Ljudi i vreme

Vreme broj 486, 29. april 2000.

Izjava nedelje:

"Nikada kao danas u Srbiji nije bila jasnija politi�ka situacija."

Sini�a Vu�ini�, predsednik Radikalne stranke levice
"Nikola Pa�i�" na televiziji "Palma plus"

Ksenija Paj�in,
na pitanje"Pink revije" da li ima de�ka ka�e:
"Nemam. Vidi� potpuno sam iskrena. Naravno, postoji dosta kandidata, ali pravi jo� nije nai�ao. Taj bi trebalo da bude jaka li�nost ili, �to bi rekli, mora da ima �meka. Problem je, i to veliki, �to su �ene i mu�karci napravili dva klana. �ini mi se kao da su svi postali umorni. Nije bezna�ajno ni to �to ne postoji ravnote�a u broju �ena i mu�karaca. Pre neko ve�e kad sam bila u diskoteci, primetila sam da na jednog mladi�a dolazi pet devojaka. Sve je bilo po sistemu, drug izvede pet drugarica, a onda one "overavaju" frajere. Uprkos svemu, verujem da mu�karac treba da bude lider i oslonac."

Milan Mateji�,
zabavlja� koji "pravi najbolji �timung na svadbama", u "Svedoku" ka�e:
"...Pevao sam i svinjama. Novope�eni svekar iz okoline Mladenovca nam je, posle trodnevnog veselja, rekao da ne bi bilo lepo da odemo dok ne odsviramo i ne otpevamo ne�to njegovim svinjama. Kolege muzi�ari bili su zapanjeni. Zar da zabavljamo i svinje? Doma�in nam je objasnio da sve �to je u �ivotu stekao mo�e da zahvali svinjama (kojima je trgovao). Harmonika�u i meni je ponudio po 500 DEM za "specijalnu uslugu". Prihvatili smo, i desetak minuta proveli u svinjcu: "krunisanim glavama" otpevali smo jednu pesmu i odsvirali kolo..."

Ivan Milankovi�,
peva� grupe "Legende", u "Pink reviji" otkriva:
"Mene bije glas da lepo nosum popularnost, u smislu neoptere�enosti celom pri�om koja me okru�uje. Mislim da znam to da radim. Ono �to je najva�nije jeste da me popularnost ne kvari, ne menja me, jer sve to shvatam isklju�ivo kao javni rad. �ene reaguju na mene jer sam �ovek trenutne inspiracije. Na koncertima se ne �tedim, maksimalno dajem svoje emocije. Potpuno sam svestan na�ina na koji uti�em na pojedine �ene. Opet, i to mora lepo da se nosi, s dozom rastere�enja, s poletom i inspiracijom. Za svaku �enu moram da imam bar po dva minuta. Ve�ina njih je iskrena, pa za�to im ne bih iza�ao u susret, odgovorio im ili uspostavio neki trajniji prijateljski kontakt..."

Dejan Medakovi�,
predsednik SANU, na pitanje "Svedoka":
"Kako nam se dogodilo da pored tako sjajnih nau�nika, falsifikati albanskih istori�ara u�u u nau�nu literaturu, pa i u neke enciklopedije, da ispadne da su Albanci direktni potomci Ilira, a da su Srbi do�ljaci koji su okupirali njihove teritorije?", odgovara:
"Ilirska teza nije uop�te prihva�ena u nauci. To oni veruju. Pa, to su te etnogeneze koje su mahom sledile politi�ke a ne nau�ne potrebe. Koje gluposti i koje�tarije nisu u�le i u enciklopedije. Stalno gubimo iz vida da je politika u�la u sve pore javnog �ivota, da je prisutna i u enciklopedijama. Ako sada treba forsirati Albance, "prona�i �e se" i da su postali od Adama..."

Nikola Bura,
autor knjige "Tri krsta nad Beogradom", dipl. ma�inski in�enjer, u "Svedoku" ka�e:
"Od po�etka bombardovanja ucrtavao sam u mapu Beograda mesta koja je NATO bombardovao. Ve� posle nekoliko nedelja uo�io sam da nas ga�aju po ta�no utvr�enom principu. Spojio sam ga�ane ta�ke i video da linije koje se seku formiraju pravilan krst...
...Nisam �eleo da tuma�im ili obja�njavam ove krstove, ali je zanimljivo da, ukoliko po�etnim slovima bombardovanih ta�aka dodelim redni broj iz abecede, po svakom kraku dobijam zbir 66 (satanin broj). Na sva tri krsta nad Beogradom zbir je 2 puta 66, tj. 132!
Ako svakom po�etnom slovu naziva ovih zemalja (napisanih na engleskom) dodelimo njihov redni broj iz engleske abecede, dobijamo opet 132!
Amerika je prvo formirala krst nad Evropom. To su tri ta�ke, tri grada zna�ajna za stabilnost Evrope: Helsinki, sedi�te OEBS-a, Strazbur, sedi�te Evropskog parlamenta, Brisel, sedi�te NATO-a. Bila im je potrebna i �etvrta ta�ka u kojoj �e po�eti destabilizacija Evrope. To je morala biti Pri�tina, kroz koju prolazi krak iz Brisela. Ovaj krak prolazi preko Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Jugoslavije i Makedonije. Ako produ�imo ovaj krak u oba smera, on prelazi preko Gr�ke, Turske, i Kipra. Drugi krak se�e �pansku Baskiju. Kao �to vidite, sve su to neuralgi�ne ta�ke Evrope..."

Miroslav Janjin,
�ovek sa najvi�e presuda u Jugoslaviji, u "Nedeljnom telegrafu" pri�a o sebi:
"Jesam kriminalac, ali razbojnik nisam. Nisam siled�ija. Prava definicija za mene jeste da sam sitan lopov. Pa, kakav sam ja kriminalac kada se sam posle dva dana prijavim. Ne mogu da sakrijem kra�u jer me mu�e no�ne more. Kada se prijavim ili me uhvate, onda se ose�am ispunjenim."

Gospo�a Vidovita Zorka,
u pla�enoj reporta�i pod nazivom "Radni dan gospo�e Vidovite Zorke" u magazinu "Svet", o sebi ka�e:
"Ljudi me �esto zaustavljaju na ulici. Ne postoje neka pravila, prepoznaju me pripadnici svih generacija, a javljaju mi se �ak i deca. Obi�no se upustim u kra�i razgovor sa njima. Svi su veoma srda�ni prema meni i prijatno se iznenade mojom prirodno��u. Meni je to sasvim normalno, �ak mislim da imam i obavezu da ljudima posvetim koji minut, jer upravo uva�avanje i po�tovanje tih ljudi jeste ono �to �ini moju popularnost."

Gospodin Slobodan,
suprug gospo�e Vidovite Zorke:
"...Sekretari imaju pune ruke posla, a mi se trudimo da svim ljudima maksimalno iza�emo u susret i ispo�tujemo njihove zahteve. Ina�e, sada me je zvao novinar jednog dnevnog lista koji �eli da intervjui�e moju suprugu. U poslednje vreme, sve je ve�e interesovanje novinara za Zorku, a pogotovo ih interesuju njena predskazanja vezana za situaciju u na�oj zemlji. Da spomenem i to da je u toku bombardovanja dolazila ekipa BBC-a da uradi intervju sa Zorkom. Nisu mogli da veruju koliki je optimizam i vera na�eg naroda u bolje sutra."

Prof. dr Branislav Ivkovi�,
republi�ki ministar za nauku i tehnologiju, na otvaranju 26. me�unarodnog sajma gra�evinarstva je rekao a "Borba" prenela:
"Gra�evinari su u obnovi zemlje pokazali da i te kako imaju snage, znanje i ve�tinu, ali da su istovremeno deo jednog naroda patriotskog i slobodarskog, koji je svojim jedinstvom u borbi protiv agresora ostvario ono �to je za mnoge bilo nezamislivo, istakao je Ivkovi�, i dodao da takvo jedinstvo gra�ana Srbije, Jugoslavije i na�ih ljudi u dijaspori nikad na ovim prostorima nije zabele�eno."

Mi�a Dobri�,
organizator gostovanja hrvatskih peva�a u "Pink reviji", govori o nastupu Alke Vujice u Federaciji BiH:
"Na nedavnom gostovanju u Federaciji pri�ao joj je jedan gospodin: 'Ja sam Pero usta�a!' Odgovorila mu je: 'Drago mi je. A da li bih mogla saznati koliko santimetara iama� u ga�ama?!' Zbunio se: 'Dvanaest...'
Ona se nasmejela: 'A da li sve usta�e imaju toliko?!' Imala je ona tih izleta koliko ho�e�. Sad mi pade na pamet jo� jedan. Uz nju su vezivane ljubavne afere sa Bregovi�em, Bebekom... Jedan novinar joj je postavio pitanje: 'Postoji li za vas dobar Hrvat?' Odgovorila je: 'Ima jedan stariji, nepristojno bi bilo da ka�em njegovo ime. Hajde, kad ve� insistirate, drug Tito!' To je Alka."

Bata Paskaljevi�,
glumac, u "Svetu" govori o svom bogatom iskustvu sa �enama:
"...Dobijao sam batine od �ena, jo� kako. Trpeo sam batine, ali nikada nisam mogao da podignem ruku na �enu. �ak ni kada me je u Francuskoj nasred ulice i�amarala moja �ena, poreklom iz Brazila, dok je okupljeni svet navijao, smejao se. Do gu�ve je do�lo kad sam na ulici slu�ajno sreo jednu crnkinju koju sam upoznao jo� u Kiru, a koja mi se jako svi�ala. Zbog na�eg srda�nog zagrljaja, prvo su se potukle njih dve, a onda sam ja 'popio' batine."

prethodni sadr�aj naredni

vrh