| Kultura |
Vreme broj 481, 25. mart 2000. |
|
Repriza
antologijske serije Crni
Roko me�u Srbima "Bio
sam iznena�en stavljanjem serije u 'bunker', ali tu se radi se o
karakteru onih koji se pla�e i svoje senke", ka�e za
"Vreme" Ljubi�a Samard�i�, jedan od glavnih junaka serijala Kuda
idu divlje svinje
Televizija
Politika napravila je odli�an potez repriziranjem dve kultne televizijske
serije. Prva je famozni Lin�ov Tvin Piks. Prvi put prikazan pre desetak godina, obele�io je
godine uo�i rata. I danas se vode polemike gde je to agent Kuper pogre�io.
�ak se mogu �uti tvrdnje da je raspadu dr�ave, koje je usledilo odmah
po zavr�etku emitovanja serije, prili�no doprineo defetizam koji je
zahvatio gledaoce sklone identifikaciji sa Kuperom, kada je ovaj u
poslednjoj epizodi, pora�en, u ogledalu video zlokobno Bobovo lice, na op�tu
radost sve brojnijih Bobovih poklonika. Oni skepti�niji ka�u da se i dr�ava,
ba� kao i Kuper, raspala kad se pogledala u ogledalo. Druga je
antologijska serija "Kuda idu divlje svinje", �ije emitovanje
na TV Politici upravo po�inje, �to i ovde, ba� kao i u Hrvatskoj pre
par meseci, dobija karakter prvorazrednog kulturnog doga�aja. I zbog toga
�to je to sigurno jedan od najboljih TV serijala ikad snimljenih u SFRJ,
i zbog njene aktuelnosti ("Postoje dvije grupe, etablirana banda, �to
bi bili dana�nji tajkuni, i grupa Crnog Roka, �to smo svi mi koji se
borimo za pre�ivljavanje", rekao je nedavno Ivo �tivi�i�,
scenarista), i zato �to je to prva serija ra�ena u hrvatskoj produkciji
koja se emituje kod nas posle rata. �VAJNERAJ:
Serija je snimljena pre ravno trideset godina. Re�irao ju je pokojni Ivan
Hetrih, po sjajnom scenariju Ive �tivi�i�a. Deset nastavaka emitovano
je 1971, i od tada se vi�e nije prikazivala. Neobi�an naslov seriji �tivi�i�
je pojasnio u nedavnom intervjuu Nacionalu: "Taj naslov je imao svoja
zgodna izvori�ta. Jedno od njih je jedno pismo njema�kog poru�nika koji
je po kazni bio zadu�en da koordinira promet vlakova na zagreba�kom
Glavnom kolodvoru, koji je tada bio jedan od glavnih prometnih punktova na
Balkanu pa je na njemu bio �estoko razvijen kriminal. Svi su sudjelovali
u tome, i vojnici, i domobrani, i Nijemci... Poru�nik se �ali porodici i
u pismu ka�e: 'Na�alost, ovdje se bavim ovim svinjskim poslom i kre�em
se u '�vajneraju', a nikome ne mogu stati na kraj jer je to sve
podivljalo. To nisu ljudi, to su divlje svinje.' Za�to je to tako
napisao? Jer divlje svinje ne lutaju napamet, imaju neki svoj put u �umi,
i �im se javi sumnja da za njima ide lovac ili pas traga�, one zame�u
trag i skre�u s puta. Odatle taj simboli�an naslov." Radnja
serije odvija se 1943. na periferiji Zagreba, i opisuje sukobe dve
konkurentske �vercerske ekipe; jednu predvodi Crni Roko (Ljubi�a Samard�i�),
a drugu Veriga (sjajni Jovan Li�ina), dok se sve de�ava pod budnim okom
�andarmerijskog narednika Mileta Vrbice (Fabijan �ovagovi�). U
impresivnoj galeriji likova nema ni traga od partizana, revolucije, niti
bilo kakvih ideolo�kih naravou�enija � �to je tada bilo pravi
presedan. Serija se uprkos tome emitovala zahvaljuju�i zauzimanju
Miroslava Krle�e, kako tvrdi �tivi�i�. Krle�a je tra�io projekciju,
i serija mu se dopala. Sutradan je projekciju tra�io i Vladimir Bakari�,
i njemu je namerno prikazana epizoda sa scenom koja li�i na jedan njegov
do�ivljaj iz rata. Njega je to taklo � i serija je dobila dozvolu za
prikazivanje. Reakcije
i publike i kritike bile su sjajne. Crni Roko je postao junak detinjstva
cele jedne generacije (uskoro je po�eo da izlazi i strip koji je dalje
pratio do�ivljaje njegove dru�ine � �to se kasnije desilo jo� samo
junacima Otpisanih i Balkan
Ekspresa), serija je progla�ena kulturnim doga�ajem godine, a
�ika Pavlovi� �e kasnije izjaviti da je ona prili�no doprinela da
prava gra�anstva dobije prokazani crni talas u Srbiji, koji je bio mnogo manje sklon
mistifikovanju i idealizovanju NOB-a. Verovatno da je odsustvo partizana u
seriji o Drugom svetskom ratu bilo glavni razlog �to serija nikad vi�e u
SFRJ nije prikazana. "Bio sam iznena�en stavljanjem serije u
'bunker', ali tu se radi se o karakteru onih koji se pla�e i svoje
senke", ka�e za "Vreme" Ljubi�a Samard�i�, �ija je
uloga Crnog Roka jedna od najboljih u njegovoj bogatoj karijeri, i prise�a
se da je serija postala gledana i u Poljskoj, Ma�arskoj i �e�koj, gde
je prikazivana. Samard�i� je u Ma�arskoj bio progla�en za glumca
godine, i na NEP stadionu u Budimpe�ti, na uprili�enom Susretu novinara
i umetnika, do�lo je 100.000 ljudi da ga pozdravi. NEPODOBNOST:
SFRJ se raspala, a serija je ostala nepodobna. Ovaj put ne iz ideolo�kih
ve� iz nacionalnih razloga. U Hrvatskoj zbog toga �to su neki od glavnih
junaka (Ljubi�a Samard�i�, Svetlana Bojkovi�) poticali iz
neprijateljskog plemena, a ovde isto to samo malo druga�ije. A onda je na
talasu "promijena" u Hrvatskoj najavljeno repriziranje serije,
�to je tamo diglo prili�nu pra�inu. Posle natezanja, serija je od kraja
januara po�ela da se prikazuje, ali u �udnom poslepono�nom terminu.
Reakcije su svejedno bile odli�ne. Sude�i po fami koja prati po�etak
prikazivanja serije ovde, i po dugo potiskivanom se�anju na pro�le �ivote
koje provocira � reakcije ni ovde ne�e biti druga�ije. Svetlana
Bojkovi�, koja u seriji igra zapa�enu ulogu Vere, iako, kako ka�e, sre�om
ne spada u nostalgi�are, se�a se sjajne atmosfere sa snimanja i visokog
standarda koji je tada, za razliku od danas, krasio rad na televiziji. Ona
ka�e za "Vreme" da �e biti zanimljivo posle toliko godina
pogledati seriju. Ljubi�a
Samard�i� se raduje njenom �ivotu i ponovnom susretu sa ve� pomalo
izbledelim slikama i impresijama na nju. "Kultnost je zadobila novom
temom i estetikom koju je donela. Radili smo sa �arom, i ona mi je priu�tila
radost igre sa kolegama �ovagovi�em, Serdarom, Li�inom, Hajdarhod�i�em.
Privla�nost, ekspresija, snaga serije je ostala, o �emu govore napisi u
hrvatskoj �tampi i prijem na koji je nai�la kod mla�ih gledalaca.
Radujem se �to �e se u to uveriti i ovda�nja publika." Crni Roko
po drugi put me�u Srbima! Neboj�a
Gruji�i� |