Scena

Vreme broj 483, 8. april 2000.

Televizijska diverzija

Skandal zbog, po svemu sude�i nelegalnog emitovanja filma Matriks bra�e Va�ovski na Televiziji Politika dve nedelje pre njegove zakazane bioskopske premijere � izazvao je burne reakcije.

Naravno, najvi�e razloga za nezadovoljstvo imaju ljudi iz distributerske ku�e Tak, koji su od ameri�ke ku�e Vorner bros uredno otkupili licencu za prikazivanje ovog filma u jugoslovenskim bioskopima, i kojima je posle svega jo� samo preostalo da procenjuju �tetu koja im naneta. I ostale distributerske ku�e javile su se ovim povodom ukazuju�i da ovo nije prvi slu�aj filmske piraterije na TV Politici, ali i na mnogim lokalnim televizijama, zbog �ega je ugro�en normalan rad distributera i rad bioskopa koji od ovakvih filmova �ive. Mnogi bioskopski hitovi nikad ne do�u do na�ih bioskopa zato �to se piraterija ne ka�njava, kao film Analyze This ili Rajanova k�i, na primer, koji su bili planirani i za ovogodi�nji Fest, ali se posle nekoliko emitovanja pomenutih na TV Politika od toga odustalo. Antipiratska asocijacija filmskih distributera kao odgovor na pirateriju razmi�lja o podno�enju tu�be protiv TV Politika, ali i o mogu�em zatvaranju svih bioskopa u Jugoslaviji u znak protesta i apela dr�avi da reaguje. Oglasila se i Nova demokratija saop�tenjem u kojem ocenjuje da se desio "skandal kakav se u svetu filma i distributerskih prava retko dogadja, i da je poruka TV Politike i ostalih neovla��enih prikaziva�a gradjanima Srbije jasna � �to da idete u bioskop kada je Srbija zemlja stvorena za filmske pirate i u kojoj mo�ete na re�imskim televizijama videti �ta god �elite", dodaju�i da je "skandal sa Matriksom jo� jedan dokaz da je Srbija zemlja bez zakona i da aktuelna vlast svakog dana Srbiji pravi nove ra�une bez kr�mara, jer se ra�uni prema me�unarodnim distributerskim ku�ama zbog neovla��enog prikazivanja filmova, sportskih prenosa i drugih programa, nagomilavaju". Odgovorni ljudi iz TV Politike su rekli da i oni imaju pravo za prikazivanje filma, ni�im ne potkrepiv�i svoju tvrdnju, i mudro za�utali. Kako stvari stoje, imaju nameru da tako i nastave.

Na televizijama je odavno praksa da se neovla��eno prikazuju svi mogu�i sadr�aji, filmovi, serije, utakmice, ali se o tome progovori samo onda kada postoji direktno zainteresovana o�te�ena strana, kao u ovom slu�aju. Do tada ni�ta. Ali, ne pirati�e se samo na televiziji. Farmerice, kozmetika, cigarete, softver, knjige, muzika, na to vi�e niko i ne obra�a pa�nju, a mnogima takvo stanje odgovara. Najvi�e onima koji ne mogu da plate stotinak maraka "original" levisice, 30 maraka originalni CD, ili softver od nekoliko hiljada maraka. Njima je ponu�en manje ili vi�e zadovoljavaju�i bofl po mnogo ni�oj ceni. Najgore je onima koji se trude da rade legalno, a naro�ito autorima koji nad svojim proizvodom nemaju nikakvu kontrolu, niti mogu kome da se obrate za za�titu, jer dr�ava koja bi trebalo to da radi jednostavno nije zainteresovana.

Za�to dr�ava ne interveni�e? Filmski distributeri tvrde da je samo od piratisanja na TV Politici poslednjih nekoliko potencijalnih bioskopskih hitova dr�ava o�te�ena za oko pola miliona maraka. Kada je muzi�ka piraterija u pitanju, procene su oko 15 miliona maraka godi�nje. Najlogi�niji odgovor je da dr�ava ne interveni�e zato �to od toga ima nekakve koristi, i da joj stanje haosa na tr�i�tu autorskih prava zapravo odgovara.

Zato nema veze �to su i filmska i ostala piraterija kriminal. Uostalom, najkriminalniji je sistem vrednosti i stanje duha koji se nedelovanjem dr�ave projektuje � a to je da kriminal nije kriminal, nego "snala�enje" ("Ko je lud da radi, sna�i se, vidi� da svi drpaju!)". I dokle tako? Verovatno do trenutka kada se proceni da je vreme da se, uz obaveznih par �rtvenih jaraca, okon�a jo� jedna balkanska prvobitna akumulacija kapitala, a njeni stereotipi postanu junaci ovda�njih stendala, balzaka, dikensa. Tada �e oni koji su se po sopstvenoj proceni dovoljno nadrpali, da bi se za�titili od nelojalne konkurencije, da ka�u � a sada da vidimo zakon, pravdu, prava. I kako to ovde biva, tako sve do slede�eg rata i revolucije.

N. Gruji�i�

prethodni sadr�aj naredni

vrh