Meridijani

Vreme broj 504, 2. septembar 2000.

Rusija: Ostankino u plamenu

Televizijski toranj Ostankino u Moskvi ve� dva dana gori u po�aru koji vatrogasci ne uspevaju da ugase, a zvani�nici ka�u da je malo izgleda da �e dvoje ljudi zarobljenih u liftu gra�evine biti spaseni. Zamenik �efa moskovske spasila�ke slu�be rekao je da nema na�ina da se dopre do tih ljudi. "Sada je nemogu�e do�i do njih. Temperature su stra�no visoke, one su deformisale stepeni�te", dodao je on.

U blizini tornja nema stambenih zgrada, a policija spre�ava znati�eljne da u�u u tu zonu. Stubovi dima i kuljalju iz tornja Ostankino i �ire se nad severnim delovima Moskve dok ljudi posmatraju prizor sa ulica.

Vatra je buknula u nedelju 27. avgusta na vrhu tornja, u nedelju posle podne, pretpostavlja se usled krtakog spoja u elektri�nim instalacijama u tehni�kom delu iznad restorana "Sedmo nebo" koji nudi panoramski pogled na grad. Posetioci su brzo evakuisani iz restorana i sa vidikovca, koje je po�ar zahvatio nekoliko sati kasnije dok se plamen spu�tao niz toranj.

Ostankino je drugi po visini televizijski toranj na svetu. Toranj Ostankino je podignut 1967. godine, visinom od 540 metara je prema�io tada najvi�u gra�evinu na svetu, Empajer stejt bilding u Njujorku, i dr�ao je rekord do 1975. godine kada ga je nadvisio toranj CN-a u Torontu. Toranj je dva puta vi�i od Ajfelove kule.

Vatra je ugasila program vode�e privatne televizijske stanice "NTV" i jo� dva moskovska kanala, a onemogu�eno je i emitovanje radio programa popularne moskovske stanice "Eho Moskve".

U ga�enju po�ara na tornju Ostankino u�estvuje 240 vatrogasaca sa 35 vatrogasnih kola, kao i spasila�ke slu�be ruskog ministarstva za vanredne situacije, a helekopter kru�i oko tornja.

Ruski zvani�nici su formirali i komisiju koja bi trebalo da utvrdi �ta je izazvalo po�ar.

Kako navodi agencija Rojters, taj po�ar je tre�a katastrofa koja je zadesila Rusiju u avgustu, nakon eksplozije u moskovskom metrou u kojoj je stradalo 12 ljudi i potapanja nuklearne podmornice "Kursk" u Barencovom moru.

"Ovaj najnoviji incident pokazuje da su instalacije u zemlji u lo�em stanju", rekao je Vladimir Putin ministrima.

Ina�e, na sajtu Kavkaz.org, koji nije zvani�ni sajt �e�enskih pobunjenika, u ponedeljak je objavljeno da �amil Basajev stoji iza po�ara podmetnutog u moskovski TV toranj. Tvrdi se da je komanda pobunjenika platila 25.000 dolara jednom od zaposlenih u televiziji Ostankino da podmetne po�ar. Na sajtu je tako�e objavljeno saop�tenje kojim se preuzima odgovornost za potapanje ruske nuklearne podmornice "Kursk" u Barencovom moru. Lider �e�enskih pobunjenika Aslan Mashadov odbacuje odgovornost pobunjenika za izvo�enje teroristi�kih napada.

Bahrein: Bez pre�ivelih

Svih 143 putnika i �lanova posade poginuli su u avionskoj nesre�i, kada se avion kompanije "Galf er" sru�io u Persijski zaliv, kod Bahreina, izjavio je direktor bahreinske civilne odbrane Abdel Rahman Ben Ra�id Al-Kalifa.

U avionu je bilo 143 putnika i �lanova posade, me�u kojima i tridesetak dece. Avion Erbas A-320 kompanije "Golf Er" se sru�io pred sletanje na bahreinski aerodrom na letu iz Kaira po�to se motor zapalio, izjavili su zvani�nici aerodroma i kompanije. Tela �rtava su izvla�ili pripadnici bahreinske obalske stra�e i ameri�ki mornari.

Njujork: Samit vere

Verski i duhovni lideri iz svih krajeva sveta okupili su se na Milenijumskom mirovnom samitu da bi, uz molitve, razmotrili kako re�avati konflikte i posti�i mir. Pesme, apeli za pomo� i molitve obele�ili su otvaranje Milenijumskog svetskog samita za mir, koji je u sedi�tu UN-a u Njujorku okupio verske vo�e sveta.

Me�u 1000 sve�tenika, predstavnika 15 velikih verskih zajednica, nije i tibetanski budisti�ki vo� dalaj lama, koji je 1989. godine dobio Nobelovu nagradu za mir. On je zbog sna�nog pritiska Kine na Ujedinjene nacije izostavljen sa spiska u�esnika samita koji �e trajati do 31. avgusta.

U�esnici skupa �e u sedi�tu UN-a voditi debatu na teme poput "Uloga religije u prevazila�enju sukoba" i "Ka pra�tanju i pomirenju". Kinu �e na samitu zastupati lideri budisti�ke, hri��anske, islamske i taoisti�ke verske zajednice. Predvi�eno je da tokom samita budu odr�ane sednice o ulozi religije u re�avanju konflikata, posebno na Balkanu, Rusiji, centralnoj Africi i Bliskom istoku.

Po�asni predsedavaju�i samita bi�e osniva� kablovske mre�e Si-En-En (CNN) Ted Tarner, koji je i najve�i finansijer ovog skupa.

O�ekuje se da �e na samitu, koji je po�eo ju�e popodne i koji �e trajati do �etvrtka, verske vo�e usvojiti deklaraciju o miru, borbi protiv siroma�tva i za�titi okoline, kao i da �e oformiti telo za savetovanje UN-a o spre�avanju i prevazila�enju sukoba.

prethodni sadr�aj naredni

vrh