| Zona sumraka |
Vreme broj 483, 8. april 2000. |
|
Egip�anko, pomagaj!
Da su na �elu opozicionih stranaka druk�iji, sujetniji i ambiciozniji ljudi, ve� na samom dogovoru o mitingu legla bi krv, udario bi Srbin na Srbina. Pa koliko problema, koliko zamki i zaseda krije jedan naoko nevin dogovor o broju govornika. Ako ne�e biti monodrama ili recitacija, odmah se postavlja ko �e govoriti a ko ne, ko �e govoriti prvi, ko drugi, ko poslednji... U mnogim zemljama do demokratizacije nije ni do�lo, tamo�nji opozicioni prvaci i dan-danas se glo�e je li bolje govoriti na po�etku, na kraju ili usred mitinga, a tamo gde su se nekako i slo�ili �ta je bolje jo� se kolju oko redosleda. Jedni bi da govornici nastupaju po starje�tvu, drugi bi po ljepoti, tre�i bi uzeli u obzir stasitost i visinu, ali i oni nisu na�isto je li bolje da nastupe prvo zdepastiji likovi, pa da priredba ima neki uspon (da govoranciju zabiberi neko ko izgleda kao predstavnik NBA lige), ili je pak bolje da led probije neki dugajlija, a da zavr�ni udarac zada neko ko je kao D�ejms Kegni. Za nepuna dva dana i dve no�i na�a se opozicija dogovorila da �e govornici nastupati azbu�nim redom, i to od po�etka azbuke ka sredini i potom, postepeno, ka slovima �, D� i �. Presudno �e biti prvo slovo prezimena, a ako bude vi�e govornika sa istim prezimenom, onda �e prevagu odneti prvo slovo li�nog imena. Ako se i to bude podudaralo, ustanovi�e se ime oca (bilo je predloga da se uzima maj�ino ime, dokle taj ma�oizam?, rasrpravljalo se i o mogu�nosti da se govornici sortiraju po devoja�kim prezimenima njihovih ostarelih majki). Na ruku opoziciji ide to �to me�u liderima nema osoba sa dva prezimena (Pavi� Obradovi�, Mili� Vuka�inovi� i sl.); lingvistima, leksikogra�ma i jezikoslovcima ve�ta�enje �e utoliko biti lak�e, njihov portparol izjavio je da �e stru�na overa liste govornika biti obavljena dvadeset �etiri �asa pre po�etka mitinga. U Srbiji jo� uvek postoje dva pisma, �to �e re�i da su bila mogu�na dva scenarija mitinga. Dobro, ne razlikuju se ba� kao nebo i zemlja, ali se razlikuju. Neko ko se zove Artemije ili se preziva Avramovi� uvek �e biti prvi, ali �ta ako se neko preziva na �, a na� jezik poznaje takve slu�ajeve, tome koji je na � nije svejedno da li presu�uje �irilica ili latinica: ako bi da govori poslednji, da mu gra�ani na B[ati�], D[ra�kovi�], �[in�i�] budu predgrupa, sigurno bi navijao za latinicu, za abecedu... Ali, i to je sre�eno, kad se bratska srca slo�e, i olovo plivat mo�e: vascela oporba okupila se oko �iri�nog alfabeta; bilo je, dodu�e, predloga da se govornici pore�aju onako kako bi ih sortirao staroslovenski jezik, �etvoro lidera glasalo je za crkvenoslovenski, odnosno slavjanoserbski, ali je na kraju ju�era�njeg, umalo ne rekoh simpozijuma, prihva�ena savremena �irilica, javnost je o tome obave�tena pa gra�ani mogu i sami da sastavljaju liste govornika i da tako proveravaju koliko im je azbu�ni redosled sve� i pouzdan. Strahovao sam da opozicija ne�e uspeti da se slo�i oko datuma. Njeni lideri su pokazali jaku sklonost da razmi�ljaju i delaju po crkvenom kalendaru: na Sv. Iliju utana�ili smo se da na� naredni skup bude na Veliku Gospojinu, a ako Slobodan Milo�evi� ne da ostavku ni do Male Gospojine onda na Krstovdan pi�emo peticiju koja �e biti potpisivana i dopisivana do Predobnog Kirijaka Ot�elnika, odnosno do Miholjdana (12. IX). Znaju�i tu njihovu navadu tipovao sam na Cveti. Ne radi se, nedelja je (to uvek pada nedeljom), ali je taj blagdan otpao � vladaju�a partija ima ru�u kao svoj simbol, cvet je godinama u �i�kama nosila predsednikova �ena... �ur�evdan se preporu�ivao kao dan kad su hajduci otvarali sezonu (hajdukovanje je zvani�no trajalo do Mitrova dne), ali je to, ako se dobro se�am, slava jedne stranke... Bilo kako bilo, izbor je pao na 14. april (1. april po starom kalendaru): opozicija se jednoglasno opredelila za Prepodobnu Mariju Egip�anku, koja se kao dvanaestogodi�nji devoj�urak bila odala gnusnom, takore�i razuzdanom razvratu i istrajala u njemu bogami lepih sedamnaest godina; onda je do�la, mislim, u Jerusalim, tu se ne�to pokolebala, po�ela da se kaje, ho�e gre�i, ne�e gre�i, htela je da se pri�esti, ali se najpre vinula do pustinje u svrhu vi�egodi�njeg ispa�tanja; tamo ju je kroz kataraktu spazio starac Zosima; uglavnom, u dva ili tri navrata prelazila je Marija reku Jordan hodaju�i po njoj kao po suhom, rastojanje do nekojeg potoka (ima i u pustinji uvek neki poto�i�, neki kladenac i sl.) ona je prevalila za dan, a Zosima, iako u vrlo dobroj kondiciji, uprkos odmakloj �ivotnoj dobi, pe�a�io je dvadeset dana, skoro tri nedelje... Razvratni i naopaki �ivot Marija je u pustinji okajavala mislim 44 godine, jedu�i zelje i bore�i se sa stra��u koja ju je i u pustinjskim okolnostima jo� dugo mu�ila i isku�avala... Marija Egip�anka je pokajnica, nesre�nica koja nije znala da �e hiljadu i po godina po�to je prepe�a�ila reku Jordan postati pokroviteljkom jednog dugo pripremanog mitinga. Zna�i li to da se opozicija i sama zbog ne�ega kaje? Ne�to ta�tine i pohlepne, brzoplete vlastoljubovosti moglo bi se na�i u �itiju opozicionih vo�a, ali nisu to gresi zbog kojih bi trebalo ne znam kako da ispa�taju. I nisu opozicioni lideri ljudi koji sa samokritikom (prema nepotvr�enim informacijama u igri je bio i �reb, ali je odba�en zbog mogu�nosti la�iranja) zabrazdili toliko da iz vaskolikog kalendara odaberu ba� pokajnicu za za�titni znak. Pre �e biti da odabiranjem 14. aprila za miting upu�uju poruku samome vladaocu: gre�io si, i to kra�e nego Marija Egip�anka, opomeni se grehova svojih, odvrati lice svoje i du�u svoju od �ivota koji si vodio, idi u pustinju Gobi ili �amo, a mi �emo za �etrdeset �etiri godine skoknuti do tebe da te pri�estimo i da te ubacimo u crkveni kalendar. Ljubomir �ivkov |