Svet

Vreme broj 504, 2. septembar 2000.

Gadafi i ostatak sveta

Trgovina taocima

Pukovnik Gadafi, željan da popravi svoj ugled u svetu i veze sa zapadom, posredovao je između filipinske vlade i otmičara. U Manili se tvrdi da je ceo posao vredan 32 miliona dolara, mada i libijska i filipinska strana više vole da, umesto o otkupu, govore o "pomoći za razvoj"

Šestoro osobođenih talaca, stranaca koje su muslimanski ektremisti zarobili na Filipinima, poleteli su u utorak za Libiju da izraze zahvalnost pukovniku Gadafiju koji im je kupio slobodu. Libijski vođ, koji je na vlasti već duže od tri decenije, zaradio je međunarodnu zahvalnost bez presedana pošto je ubedio filipinske pobunjenike da oslobode šestoro svojih zarobljenka, turista iz zapadne Evrope i Južne Afike, i pošto je najavio da radi na oslobađanju preostalih 18.

Luksuzni libijski "Iljušin" – u kome je nekad leteo ruski predsednik Boris Jeljcin – poslat je na Filipine da u Tripoli doveze oslobođene ljude nakon njihovog gotovo petomesečnog stradanja. Put u Libiju je zvanično dobrovoljan, ali je opšte uverenje da su se vlade država oslobođenika složile oko posete u zamenu za libijsku pomoć u pregovorima sa otmičarima.

POPRAVLJANJE UGLEDA: Pripremljena je velika proslava za doček bivših talaca, kao i za zvaničnike iz Nemačke, Francuske i Južne Afrike. Libija je donedavno bila optuživana da podstiče gerilske pokrete, kuje zavere i terorističke napade i da se meša u poslove daleko od kuće.

Zvanični Tripoli tvrdi da se Libija u rad na oslobađanju talaca sa Filipina uplela isljučivo rukovođena humanitarnom brigom.

Pukovnik Gadafi, željan da popravi svoj ugled u svetu i veze sa zapadom, posredovao je između filipinske vlade i otmičara. U Manili se tvrdi da je ceo posao vredan 32 miliona dolara, mada i libijska i filipinska strana više vole da, umesto o otkupu, govore o "pomoći za razvoj".

Većina talaca provela je u zarobljeništvu duže od četiri meseca, otkako su silom odvedeni u džungle južnih Filipina pošto su oteti iz letovališta Sipadan.

Libijska intervencija omogućila je Nemačkoj i Francuskoj da dovedu taoce kući a da ne pregovaraju neposredno sa teroristima. Olakašnje zbog saznanja da se kriza sa taocima bliži kraju nadjačava navode o tome da Gadafi eksploatiše krizu i da otmičari već troše libijske pare za kupovinu oružja. U samoj Libiji čuje se prigušeno gunđanje zbog Gadafijeve ekstravagancije u inostranstvu sa novcem koji je očajnički potreban infrastukturi u zemlji.

Bivši taoci su krenuli za Tripoli kada je Južnoafrikanac Karel Strajdom (36) pušen na slobodu u ponedeljak ujutro. On se na aerodromu u Manili ponovo sastao sa svojom ženom Moikom, jednom od petoro talaca koji su oslobođeni u nedelju. Među oslobođenima su tri francuska državljana, Sonja Vendling, Moris Burgo i Mari-Mišel Moarbe, kao i Nemac Verner Valter, čija je žena Renate puštena ranije.

Nemački ministar inostranih poslova Joška Fišer verovatno će otići u Tripoli da se zahvali pukovniku Gadafiju. Zavnični izvori u Berlinu kažu da je Fišer spreman da putuje u Libiju kada svi preostali taoci budu oslobođeni, uključujući Valterovog sina Marka.

Pregovarači se nadaju da će još troje Francuza, dvoje Finaca i jedan Nemac biti pušteni do kraja ove sedmice. U rukama terorista zasad ostaje 12 flipinskih evangelista koji su bili došli da se mole za taoce.

Libija ima stare veze sa muslimanskim pobunjenicima na većinski katoličkim Filipinima, i pomagala je u pregovorima oko ranijih kidnapovanja. Pomagala je u podizanju škola i džamija, ali je bila i optuživana da obučava teroriste iz Moro islamskog oslobodilačkog fronta, najveće muslimanske pobunjeničke grupe.

Libija insistira na tome da je oslobađanje talaca postigla obećavši razvojne projekte, a ne plativši otkup. Ali, zvaničnici na Filipinima kažu da je Tripoli dosad plaćao po milion dolara za svakog taoca izvučenog iz ruku Islamskog fronta.

KRVAVA ISTORIJA: Posmatrači kažu da je Gadafiju ponekad teško da se seti koji je "oslobodilački " pokret podržavao, a od kojeg je digao ruke. Pre deset godna, Fodaj Sanko iz Sijera Leonea – čuven po zverskom sakaćenju sunarodnika koje su obavljali njegovi ljudi – bio je obučen u Libiji zajedno sa Čarsom Tajlorom, liberijskim vođom bande koji se domogao predsedničke vlasti. Prošlog maja Gadafi je poslao delegaciju u Sijera Leone da pregovara o oslobađanju talaca UN-a koje su oteli pobunjenici.

Na konferenciji Organizacije afričkog jednistva (OAJ), prošle godine u Alžiru, Gadafi je objavio da namerava da okonča etiopsko-eritrejski rat i pošalje mirovne snage u Kongo. Svoj zeleni šator bio je podigao na travnjaku alžirskog hotela "Šeraton", u koji je odbio da uđe jer je "simbol američkog imperijalizma".

U maju je pukovnik u Tripoliju ugostio predsednike Čada i Malija, i objavio da želi čvrstu ekonomsku saradnju između Libije, Sudana, Malija, Čada, Burkine Faso, Eritreje, Nigera i Centralne Afričke Republike.

Prošlog decembra uzviknuo je na samitu u Kairu: "Nema vremena za gubljenje oko ustajalih ideologija kao što su pogranične, plemenske i etničke svađe." Libijska štampa ga je nazvala "mirotvorcem Afrike".

Uvodničar "Al-Zaf-al-Ahdara", čiji pogledi odražavaju pukovnikove, ushićeno je ovih dana pisao o Gadafijevom izgledu. Njegovi zubi, kaže pisac, "prirodno su imuni na karijes" i "kada se široko nasmeje, prirodna belima njegovih zuba ispušta radijaciju punu slatkog zadovoljstva i prave sreće".

Ali, tek što je Gadafijev avion poleteo sa Filipina, osoba koja tvrdi da je predstavnik muslimanskih pobunjnika na filipinskom jugu, telefonom je izvestila da je njegova grupa otela jednog dvadesetčetvorogodišnjeg Amerikanca. Grupa preti da će kidnapovani biti ubijen u slučaju da "razni zahtevi ne budu ispunjeni."

Oteti Amerikanac odveden je na ostrvo Džolo, gde su zatočeni i drugi taoci.

Miodrag Radović (Beta)

prethodni sadržaj naredni

vrh