| Politika |
Vreme broj 484, 15. april 2000. |
|
Kako nas Zapad vidi Komunisti i kraljeubice Stereotipi o Srbima u zapadnoj javnosti utemeljeni su na stereotipima o Balkanu kao civilizacijski nerazvijenom podru�ju, na kojem se doga�aju razne zavere, atentati, ubistva i oko koga su se �esto svadile velike sile U zapadnim medijima Srbi su prikazani kao pravoslavni Sloveni � provodnici ruskih interesa na Balkanu. Oblikovanju stereotipa o Srbima dodatno su pogodovali i ideolo�ki stereotipi o komunistima, po�to su srpski vo�i imali komunisti�ki pedigre koji se potom prenosio na samu naciju. Nacionalna i civilizacijska komponenta stereotipa u �i�i je interesovanja istra�iva�kog rada Jove Baki�a objavljenog u �asopisu "Nova srpska politi�ka misao", br. 1-2 za 1999, pod naslovom "Stereotipi o Srbima u javnosti pojedinih zapadnih medija". Baki� ka�e da je pripadnost civilizacijskom krugu zna�ajnija negoli nacionalna pripadnost, jer su civilizacijske predrasude kod velikih zapadnih nacija neuporedivo ja�e no nacionalne predrasude spram relativno malobrojnih Srba. Ovde valja pomenuti da je prema Baki�evom nalazu paradigma sukoba civilizacija bila zastupljenija u novinama i me�u autorima konzervativne ideolo�ke usmerenosti, negoli me�u onima liberalne ili socijaldemokratske. Osim toga, hladnoratovsku paradigmu (prema kojem je Zapad "slobodni svet" suprotstavljen "komunisti�kom" ili "totalitarnom" ropstvu), nekad kombinovanu sa paradigmom sukoba civilizacija a nekad samostalno, koristile su podjednako konzervativne i liberalne novine u obja�njavanju etni�kih sukoba na prostorima biv�e Jugoslavije. Zato su u analizi austrijske, nema�ke i italijanske �tampe posmatrane pre svega konzervativno usmerene novine, jer su u njima stereotipi spram Srba, kao neprijatelja iz pro�losti, dublje ukorenjeni i rasprostranjeniji negoli u onoj liberalne ili levi�arske ideolo�ke usmerenosti. U anglo-ameri�koj i francuskoj javnosti, s druge strane, Srbi nisu predstavljali neprijatelje iz pro�losti, pa ni u konzervativnoj �tampi ovih zemalja nisu mogli postojati stereotipi prema Srbima. "Vreme" je iz obimnog Baki�evog rada izdvojilo segment analize u kojoj su prikazane stereotipije medija nema�kog govornog podru�ja. Na samom po�etku XX veka u nema�koj javnosti Balkan je sinonim za ne�to "plemensko", "zaostalo", "primitivno", "varvarsko", posmatrao se kao "podvrsta orijentalizma". Naime, od Rusije do Kine vladaju "varvarstvo", "nehigijena", "lenjost", "krvo�ednost", "krivokletstvo", "iracionalni fanatizam", "razbojni�tvo", "bezbo�ni�tvo"; Na ove, sa jasnim rasisti�kim konotacijama, "dogra�ivane" su neke "lokalne balkanske osobenosti". Mom�ilo Seleskovi�, koji je istra�ivao sliku o Srbiji i Srbima u nema�kom javnom mnjenju kroz izjave najistaknutijih nema�kih kulturnih poslenika, nalazi da Nemci razmi�ljaju o Srbima polaze�i uvek od sarajevskog atentata, a kao ilustraciju toga navedene su Damertove re�i: "Za �iroku nema�ku javnost Srbija je zemlja kraljeubica. Ta javnost zna da su Srbi bolesno ambiciozna, megalomanska i ratni�ka nacija." Zato je prirodno da Srbi budu "srpske svinje", da njihova stvar bude "smrdljiva stvar". Ako se ovome dodaju i re�i Konrada fon Hecendorfa, �efa austrougarskog general�taba, o "srpskim ubicama", "tim neprekidnim remetiocima mira", "srpskom zlu", "zmiji koju treba zgaziti", onda �e se dobiti predstava o antisrpskom stereotipu koji, mo�da, nije do�ao do obe��ove�enja svih Srba, ali je zasigurno doveo do njihovog obezli�enja. Govorilo se tada i o "beskrupuloznom zlo�inu kafanskih politi�ara iz Beograda", o "�elji Srbije da postane velika sila koju je ona poku�ala da ostvari zaverom i ubistvom", o "srpskoj politici zavere i ubistva", o "srpskoj podriva�koj delatnosti, koja po na�inu sprovo�enja sasvim jasno pokazuje da poti�e iz grani�nih oblasti evropske civilizacije", o Beogradu kao "leglu ubica", o tome kako se u Srbiji "narod dosa�uje i �ivi u i��ekivanju krvoproli�a i ubistava", pisalo se o tome kako je istorija Srbije "istorija ubistava vladalaca i atentata u toj zemlji i van nje". Devedesetih godina XX veka malo �ta se izmenilo u sadr�aju antisrpskih stereotipa, barem kada je konzervativna javnost Nema�ke u pitanju. Jedino je odranije poznatim negativnim elementima stereotipa dodata krivica zbog rasturanja Austro-Ugarske i stvaranja Jugoslavije, te sklonost komunizmu. Johan Georg Rajsmiler, suizdava� Frankfurter Allgemeine Zeitung-a, primera radi, pisao je 11. jula 1992. da je "u srpskom ratovanju uo�ljiva surovost, a u srpskoj politici drskost". Rajsmiler je "obave�tavao" svenema�ku javnost i o "srpskom orijentalnom shvatanju prava", o tome kako "srpski �etnici naj�e��e napadaju dva puta: ujutru trezni, a posle podne pripiti". Kurier, od 26. oktobra 1991, pod naslovom "Srbi", doneo je tekst u kojem se, izme�u ostalog, nalazi i ovo: "(...) Pona�anje srpske vlade, srpske armije, �etni�ke soldateske, ali i mnogih opozicionara i intelektualaca je do te mere nacionalisti�ki-agresivno i u suprotnosti sa svim dana�njim predstavama o civilizovanom �oveku da to neminovno izaziva ekstremna reagovanja. Mnogi smatraju da je namerno razaranje �itavih gradova i jedne �itave kulture varvarski, neevropski, orijentalni �in." S rasplamsavanjem rata u biv�oj Jugoslaviji (a posebno posle razaranja Vukovara) antisrpski stereotipi su se �irili i na nekonzervativnu austrijsku i nema�ku �tampu. Tako je najugledniji nedeljnik u Nema�koj, hambur�ki Spiegel, 1992. godine objavio tekst Olafa Ilaua u kome se tvrdi da "Srbin ispoljava svoju preku, neprijatnu narav i da bi te bitange trebalo prisiliti da pokleknu". Novinar tvrdi da: "Jugoslavija nije razorena zbog zavere stranih sila ve� zbog srpske megalomanije, zbog pretenzija da se dovedu ku�i svi 'neoslobo�eni sunarodnici' (...) Genocid su sprovodili srpski generali (...) bolj�evi�ki generali i velikosrpski �ovinisti (...) srpski agresor (...) (�e�elj) najbezumniji me�u beogradskim ekstremistima (...) Srbija, novi kolonijalni vladar na Balkanu, gurnula je samu sebe u geto." U liberalnim novinama mogao se pro�itati glas protesta protiv slike o Srbima kao neprijatelju. Jedan od njih je do�ao od osniva�a i glavnog urednika Spiegel-a Rudolfa Aug�tajna, koji je okrivio Frankfurter Allgemeine Zeitung i "televizijske stanice ove zemlje" za pristrasnost u jugoslovenskom sukobu. Priredio: D.G. |
|