Roko je postao junak detinjstva cele jedne generacije (uskoro je po�eo da izlazi i strip koji je dalje pratio do�ivljaje njegove dru�ine � �to se kasnije desilo jo� samo junacima Otpisanih i Balkan Ekspresa), serija je progla�ena kulturnim doga�ajem godine, a �ika Pavlovi� �e kasnije izjaviti da je ona prili�no doprinela da prava gra�anstva dobije prokazani crni talas u Srbiji, koji je bio mnogo manje sklon mistifikovanju i idealizovanju NOB-a. Verovatno da je odsustvo partizana u seriji o Drugom svetskom ratu bilo glavni razlog �to serija nikad vi�e u SFRJ nije prikazana. "Bio sam iznena�en stavljanjem serije u 'bunker', ali tu se radi se o karakteru onih koji se pla�e i svoje senke", ka�e za "Vreme" Ljubi�a Samard�i�, �ija je uloga Crnog Roka jedna od najboljih u njegovoj bogatoj karijeri, i prise�a se da je serija postala gledana i u Poljskoj, Ma�arskoj i �e�koj, gde je prikazivana. Samard�i� je u Ma�arskoj bio progla�en za glumca godine, i na NEP stadionu u Budimpe�ti, na uprili�enom Susretu novinara i umetnika, do�lo je 100.000 ljudi da ga pozdravi.

NEPODOBNOST: SFRJ se raspala, a serija je ostala nepodobna. Ovaj put ne iz ideolo�kih ve� iz nacionalnih razloga. U Hrvatskoj zbog toga �to su neki od glavnih junaka (Ljubi�a Samard�i�, Svetlana Bojkovi�) poticali iz neprijateljskog plemena, a ovde isto to samo malo druga�ije. A onda je na talasu "promijena" u Hrvatskoj najavljeno repriziranje serije, �to je tamo diglo prili�nu pra�inu. Posle natezanja, serija je od kraja januara po�ela da se prikazuje, ali u �udnom poslepono�nom terminu. Reakcije su svejedno bile odli�ne. Sude�i po fami koja prati po�etak prikazivanja serije ovde, i po dugo potiskivanom se�anju na pro�le �ivote koje provocira � reakcije ni ovde ne�e biti druga�ije.

Svetlana Bojkovi�, koja u seriji igra zapa�enu ulogu Vere, iako, kako ka�e, sre�om ne spada u nostalgi�are, se�a se sjajne atmosfere sa snimanja i visokog standarda koji je tada, za razliku od danas, krasio rad na televiziji. Ona ka�e za "Vreme" da �e biti zanimljivo posle toliko godina pogledati seriju.

Ljubi�a Samard�i� se raduje njenom �ivotu i ponovnom susretu sa ve� pomalo izbledelim slikama i impresijama na nju. "Kultnost je zadobila novom temom i estetikom koju je donela. Radili smo sa �arom, i ona mi je priu�tila radost igre sa kolegama �ovagovi�em, Serdarom, Li�inom, Hajdarhod�i�em. Privla�nost, ekspresija, snaga serije je ostala, o �emu govore napisi u hrvatskoj �tampi i prijem na koji je nai�la kod mla�ih gledalaca. Radujem se �to �e se u to uveriti i ovda�nja publika."

Crni Roko po drugi put me�u Srbima!

Neboj�a Gruji�i�

prethodni sadr�aj naredni

vrh