| Scena |
Vreme broj 483, 8. april 2000. |
|
Televizijska diverzija Skandal zbog, po svemu sude�i nelegalnog emitovanja filma Matriks bra�e Va�ovski na Televiziji Politika dve nedelje pre njegove zakazane bioskopske premijere � izazvao je burne reakcije.
Na televizijama je odavno praksa da se neovla��eno prikazuju svi mogu�i sadr�aji, filmovi, serije, utakmice, ali se o tome progovori samo onda kada postoji direktno zainteresovana o�te�ena strana, kao u ovom slu�aju. Do tada ni�ta. Ali, ne pirati�e se samo na televiziji. Farmerice, kozmetika, cigarete, softver, knjige, muzika, na to vi�e niko i ne obra�a pa�nju, a mnogima takvo stanje odgovara. Najvi�e onima koji ne mogu da plate stotinak maraka "original" levisice, 30 maraka originalni CD, ili softver od nekoliko hiljada maraka. Njima je ponu�en manje ili vi�e zadovoljavaju�i bofl po mnogo ni�oj ceni. Najgore je onima koji se trude da rade legalno, a naro�ito autorima koji nad svojim proizvodom nemaju nikakvu kontrolu, niti mogu kome da se obrate za za�titu, jer dr�ava koja bi trebalo to da radi jednostavno nije zainteresovana. Za�to dr�ava ne interveni�e? Filmski distributeri tvrde da je samo od piratisanja na TV Politici poslednjih nekoliko potencijalnih bioskopskih hitova dr�ava o�te�ena za oko pola miliona maraka. Kada je muzi�ka piraterija u pitanju, procene su oko 15 miliona maraka godi�nje. Najlogi�niji odgovor je da dr�ava ne interveni�e zato �to od toga ima nekakve koristi, i da joj stanje haosa na tr�i�tu autorskih prava zapravo odgovara. Zato nema veze �to su i filmska i ostala piraterija kriminal. Uostalom, najkriminalniji je sistem vrednosti i stanje duha koji se nedelovanjem dr�ave projektuje � a to je da kriminal nije kriminal, nego "snala�enje" ("Ko je lud da radi, sna�i se, vidi� da svi drpaju!)". I dokle tako? Verovatno do trenutka kada se proceni da je vreme da se, uz obaveznih par �rtvenih jaraca, okon�a jo� jedna balkanska prvobitna akumulacija kapitala, a njeni stereotipi postanu junaci ovda�njih stendala, balzaka, dikensa. Tada �e oni koji su se po sopstvenoj proceni dovoljno nadrpali, da bi se za�titili od nelojalne konkurencije, da ka�u � a sada da vidimo zakon, pravdu, prava. I kako to ovde biva, tako sve do slede�eg rata i revolucije. N. Gruji�i� |