Vizija iz Lakta�a!
U malom mestu Lakta�i kod
Banjaluke � rodnoj palanci g. Milorada Dodika, junaka jedne dirljive pesme zaslu�nog
narodnog umetnika Borislava Zori�a Li�anina � nedavno je pokrenut tromese�ni
"magazin za kulturu i kritiku vremena", vizionarski nazvan Vizija. Onim
skepticima koji nisu navikli da im "kultura i kritika vremena" sti�u iz
Lakta�a bi�e dovoljan pogled na prvi broj (ljeto 2000) da se okanu �aljivih komentara.
Glavni & odgovorni urednik Vizije, poznati sarajevski pisac mla�e srednje
generacije Nenad Veli�kovi� u prvom je broju okupio vi�e nego elitnu ekipu saradnika sa
vaskolikih ex-YU prostora: na osamdeset i �etiri lepo "prelomljene" i rasko�no
ilustrovane stranice Vizije nalazi se, izme�u ostalog, premijerno �tampan esej
Dubravke Ugre�i� Kratak prilog povijesti nacionalne knji�evnosti, kra�i ogledi
Bore �osi�a, Svetislava Basare i Dubravka Lovrenovi�a, veliki temat o post-YU rokenrol
sceni sa iscrpnim izve�tajima saradnika od Ljubljane do Skoplja, op�iran raport sa
Kanskog festivala, satiri�na "antiutopija" Petra Lukovi�a o Srbiji 2051,
razgovor s Barbarom Antkowiak, neumornim prevodiocem ju�noslovenskih pisaca na nema�ki,
paralelni intervju sa dvojicom neumrlih turbolevi�arskih "fosila" Stipom
�uvarom i Ljubi�om Risti�em (prvi, latini�ni, radila je Tanja Tagirov, a drugi,
�tampan �irilicom, Gordana Su�a). Pou�no �tivo, by the way: kad vidite ko nam
je krojio kapu u titoisti�koj pro�losti i ko nam gospodari u milo�evi�evskoj
sada�njosti, shvatite da je pravo �udo da ovde jo� uop�te ima �ivih... Prvi broj Vizije
donosi i niz prevedenih tekstova, od kojih nam se najzanimljivijom �ini odli�na
reporta�a Vicka Cheteriana o Azerbejd�anu: egzotika+tranzicija, ko bi tome mogao
odoleti?
Vizija je, definitivno, �asopis koji prelazi, odnosno ignori�e granice, a to je ba� ono �to ovda�njoj �alosnoj, osiroteloj i u se (kljuse je odavno pojedeno) ��u�urenoj �asopisnoj produkciji � �ast izuzecima � tako stra�no nedostaje. Na�alost, jedna "banalna", fizi�ka granica jo� nije pre�ena: gledano iz Beograda, koliko mi je poznato, najbli�e mesto na kojem mo�ete nabaviti Viziju (za 6 DM ili KM) je Autobuska stanica u Bijeljini.
Iza stanice ima lokal s finim �evapima, primaju i dinare, ako ba� mora...
T. Pan�i�
Preminuo Karl Barks
Ameri�ki crta� stripova Karl Barks, poznat kao tvorac junaka stripa i crtanog filma o
Paji Patku, preminuo je u 100. godini u ameri�koj dr�avi Oregon, objavila je kompanija
"Volt Dizni". Barks je po�etkom 40-ih godina udahnuo �ivot i podario komi�nu
li�nost Paji Patku, crtanom liku koji do tada nije "govorio". "Oduvek sam
verovao da i sam li�im na Paju Patka, da sam �ovek koji u �ivotu nema sre�e, ko je
�esto �rtva nesre�nih okolnosti. Ali niko u Americi ne mo�e se poistovetiti s njim,
jer je on zapravo svi mi, pravi iste gre�ke kao mi", rekao je pre nekoliko godina.
Nakon 1966. godine, kada je prestao da radi za "Dizni", Barks se posvetio
slikanju i iza sebe ostavio na desetine slika Paje Patka i drugih Diznijevih likova.
Filmski susreti u Ni�u
Pozdravnom re�i Mire Stupice i projekcijom filma Nebeska udica Ljubi�e Samard�i�a u subotu uve�e po�eo je 35. festival gluma�kih ostvarenja jugoslovenskog igranog filma "Filmski susreti 2000". �etvorodnevni festival ove godine �e na letnjoj pozornici u �ele-kuli, prvi put od raspada SFRJ, ponuditi (van konkurencije) osim doma�ih (Belo odelo Lazara Ristovskog, Ranjena zemlja Dragoslava Lazi�a, Tajna porodi�nog blaga Aleksandra �or�evi�a, Senke uspomena Predraga Velinovi�a i omnibus Oni koji dolaze grupe studenata Akademije za pozori�te i film) i po jedan film iz RS (Mejdan Simeuna �aka Petra Zeca) i Hrvatske (Mar�al Vinka Bre�ana). Gluma�ka ostvarenja �e ove godine vrednovati �iri u sastavu: Ljiljana Blagojevi�, Sonja Savi� i Tihomir Arsi�. Tokom festivala bi�e uru�ene i nagrade "Pavle Vujisi�" (Draganu Nikoli�u) i "On i Ona" (Veri �uki� i Petru Kralju).
