| Kultura |
Vreme broj 504, 2. septembar 2000. |
Kultura izbora Ministarstva podr�ke �ta �e pomisliti strani u�esnici ako pro�itaju da �e njihovo gostovanje na Bitefu finansijski pomo�i kabinet predsednika sa ha�kom optu�nicom Ako ovih dana slu�ajno naletite na kakvog ministra kulture, najbolje je da odmah napravite polukru�ni zaokret i nestanete. U protivnom, mo�e vam se desiti da se jedan slu�ajan, nesmotren pogled u pravcu doti�nog gospodina pretvori u znak podr�ke, divljenja, sau�estvovanja, odu�evljenja, ushi�enja... i svega onoga �ime se u dr�avnim medijima opisuje odnos samosvesnog gra�anina prema onima koji vuku konce njihovih sudbina. Na sre�u, zna�aj ministara kulture se "s merom pali i gasi" u zavisnosti od blizine izbora, jer se tada obi�no ne biraju sredstva za podr�ku srbijanskoj virtuelnoj realnosti, pa delatnost koja se obi�no odvija u kakvom pra�njavom kutku ministarstava kulture dobija va�nost obnove i izgradnje. Tako je ni�im izazvana savezna vlada, predvo�ena Ministarstvom za me�unarodnu kulturnu i nau�nu saradnju, o�tro uzvratila na molbe Bitefa i hrabro odlu�ila da "pru�i adekvatnu finansijsku i organizacionu pomo�" ovoj instituciji. Zate�enim �lanovima Saveta Bitefa koji su do�li u Palatu federacije da �uju tu milostivu odluku nije preostalo ni�ta drugo nego da se zahvale ministru na njegovom anga�ovanju, a saveznoj vladi na razumevanju i pomo�i, pa da se desetkovani i razbijeni povuku pravcem: Palata federacije � Park prijateljstva � U��e � Brankov most � Terazije. Savezni ministar je potom mogao mirne du�e da izjavi predstavnicima dr�avnih medija "da je uveren da �e ovogodi�nji Bitef i u umetni�kom i u organizacionom smislu biti bolji nego prethodnih godina i da �e, uz pomo� i podr�ku dr�avnih institucija, pre svega savezne vlade, i narednih godina nastaviti uspe�an rast." Ba� tako: uz pomo� i podr�ku dr�avnih institucija, a pre svega savezne vlade (�iji �e sastav valjda i tada biti isti ili sli�an). Umetni�kom direktoru Bitefa Jovanu �irilovu verovatno je preostalo jedino da se dovu�e do ku�e, uzdahne i sa�eka da na Radio Televiziji Srbije odgleda predstavu u kojoj se na�ao u ulozi glumca-natur��ika. Naravno, ostalo je pone�to da se pro�ita i u sutra�njim dnevnim izdanjima koja su prenela Tanjugov izve�taj: "Savezna vlada poma�e festival"... "Savezna vlada �e pru�iti adekvatnu finansijsku i organizacionu pomo�"... "Savezna vlada �e doprineti da ovogodi�nji Bitef bude jo� bolji"... etc. Savezna vlada ima u vidu "visok teatarski status festivala" (ma �ta "teatarski status" zna�io), savezna vlada ima u vidu uspostavljanje veza sa svetom, "koje su za nas uvek bile dragocene, danas dragocenije nego ikad" (dok su za svet veze sa nama danas vrlo malo dragocene, nedragocenije nego ikad), savezni ministar je uveren da �e "ovogodi�nji festival bar za korak, nadma�iti ranije" (po�to je "korak" osnovna jedinica uspe�nosti jedne kulturne manifestacije), savezni ministar je siguran da �e Bitef "i u umetni�kom i u organizacionom smislu biti bolji nego prethodnih godina i da �e, uz pomo� i podr�ku dr�avnih institucija, pre svega savezne vlade, i narednih godina nastaviti uspe�an rast" (jer je Bitef nekad bio mali, pa je uz pomo� savezne vlade u me�uvremenu izrastao)... i sli�no. Me�utim, kvalitet rada Bitefa nema nikakve veze sa "kvalitetom" iza koga namenski staju dr�avni organi, Bitef �e "rasti" ali ne zbog podr�ke savezne vlade ve� zbog ljudi koji tu rade, kao �to veze koje je Bitef uspostavio sa svetom nisu veze na kojima insistiraju savezno ili republi�ko ministarstvo kulture. Njihov pogled okrenut je prema Kini gde kulturolo�ke i civilizacijske razlike mo�e jedino da premosti zajedni�ki jezik ideologije, a ne prema evropskim zemljama odakle su naj�e��e dolazili gosti Bitefa. Stoga dr�avni organi jedino mogu da omogu�e Bitefu da novac koji dobije za organizaciju festivala konvertuje u devize koje su neophodne da bi se platilo gostovanje stranih u�esnika, mo�da prema kursu koji jo� jedino va�i na poslednjoj stranici jednih dnevnih novina. To je cena jedne ovakve posete u predizbornim danima. No ni to nije bez posledica. �ta �e pomisliti strani u�esnici ako pro�itaju da �e njihovo gostovanje na Bitefu finansijski pomo�i kabinet predsednika sa ha�kom optu�nicom? Da li �e, s druge strane, najsiroma�nijem narodu u Evropi biti barem malo lak�e ako pogleda neku od osamnaest predstava iz dvanaest evropskih zemalja koje �e gostovati na ovogodi�njem Bitefu? Da li �e doma�i izdava�i zbog nekoliko hiljada otkupljenih knjiga koje najavljuje republi�ko Ministarstvo kulture u predizbornim nedeljma progutati to �to svih dana imaju status prodavca kupusa sa kvanta�ke pijace? Koja je cena pristajanja ljudi iz sveta kulture? Verovatno sli�na onoj koju pla�a svako ko �ivi u ovoj zemlji. Zato se nemojte iznenaditi ako vas kao samosvesnog gra�anina jednog dana policajac �utne nogom zato �to ste pre�li ulicu dok je na semaforu bilo crveno svetlo, jer su stvari dovedene do kraja. Samo se nasme�ite i slegnite ramenima. Umesto grubih re�i, oseti�ete blagu ruku kako vas miluje po kosi. Slobodan Kosti�
|